ZBOG PANDEMIJE KORONAVIRUSA

Mrdović: Vlada ima 260 miliona eura za investicije, da li će dio preusmjeriti za pomoć privredi i građanima?

"Iako se radi o nizu projekata koji su bitni za kapitalni razvoj države, čini se da bi u trenutno nezavidnoj poziciji dio novca mogao da se preusmjeri kroz pregovore sa kreditorima, pogotovu kada je riječ o projektima koji značajno kasne, a novac za takve projekte je "zarobljen" na bankarskim računima", istakla je Mrdović
1625 pregleda 1 komentar(a)
Mrdović, Foto: Boris Pejović
Mrdović, Foto: Boris Pejović

Ne računajući kineski kredit za dionicu autoputa, Vlada je početkom ove godine imala oko 260 miliona eura nepovučenih kredita, namijenjenih prevashodno investicijama, te je otvoreno pitanje da li će dio tih sredstava pokušati da preusmjeri za pomoć privredi i građanstvu zbog ugroženosti izazvanom epidemijom koronavirusa, saopštile je danas Ines Mrdović, pravna savjetnica pri NVO Akcija za socijalnu pravdu .

"Iako se radi o nizu projekata koji su bitni za kapitalni razvoj države, čini se da bi u trenutno nezavidnoj poziciji dio novca mogao da se preusmjeri kroz pregovore sa kreditorima, pogotovu kada je riječ o projektima koji značajno kasne, a novac za takve projekte je "zarobljen" na bankarskim računima", istakla je Mrdović.

Ona je dodala da najveći iznos neangažovanog novca od oko 92 miliona eura Vlada ima kod Svjetske banke. 

"To pokazuju podaci nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu (ASP), dobijeni od Vlade na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Od toga se oko 39 miliona odnosi na upravljanje industrijskim otpadom, preko 30 miliona za MIDAS programe (namijenjeni poljoprivredi), oko 18 miliona za reformu poreske administracije, te oko 5,2 miliona za dio projekata energetske efikasnosti", kazala je Mrdović.

Prema njenim riječima, Vlada je kod Njemačke razvojne banke (KfW) početkom godine imala bezmalo 66 miliona nepovučenog novca za projekte otpadnih voda i energetske efikasnosti.

"Projekti otpadnih voda se većinom realizuju na primorju i godinama značajno kasne, zbog nepostojanja planskih dokumenata ili tehničkih propusta u pripremi", poručila je Mrdović.

Ona je kazala da je kod Evropske banke za obnovu i razvoj neangažovano bilo oko 55 miliona, od čega se 30 miliona odnosi na zaštitu depozita Crne Gore, za rekonstrukciju magistralnih i lokalnih puteva preko 17 miliona, a ostalo je vezano za projekat daljinskog grijanja Pljevalja i infrastrukturni projekat u Danilovgradu.

"Dodatnih gotovo 43 miliona bilo je nepovučeno za kredite ugovorene kod Evropske investicione banke, od čega je većina – 40 miliona – za rekonstrukciju magistralnih puteva. Kod još dva manja kreditora Vlada je imala nepovučenih preko četiri miliona. U javnosti se već potencira pitanje novih državnih zaduživanja radi pomoći građanima i privredi, posebno malom i srednjom biznisu, a u ovom času je svakako velika nepoznanica kolika bi bila snaga države (koja je već značajno zadužena) da ugovori koliko toliko povoljno uzimanje novih pozajmica", zaključila je Mrdović.