Analitičari o mjerama Vlade: Ovo nije dovoljno, da daju bar 155 miliona koliko je dobio MA

“Vijesti” su kontaktirale više profesora državnog Ekonomskog fakulteta koji juče nisu htjeli da se izjašnjavaju o predlogu mjera vladinog tima, ili nisu odgovarali na telefonske pozive
14132 pregleda 33 komentar(a)
Ekonomski tim Vlade sa socijalnim partnerima, Foto: Vlada Crne Gore
Ekonomski tim Vlade sa socijalnim partnerima, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 11.04.2020. 10:40h

Pojedini ekonomski analitičari ocjenjuju da su predložene mjere za podršku privredi i građanima nedovoljne i da bi ta podrška morala biti bar 155 miliona, koliko je dato nacionalnom avioprevozniku “Montenegro erlajnsu” (MA), koji ima oko 400 zaposlenih.

Ukazuju da je Vlada priznala da je oko 90 odsto privatnih kompanija u problemu, što se onda može negativno odraziti na punjenje državnog budžeta.

“Vijesti” su kontaktirale više profesora državnog Ekonomskog fakulteta koji juče nisu htjeli da se izjašnjavaju o predlogu mjera vladinog tima, ili nisu odgovarali na telefonske pozive.

Predlog mjera Ekonomskog tima Vlade
Hoće li biti promjena nakon konsultacija sa sindikatima, poslodavcima, poslanicima...?

Analitičarka Mila Kasalica je ocijenila da je drugi paket mjera Vlade nedostatan da obezbijedi potrebno ekonomsko olakšanje korupusu zaposlenih, kao i ogromnom broju mikro (uključuju se preduzetnici, zanatlije, taksisti, oni koji vrše potrebne usluge), malih i srednjih preduzeća.

Mila Kasalica
Mila Kasalica(Foto: Savo Prelević)

“To nije ni dovoljno, ni umirujuće. Posebno ako se sagleda u kontekstu šireg makrookruženja, a na osnovu kojeg smo navodno razdužili goleme novce za euroobveznice. Zadatak svakog u javnoj upravi je da čuva sistem likvidnosti, jer se dešava reset ukupne ekonomije svijeta. Zadatak države je da kad je naredila da se sjedi kući, s ciljem da se upravlja krizom zdravlja zbog koronavirusa, obezbijedi podršku u novcu svima koji su kući. Svi ti novci opet bi završili za ispunjenje obaveza i za ličnu potrošnju. Tako bi se naš BDP čuvao pada u depresivne procente. Finansijski izvještaji mikro, malog i srednjeg biznisa su održivo kvalitetni i zasluživali su od Vlade podršku bar na nivou 155 miliona eura čistog novca za zaposlene i pokretanje zaustavljenih biznisa, a koji su se brzopotezno kao novogodišnja čestitka usuli u državnu kompaniju, decenijskog gubitaša. Ekonomija Crne Gore, ako je želimo sačuvati i nastaviti razvijati, ne trpi logiku da je 400 zaposlenih važnije od desetine hiljada zaposlenih”, kazala je Kasalica “Vijestima”.

Analitičar Mladen Bojanić zamjerio je što se obračun subvencija ne veže za prosječnu platu, već za minimalac.

“Da li im je cilj da budemo solidarni ili da se kreira još veći socijalni jaz? Da li je namjera da se pandemija iskoristi za predstojeće izbore?”, komentar je Bojanića na predložene mjere, dodajući da je počela predizborna kampanja i da “pandemija sve mijenja, osim karakter vlasti”.

Šta cifre pokazuju?

On je procijenio da će se nastaviti “nepravična raspodjela novca iz budžeta, sve ostalo bi bilo iznenađenje”. Smatra da će komplikovanom procedurom pokušati da se zamagli prava slika pomoći.

Iz Vlade je u četvrtak procijenjeno da bi predloženim mjerama, o kojima se konsultuju sa sindikatima, poslodavcima, poslanicima... pomoć direktno i indirektno dobilo oko 100 hiljada građana i više hiljada kompanija.

​Iz konsultantske kuće “Fideliti” su ocijenili da ako su tačne tvrdnje Privredne komore da predložene mjere vladinog tima “predstavljaju adekvatan izraz brige za poslovanje više hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća i za njihovih preko sto hiljada zaposlenih”, onda je crnogorska ekonomija u mnogo većem problemu nego što je iko mogao da zamisli.

“Zašto? Vlada je sada zapravo priznala da je koronavirus negativno uticao na 90 odsto privatnih crnogorskih kompanija koje u najvećoj mjeri pune budžet. Podaci Poreske uprave pokazuju da se za 160.000 zaposlenih redovno uplaćuju porezi i doprinosi. Kako je u javnoj administraciji zaposleno 50.000 ljudi, ostaje da se u privatnom sektoru redovno isplaćuju plate za 110.000 ljudi. Kada oduzmemo od ove cifre 100.000, što predstavlja broj ljudi kojima će Vlada plaćati skromne subvencije, ispada da je 90 odsto crnogorskih privatnih kompanija ugroženo. Tu dolazimo do suštinskog problema - mjere obuhvataju čak 90 odsto svih zaposlenih u privatnom sektoru, što znači da 90 odsto privatnog sektora neće uredno puniti budžet kroz plaćanje ostalih dažbina (PDV, porezi i doprinosi na razliku do subvencija, naknade, parafiskalne namete) kao do sada. Podsjetimo, ti prihodi servisiraju ostale isplate iz budžeta (plate, penzije, kapitalni budžet, ostale izdatke)”, objasnili su iz te konsultantske kuće.