PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA O OSIGURANJU

Nove mjere za unapređenje tržišta osiguranja

Osiguravajuće kuće moraće da uspostave efikasniji sistem za upravljanje rizicima. Regulator im za finansijski oporavak može tražiti finansijski plan za tri godine, ali i kapital veći od zakonskog minimuma
776 pregleda 0 komentar(a)
Za mjere nadzora nova naknada: Ilustracija, Foto: Shutterstock
Za mjere nadzora nova naknada: Ilustracija, Foto: Shutterstock

Predlog zakona o izmjenama i dopunama o osiguranju, koji je ušao u skupštinsku proceduru donosi brojne novine kojima će se uspostaviti jači nadzor na tom finansijskom tržištu koji će imati Agencija za nadzor osiguranja (ANO), a nameću se i nove obaveze osiguravačima kako bi efikasnije upravljali tim tržištem.

Jedno od važnih rješenja, prema predlogu zakona, su nove mjere koje ANO može da donese u cilju finansijskog oporavka osiguravajuće kuće.

“Ako su ugrožena prava osiguranika zbog ugrožene sposobnosti osiguravajuće kuće da izvršava obaveze iz ugovora o osiguranju, ANO može naložiti donošenje finansijskog plana za period od najmanje tri godine, sa predlogom mjera za održavanje ili saniranje finansijskog stanja osiguravajuće kuće. Finansijski plan sadrži procjenu troškova sprovođenja osiguranja, detaljnu procjenu prihoda i rashoda iz neposrednih poslova osiguranja, predlog bilansa stanja i bilansa uspjeha, obračun margine solventnosti, kapitala i garantnog kapitala, procjenu neophodnog novca za pokriće svih obaveza iz osiguranja, politiku reosiguranja. Osim ovih uslova, ANO na osnovu finansijskog plana osiguravajućoj kući može naložiti obezbjeđenje kapitala u iznosu većem od onog koji je utvrđen zakonom, a može zabraniti i raspolaganje imovinom”, piše u obrazloženju predloga zakona.

Novina je da će osiguravajuće kuće, društva za posredovanje i zastupanje u osiguranju, preduzetnik-zastupnik u osiguranju i banka koja ima saglasnost za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, kojem je izrečena mjera nadzora u skladu sa zakonom plaćati posebnu naknadu. Ta naknada ne može biti veća od 0,5 odsto iznosa kapitala osiguravajuće kuće kojoj je izrečena mjera nadzora i 0,8 odsto iznosa prihoda koje, za pružene usluge posredovanja, odnosno, zastupanja u osiguranju ostvare društvo za posredovanje i zastupanje u osiguranju ili preduzetnik-zastupnik u osiguranju, odnosno fakturisanog iznosa zastupničke provizije koju ostvari banka koja ima saglasnost za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju.

“Prilikom predlaganja ovih naknada, ANO je uzela u obzir njihovu ulogu i značaj na tržištu osiguranja, kao i odgovornost tih subjekata koje proizilaze iz Zakona o osiguranju. Pri procjeni visine procenta, ANO je uzela u obzir visinu prihoda koje ostvare navedena lica po osnovu pruženih usluga zastupanja u osiguranju ili posredovanja u osiguranju, pa je predložen iznos posebne naknade koji ne može biti veći od 0,8 odsto iznosa prihoda” navodi se u obrazloženju.

Nova rješenja nametnućr osiguravajućim kućama u Crnoj Gori, odnosno odboru direktora i izvršnom direktoru, uspostavljanje efikasnijeg sistem upravljanja koji uključuje upravljanje rizicima, praćenje usklađenosti poslovanja društva, internu reviziju, aktuarstvo i uspostavijanje odgovarajućeg sistema internih kontrola. Postupak i minimalni obuhvat sistema upravljanja u osiguravajućoj kući propisaće ANO. Nova zakonska rješenja daju mogućnosti osiguravajućim kućama da imenuju više izvršnih direktora što do sada nije bila praksa, od kojih je jedan glavni izvršni direktor.

Novina je i da za donošenje odluke o pokretanju dobrovoljne likvidacije u društvu za posredovanje u osiguranju nije potrebna prethodna saglasnost ANO, a društvo za posredovanje u osiguranju će imati obavezu da o odluci o pokretanju dobrovoljne likvidacije obavijesti ANO najmanje dva mjeseca prije dana donošenja odluke.