Hotelijeri i ostali crnogorski turistički poslenici moraju sada istraživati tržišta, pratiti najave otvaranja granica i politika putovanja kako bi sa tim uskladili svoj marketinški fokus, dinamiku otvaranja kapaciteta i cjenovnu politiku, kazao je u razgovoru za “Vijesti” partner u konsultantskoj kući “BlueRock Consulting” Andrej Šimatić.
Ova konsultantska kuća nedavno je završila istraživanje turističkog tržišta u Austriji prema kojem 47 odsto građane te države razmišlja o odlasku na odmor ako se popravi situacija sa epidemijom virusa korona, od čega bi tri odsto došlo u Crnu Goru. Ti koji bi došli traže mir, bezbjednost ali i mogućnost povrata svog novca u slučaju da se predomisle do samog dana dolaska.
Zbog čega je izabrana baš Austrija? Da li dobijeni odgovori za Austriju mogu biti reper za ostale zemlje Evropske unije?
Austrija je jedno od tržišta na kojem radimo. Mogli smo zahvatiti dobar i reprezentativan uzorak cijele zemlje. Pritom, Austrija najavljuje otvaranje granica ali poziva svoje stanovništvo da ostanu doma, pa je bilo vrlo zanimljivo dobiti direktan odgovor od Austrijanaca umjesto od njihovih državnih ili administrativnih predstavnika.... Austrija je izabrana i s obzirom na relevantnost Austrije kao emitivnog tržišta za region bivše Jugoslavije. Odnosno, ključni faktori u odabiru su bili veličina emitivnog tržišta, kao i faktor drive-in mogućnosti s obzirom na trenutna ograničenja avionskog prevoza i generalne podijeljene percepcije sigurnosti vazdušnog prometa, pa se Austrija izdvojila po veličini. Naravno, sljedeće najveće emitivno tržište, po ovom principu drive-in turista bi bila Njemačka, pa dalje slijede Češka, Mađarska, itd. zemlje iz neposrednog okruženja.
Mišljenja smo da je ključno sprovoditi ovakva istraživanja na svim emitivnim tržištima, kako bismo omogućili hotelijerima i svim turističkim poslanicima koji su oslonjeni na strane goste, da izbjegnu donošenje odluka „na slijepo“.
Austrija u jednu ruku može služiti kao smjernica (reper, kao što kažete) potencijalnog razmišljanja u zemaljama koje efikasno kontrolišu pandemiju (ili barem odaju javnosti dojam da je situacija pod kontrolom). No, svako emitivno tržište je zaista specifično za sebe, te se za konkretne uvide i zaključke treba ipak provesti fokusirano istraživanje.
Da li ste već radili neka istraživanja za Crnu Goru i koliko ste upoznati sa našim turizmom?
Sa samim turizmom u Crnoj Gori smo jako dobro upoznati. Naš tim je aktivno radio na nizu projekata u turizmu u Crnoj Gori - poput analize poslovanja hotelijerstva u Crnoj Gori, planiranja luksuznih resorta, unapređenje operacija u pojedinim hotelskim objektima, transakcijama i sl. te već niz godina redovito prezentirao analize crnogorskog turističkog tržišta i svjetske trendove na vašoj međunarodnoj konferenciji za turizam i nekretnine FREI u Budvi. No, istraživanje ovog tipa primarno je usmjereno na sentiment emitivnih tržišta, a sa ciljem što kvalitetnije pripreme učesnika u turizmu za sezonu, da odgovore na suštinska pitanja za održanje poslovanja (pr. cjenovne politike, dinamika otvaranja kapaciteta, dinamika i fokus marketinške komunikacije i sl.).
Najbrojniji turisti u Crnoj Gori su iz Rusije, Srbije i Bosne i Hercegovine, koji čine skoro polovinu ukupnog broja. Šta se može očekivati kod ove grupe turista?
Generalni očekivani trend je veći fokus na „auto destinacije“ (drive-in) i skraćenje prosječne dužine boravka u destinaciji.
Rusija ima dosta velike izazove u borbi s virusom, što bi moglo postaviti ograničenja u smislu otvaranja granice i generalne zračne povezanosti te definitivno predstavlja rizik. Sentiment tržišta ne možemo procijeniti bez istraživanja, ali sigurno se razlikuje zavisno o segmentima (veća elastičnost kod niže kupovne moći). Potražanja će u svakom slučaju biti niža, ali u slučaju da se pravovremeno i fokusirano komunicira ponuda koja je vezana na potrošačima bitne elemente u ovom trenutku (sigurnost, izoliranost etc.) možda se dio potražnje ipak može obuhvatiti. U svakom slučaju, potrebno je raditi ovakva instant istraživanja, i to periodično, da bi se uvidjele razlike od istraživanja do istraživanja, jer tek kad to napravimo za tržišta koja pratimo, onda možemo imati konkretnije preporuke i znanje, sve ostalo je nagađanje.
Po pitanju tržišta Srbije i BiH, osim gore navedenih faktora, po našem mišljenju ključno je kako će se ekonomski odraziti situacija na stanovnike, kao i reakcija tih zemalja po pitanju turizma, na primjer podsticanje domaćeg turizma. Dio turista koji su možda planirali provesti svoje ljeto u zemljama poput Španije ili Italije, potencijalno uz pravu ponudu možda preusmjere svoj fokus na Crnu Goru. Ali generalna pretpostavka je da učesnici u turizmu ipak treba da se spreme na značajno manju potražnju, i preusmjeravanje ponude ka unutrašnjem turizmu, što je sa druge strane za Crnu Goru, zbog veličine tržišta, još veći izazov.
O otvaranju granica se sada samo glasno razmišlja
Oko 95 odsto ukupnih posjeta turista u Crnoj Gori su ostvarili stranci. Da li će uopšte biti moguća njihova posjeta, da li ima najava ili prognoza da li će i kada biti ukinute ili ublažene zabrane međunarodnog saobraćaja?
Svaka zemlja upravlja sa epidemijom na svoj način i samostalno odlučuje o popuštanju mjera. Naš tim stručnjaka prati i upoređuje mjere koje pojedine zemlje sprovode ne samo u segmentu međunarodnih kretanja (drumskog, avio i vodenog saobraćaja), već i u segmentu podrške sektoru turizma u svojim nacionalnim ekonomijama. Što se tiče vašeg pitanja, za sada ima najava o popuštanju mjera restrikcije, ali u smislu otvaranja granica i politika prelaska stranih turista postoje tek glasna razmišljanja i široke konsultacije bez konkretnih akcija (koridori, prolazi uz potvrdu etc.). Mislim da ćemo na to morati pričekati da prođu prvi i drugi talas popuštanja mjera i rezultate u skladu sa tim. Ali još jednom se vraćam, budući da se Crna Gora u prihodima od turizma dominantno oslanja na strane turiste, ključno je da se prati situacija na emitivnim tržištima kako bi reakcija u zemlji bila adekvatna.
Bonus video:
