Danilo Orlandić, Foto: Siniša Luković

USKORO OČEKUJU USPOSTAVLJANJE SAOBRAĆAJA

Korona uzela milione Aerodromima, Orlandić poručuje da spremni dočekuju avione

"Vjerovatno sa nešto manjim kapacitetima, pa i ponekom otkazanom linijom, ali saobraćaj će se ipak vratiti. Mi smo i sami preduzeli niz aktivnosti da budemo među prvima kojima će se avioprevoznici javljati", kaže u intervjuu “Vijestima” direktor Aerodroma Danilo Orlandić
14522 pregleda 10 komentar(a)
Danilo Orlandić, Foto: Siniša Luković
Danilo Orlandić, Foto: Siniša Luković

Nakon otvaranja granica osim Montenegro Airlinesa, vrlo brzo će linije obnoviti Air Serbia, Wizz Air i Ryanair. Nešto kasnije EasyJet, LOT, Turkish airlines. Vjerujem da će i naši prijatelji iz Ruske Federacije ubrzo smiriti situaciju sa pandemijom novog koronavirusa i da ćemo i njih imati već do glavne sezone, tj. u drugoj polovini jula i avgusta. Vjerovatno sa nešto manjim kapacitetima, pa i ponekom otkazanom linijom, ali avio-saobraćaj će se ipak vratiti, kazao je u intervjuu “Vijestima” izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.

“U protekloj godini smo pokazali da smo jedno od najuspješnijih privrednih društava u državnom vlasništvu, iza kojeg stoji ozbiljan i posvećen način rukovođenja, a zahvaljujući osnivaču ovog preduzeća, kao i Odboru direktora i svim zaposlenima, naš profit je rastao iz godine u godinu. Došli smo do toga da je 2019. godina bila završena najuspješnije do sada, sa preko 15 miliona eura profita prije oporezivanja. Moj stav vezano za koncesiju je i dalje isti i mogu reći da smo kao država, kadri da i dalje upravljamo ovim preduzećem, s tim što i u ovim teškim vremenima treba donositi odluke koje će ići u pravcu neophodnih investicija i izgradnju novih putničkih terminala i na jednom i na drugom aerodromu. Model razvoja Aerodroma Crne Gore je u rukama Vlade i mi kao menadžment ćemo je u potpunosti poštovati, ali vjerujem da smo zajedničkim radom i rezultatom zavrijedili povjerenje koje smo dobili, a 70 odsto našeg profita iz 2019. godine smo dužni uplatiti u budžet države.

Kriza u vezi sa koronavirusom je od sredine marta praktično obustavila obavljanje redovne djelatnosti ACG jer je sav civilni vazdušni saobraćaj u Crnoj Gori suspendovan do daljeg. Imate li informaciju kada bi aerodromi mogli biti ponovno otvoreni za saobraćaj i kakve su najave vaših poslovnih partnera - aviokompanija oko dinamike obnove njihovog saobraćanja sa Crnom Gorom?

Za sada su i dalje na snazi mjere Nacionalnog koordinacionog tijela o zabrani međunarodnog komercijalnog saobraćaja i takva mjera u ovom trenutke i dalje ostaje na snazi, makar do 1. juna. U stalnom smo kontaktu sa svim svojim poslovnim partnerima. Aviokompanije su izrazile spremnost za ponovnim pokretanjem linija sa naših aerodroma, interesovanje je izuzetno veliko. Glavni teret revitalizacije vazdušnog prometa u Crnoj Gori će podnijeti Montenegro Airlines, naš nacionalni avioprevoznik. Isto je u svim drugim državama u ovom momentu, ne samo u Hrvatskoj i Srbiji koje imaju svoje nacionalne prevoznike, nego i u Evropi i svijetu. Tu su hendikepirane upravo one države koje nemaju svoje nacionalne avioprevoznike. Pogledajte primjer Slovenije koja je ostala bez Adrie Airways, tj. na milost i nemilost stranaca, posebno za humanitarne i kargo letove za dopremu medicinske opreme. To ih je nekoliko puta više koštalo, a i morali su čekati slobodne kapacitete. Nego, tek će se vidjeti ogromna prednost nacionalnog avioprevoznika sada kada bi trebalo da se uspostavi povezanost i omogući dolazak turista. 

Wizz Air
Avion kompanije Wizz Air(Foto: Wizz Air)

Osim Montenegro Airlinesa, nakon otvaranja granica vrlo brzo će linije obnoviti Air Serbia, Wizz Air i Ryanair. Nešto kasnije EasyJet, LOT, Turkish airlines. Vjerujem da će i naši prijatelji iz Ruske Federacije ubrzo smiriti situaciju sa pandemijom novog koronavirusa i da ćemo i njih imati već do glavne sezone, tj. u drugoj polovini jula i avgusta. Vjerovatno sa nešto manjim kapacitetima, pa i ponekom otkazanom linijom, ali saobraćaj će se ipak vratiti. Mi smo i sami preduzeli niz aktivnosti da budemo među prvima kojima će se avioprevoznici javljati, a već smo i vratili cijene usluga koje su važile u prethodnoj godini. U pripremi je i nova stimulativna šema kojom planiramo da izađemo pred aviokompanije kako bismo našoj zemlji omogućili što brži povratak stranaca i njihov boravak u Crnoj Gori. Oni se neće vratiti ako ih samo budemo čekali. Svi mi moramo da radimo na tome da se Crna Gora prepozna kao sigurna destinacija u koju će putnici dolaziti mirno i spokojno, a velika prednost u odnosu na ostale je što smo uspjeli da se kvalitetno izborimo sa pandemijom koronavirusa.

Kako će se u tehničkom smislu ubuduće obavljati letjenje, odnosno otprema i prihvat putnika na aerodromima s obzirom na koronu, odnosno da li ćete morati da u skladu sa tim prilikama koje značajno utiču i na poslovanje aviokompanija, mijenjate i svoju cjenovnu politiku - smanjujete cijene usluga handlinga i landinga ? Kako će reagovati low cost aviokompanije?

Mjere i procedure zaštite od koronavirusa smo još ranije dobili od Instituta za javno zdravlje, jer smo imali obavezu da opslužimo putnike koji su dolazili ili išli u zemlje koje su bile već pogođene koronavirusom, kao i zaštitnu opremu. Preko pet hiljada putnika opsluženo je uz poštovanje strogih epidemioloških procedura, a srećom nijedan radnik do sada nije zaražen. Pitanje novih pravila je veoma važno, jer ćemo morati da ih poštujemo jednako kao i mjere drugih država i aviokompanija. Vjerujem da će veliki izazov biti sinhronizacija letova, pravila, kontrola putnika, a osnovna epidemiološka pravila koja su nam već propisana, kao što su socijalna distanca, često dezinfikovanje ruku, nošenje maski i rukavica će biti dio naše svakodnevice.

Što ste uradili da riješite slabosti koje su Vam i analitičari nalazili - relativno male prihode ACG od neavijacijskih djelatnosti, odnosno preveliki broj zaposlenih?

Neavijacijski prihodi su prihodi od fri-šopova, ugostiteljskih objekata, izdavanje poslovnih prostora, reklamnih površina i slično i oni ukupno u prihodima ovog preduzeća iznose 4,7 miliona eura ili 8,26% Za povećanje neavijacijskih prihoda morate imati određene preduslove, koji prije svega zavise od veličine prostora u kojem obavljate određene djelatnosti. Ne možete napraviti restoran ako za njega nemate mjesta na putničkom terminalu, ili bolju ponudu fri-šopova ako je on za standarde evropskih aerodroma veličine prodavnice novina, a za veći nemamo prostora. Nemamo prostora ni za neke druge sadržaje koji bi značajno povećali raznovrsnost ponude i ozbiljno povećali neavijacijske prihode, poput ozbiljnih VIP salona, sadržaja za djecu, itd. Dakle, za bilo kakvo povećanje neavijacijskih prihoda, posebno onih koje karakterišu luksuz i veći obim potrošnje, potrebno je ozbiljno proširenje kapaciteta putničkih terminala. U svakom slučaju, ACG imaju razrađen plan povećanja neavijacijskih prihoda u skladu sa evropskim standardima koji se može sprovesti jako brzo i efikasno ukoliko dobijemo priliku za daljim, infrastrukturnim razvojem. 

aerodrom Podgorica
Zgarad aerodroma u Podgorici(Foto: Boris Pejović)

Što se tiče broja zaposlenih, tj. kada se u javnosti broj zaposlenih upoređuje sa brojem zaposlenih na drugim aerodromima često se zaboravljaju određene činjenice, a prije svega da mi upravljamo sa dva aerodroma, kao dvije zasebne tehnološke cjeline. Na primjer, Aerodrom Beograd ima jednu vatrogasnu službu, a mi moramo imati dvije jer upravljamo sa dva aerodroma. Prihvat i otprema putnika koje su inače najbrojnije službe na svim aerodromima, moramo imati za oba aerodroma. Takođe, i služba bezbjednosti i još mnogo drugih službi koje moramo imati po pravilima evropskih institucija. U posljednje tri godine su pooštreni evropski propisi koji regulišu civilno vazduhoplovstvo. Mi ih vrlo aktivno sprovodimo, kao i preporučene prakse, različite sisteme koji prate kvalitet sprovođenja određenih procesa u operativi, kao i borbu protiv divljeg svijeta (najčešće ptica) i još mnogo toga.

Koncesioni aranžman do danas nije ušao u drugu fazu tendera. Imate li saznanja zbog čega se to još nije dogodilo i koja su to još sporna pitanja na čijem rješavanju insistiraju potencijalni koncesionari koji su ušli u uži izbor?

Pitanje koncesija je u nadležnosti Ministarstva saobraćaja, a na nama je da se fokusiramo na što snažniji oporavak od udara koji je avioindustriji zadala pandemija koronavirusa. Avijacija je jedna od najpogođenijih grana, čije će slabljenje, odnosno napredak, najdrastičnije uticati na način života ljudi i poslovanje cijelog svijeta.

Noćni letovi biće uskoro mogući i u Tivtu

Dokle se stiglo sa projektom izrade procedura i stvaranja tehničkih preduslova za tzv. noćni start u Tivtu?

Već danas vam mogu reći da ćemo, napokon, riješiti dilemu koja je u Crnoj Gori trajala više od trideset godina i da će noćno slijetanje na Aerodromu Tivat biti moguće. Ovaj posao radi jedna od najrenomiranijih svjetskih kompanija u ovoj oblasti “NAVBLUE”, podružnica evropskog giganta AIRBUS-a. Zahvaljujući najsavremenijim snimanjima, mjerenjima i analizama koje su sprovedene na Aerodromu Tivat, pojavila se nova mogućnost koja će dodatno unaprijediti projekat noćnog slijetanja. Naime, riječ je o postupku slijetanja na pistu 14, pravac iznad Porto Montenegra, za koju su ranija ekspertska mišljenja cijenila da je gotovo nemoguća operacija, kao i uopšte noćne operacije. 

Aerodrom Tivat
Aerodrom Tivat(Foto: Siniša Luković)

Međutim, nakon pomenutih dodatnih stručnih analiza kompanije „NAVBLUE“, koja sprovodi najsavremenija istraživanja i nudi pouzdana rješenja, uočeno je da se može sa potpunom tehnološkom pouzdanošću računati na postupke slijetanja i na pistu 14. Korišćenjem i ovog kapaciteta, tivatski aerodrom bi zaokružio projekat slijetanja na obje staze i unaprijedila bi se sigurnost slijetanja, jer posada aviona, odnosno aerodroma ne bi bila ograničena samo na jednu stazu u noćnim uslovima. Imajući u vidu značaj projekta noćnog slijetanja za tivatski Aerodrom, njegovu reputaciju i podizanje kapaciteta, Odbor direktora ACG je dao saglasnost za stvaranje uslova za slijetanje i na pistu 14. Sada se čeka saglasnost Ministarstva.

Investicije u aerodrome neće biti zaustavljene, već odložene

Koliko su se protekla skoro dva mjeseca zabrane aviosaobraćaja odrazila na poslovanje ACG u finansijskom smislu i da li ste zbog toga odustali od svih ranije planiranih nabavki nove opreme i ulaganja u objekte vazdušnih luka u Tivtu i Podgorici? Da li će i što konkretno od ranije planirano biti i realizovano?

Obustavljanje komercijalnih letova 18. marta itekako je uticalo na finansijski aspekat ACG, jer su od tada opsluživani samo humanitarni i posebno ugovoreni repatricioni letovi. Prema preliminarnim podacima, u martu je pad prihoda iznosio 65 odsto, dok se za april očekuje pad i preko 90 odsto. Ovo je razumljivo u situaciji koja je zadesila Crnu Goru, pa i naše preduzeće. Što se tiče projekata, nismo odustali od realizacije infrastrukturnih ulaganja i nabavke opreme za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Imajući u vidu novonastale okolnosti, njihova realizacija će samo morati biti odgođena, ali nikako trajno zaustavljena. Naša dosadašnja praksa i politika vođenja ovog privrednog društva je pokazala da svako ulaganje i modernizacija vazdušnih luka vrlo brzo donosi još više prihoda, povećava broj opsluženih vazduhoplova i putnika, te gradi dobru reputaciju kompanije i cjelokupne turističke ponude Crne Gore. Samo primjer novog Terminala 2 za odlazeće putnike u Tivtu je pokazao da smo samo u dva i po mjeseca rada prošle ljetnje sezone isplatili investiciju u vrijednosti od skoro 50 odsto uloženih sredstava.