Banka hrane predlaže da se ugroženima pomogne

Čemu sve mogu da se nadaju radnici na crno, nezaposleni...: Socijalni paket, oprost računa, kirija...

Država treba da poveća socijalna davanja za ove kategorije i da ih oslobodi plaćanja računa, preporuka je Kekovića
42913 pregleda 14 komentar(a)
Detalj iz Podgorice, Foto: Savo Prelević
Detalj iz Podgorice, Foto: Savo Prelević
27.03.2020. 21:08h

Crveni krst bilježi sve više poziva građana za pomoć, a Banci hrane se obraćaju za savjete i oni koji do sada nijesu imali takvu potrebu. Broj onih kojima treba pomoć mogao bi biti značajno veći jer mnogi poslodavci od aprila ne produžavaju ugovore o radu zaposlenima, najavljuju smanjenje zarada ili uplatu minimalca od 222 eura, a računi stižu na naplatu, treba platiti kiriju, kredite...

U djelatnostima kojima je proteklih dana zabranjen rad, zbog mjera za suzbijanje epidemije koronavirusa, radi oko 30 hiljada radnika, ali i mnoge druge djelatnosti bilježe značajan pad prometa.

U velikom problemu su i radnici koji su radili na crno jer im gazde otkazuju posao bez bilo kakvih obaveza prema njima. Prema nezvaničnim procjenama, na crno radi između 30 i 40 hiljada radnika, kolika je razlika između broja zaposlenih prijavljenih Poreskoj upravi i Monstatovog broja o radno aktivnom stanovništvu.

Prema podacima Monstata sa popisa iz 2011. godine, u Crnoj Gori ima 18,5 hiljada podstanara, odnosno skoro svako deseto domaćinstvo.

U borbi za zdravlje građana zbog koronavirusa, od 15. marta je zabranjen rad u ugostiteljstvu, dok restorani mogu da rade samo dostave hrane, a hoteli da pružaju usluge samo registrovanim gostima. Uslijedilo je zatvaranje kladionica, kockarnica, tržnih centara, kozmetičarskih i frizerskih salona, fitnes centara, zabrane prevoza i taksiranja... Trgovci neprehrambrenih proizvoda (odjeća, obuća, električna oprema, pokućstvo...) mogu da rade samo dostave.

Socijalna kriza se produbljuje

Iz Unije slobodnih sindikata tada su Vladi predložili niz mjera među kojima je prva bila da se po automatizmu produžuju svi ugovori o radu na određeno vrijeme na period od najmanje tri mjeseca, kao i da se poslodavcima za to vrijeme daju olakšice.

Srđa Keković
Srđa Keković(Foto: Boris Pejović)

Generani sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Srđa Keković kazao je “Vijestima” da poslodavci kojima je zabranjen rad ne mogu to koristiti za dijeljenje otkaza, a da broj radnika mogu smanjiti samo kroz zakonski postupak sistematizacije i uz isplate otpremnina. On je pozvao radnike koji budu na ovakav način dobijali otkaze da se obrate svojim sindikatima, pa tek onda inspekciji rada.

“Problem je što je upravo u ovim djelatnostima veliki broj radnika angažovan po ugovorima na određeno zbog toga smo i tražili od Vlada da uvede mjeru kojoj se produžavaju svi ugovori na određeno dok traje epidemija uz rasterećenje poslodavaca. Ako veliki broj ljudi sada ostaje bez posla, socijalna kriza se samo produbljuje. Najteže će biti ljudima koji su radili na crno bez bilo kakvih ugovora jer ostaju bez egzistencije, a nemaju nikakva prava. Vlada treba da poveća socijalna davanja za ove kategorije i da ih oslobodi plaćanja računa”, kazao je Keković.

Država može pomoći kod plata

On je naveo da u slučaju zabrane djelatnosti poslodavac može donijeti odluku o privremenom prekidu rada uz uplate zaposlenima najmanje 70 odsto zarade.

“Vidimo da u drugim država dio zarade u ovakvim sučajevima obezbjeđuje Vlada pa bi trebalo naći sličan mehanizam i kod nas”, kazao je Keković. U lošoj situaciji su i radnici koji su bili prijavljeni na minimalnu zaradu, a ostatak primali na ruke jer sada poslodavac nema obavezu da im uplati taj drugi dio.

Država je preko IRF-a ponudila zanatlijama, taksistima, frizerima, malim trgovinama, buticima i autoprevoznicima, ugostiteljima, privatnim vrtićima i ostalim preduzetnicima, koji su morali da obustave posao zbog koronavirusa, povoljniji kredit da bi isplatili plate radnicima u naredna tri mjeseca. Odgođeno je plaćanje poreza i doprinosa na zarade na 90 dana..., što su iz organizacije poslodavaca ocijenili nedovoljnim.

Iz Unije poslodavaca ranije su saopštili da je došlo do ogromnog pada prometa u većini firmi i da mala preduzeća ne mogu platiti sve obaveze zbog čega im je potrebna direktna pomoć države kako bi sačuvali radna mjesta.

Iz Crvenog krsta Crne Gore su ukazali da ova organizacija na dnevnom nivou ima veliki broj zahtjeva, te da je u prethodnom danu bilo snabdjeveno preko 1.700 porodica, gdje je uključena i pomoć u vidu humanitarnih paketa. Nacionalni kordinacioni tim za borbu protiv epidemije ranije je zabranio ostalim organizacijama da dijele pomoć ugroženim građani, sve se mora raditi preko Crvenog krsta čiji volonteri moraju sprovoditi mjere zaštite prilikom dodjele pomoći. Najviše zahtjeva za pomoć dobijaju iz Podgorice. Juče su imali 300 poziva, a prethodnih dana bilo je oko 150. Sada im se javljaju i oni koji ranije nijesu tražili pomoć. Brojevi telefona njihovog kol centra su 19 144775 i 19 144776.

Fideliti: Ako kriza uđe u ljeto, gubimo 29.600 radnih mjesta 

Kompanija Fidelity consalting objavila je juče analizu prema kojoj će, ukoliko kriza potraje do jula, bez posla ostati 14,8 hiljada ljudi, ako zahvati i ljetnu sezonu otkaz bi moglo dobiti 29,6 hiljada radnika, a u najgorem scenariju da kriza potraje 12 mjeseci posao bi moglo izgubiti 44 hiljade radnika. Oni su pozvali Vladu da gasi ovaj požar prije nego što bukne i predložili mjere.

“Rebalans budžeta je neophodan sa jasnim pokazateljima i mjestima uštede. Vlada pod hitno mora da pripremi paket mjera za subvencionisanje radnih mjesta u privatnim kompanijama do 75% neto plate iz prethodnog mjeseca. Plate koje se finansiraju iz budžeta, ali i ostalih institucija, moraju se limitirati ali i smanjiti za najmanje 30% uz zaštitu najnižih i plata u zdravstvu. Isplata penzija i socijalnih davanja ne smije biti ugrožena”, naveli su iz ove kompanije.

Oni navode da je u posljednje dvije sedmice broj nezaposlenih u Norveškoj povećan za 350 odsto na 10,4%, što je najveći nivo od Drugog svjetskog rata.

“SAD su zabilježile porast zahtjeva za nezaposlena lica na 3,28 miliona samo u protekloj sedmici. To je najveći broj zahtjeva za nezaposlenost u istoriji, od kada je Ministarstvo rada započelo praćenje podataka 1967. Prethodni maksimum bio je 695.000 zahtjeva podnesenih oktobra 1982. godine”, naveli su iz Fidelity consaltinga.

Ugroženi ljudi koji su radili za dnevnice, oni kojima je istekao ugovor

Direktorica Banke hrane Marina Medojević kazala je juče u telefonskom razgovoru “Vijestima” da su oni svu pomoć koju su imali podijelili, a da zbog izrečenih mjera to više ne mogu da rade.

“Međutim ljudi nas i dalje zovu. Osim onih kojima smo do sada pomagali sada nas zovu i oni koji su donedavno imali posao, a sada ga nemaju. Pojavljuje se potpuno nova grupa ljudi koji su sada ugroženi. To su oni koji su do sada radili na dnevnicu, taksisti i oni koji su imali ugovore na po mjesec. Ostali su bez prihoda, sa kojima su i dosad jedva preživljavali, a sada ne mogu da kupe hranu, plate račune ili kiriju. Mi sada i korisnike i donatore možemo samo da uputimo na Crveni krst”, navela je Medojevićeva.

Ona je pozvala Vladu da više pomogne socijalno ugrožene kategorije, da ih oslobodi plaćanja računa i uvede motarorijum na plaćanje kirije kao što su to uradile neke druge zemlje.