PROGNOZA ZA CRNU GORU

EBRD: Pad od 8 odsto bi oborio BDP za oko 400 miliona

Oporavak ekonomije će zavisiti od popuštanja domaćih mjera za suzbijanje širenja virusa i povratka normalnom funkcionisanju tokom druge polovine godine, ukazuje EBRD
2419 pregleda 5 komentar(a)
Crna Gora se snažno oslanja na turizam: Tivat, Foto: Shutterstock
Crna Gora se snažno oslanja na turizam: Tivat, Foto: Shutterstock

Crnogorski bruto-domaći proizvod (BDP) će da padne osam odsto u ovoj godini, zbog predviđenog uticaja pandemije koronavirusa na turistički sezonu, prognoza je Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

BDP na kraju prošle godine iznosio je 4,8 milijardi, a u ovoj je očekivano da bude pet milijardi. Pad od osam odsto bi značio da je BDP niži za nešto ispod 400 miliona eura.

Prema regionalnim ekonomskim perspektivama EBRD-a, Crna Gora se snažno oslanja na turizam, a 2019. godina je najjača sezona koja je zabilježena.

“Međutim, gledajući na vrijeme pred nama, na ekonomiju će vjerovatno negativno uticati ograničenja kretanja kod kuće i u glavnim zemljama iz kojih turisti dolaze. Oporavak će zavisiti od postepenog popuštanja domaćih mjera za suzbijanje širenja virusa i povratka normalnom funkcionisanju tokom druge polovine godine”, ukazuje međunarodna finansijska organizacija.

EBRD procjenjuje da je moguć oporavak sa rastom BDP-a od 10,5 procenata u 2021.

Nove prognoze EBRD-a o crnogorskoj ekonomiji su u izvještaju za ekonomije na tržištima u razvoju, u zemljama gdje EBRD investira u Evropi, Aziji i Africi. Ekonomije u regionima EBRD-a mogu ove godine u prosjeku imati pad od 3,5 procenta, uz oporavak od 4,8 odsto u 2021, a ukazuju da su ove projekcije podvrgnute „neviđenoj neizvjesnosti“.

EBRD
Moguć oporavak sa rastom BDP-a od 10,5% u 2021.

Kreditna agencija “Standard and PoorS” (S&P) prognozira da će crnogorska ekonomija u ovoj godini zabilježiti pad od 7,8 odsto, jer će domaća i spoljna tražnja oslabiti zbog pandemije. Prognoza Svjetske banke je od 5,6 do 9%, zavisno od pada prihoda od turizma, a MMF-a 9 odsto.

EBRD navodi da se na zapadnom Balkanu očekuje da će Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija trpjeti posljedice poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja zbog svojih snažnih proizvodnih baza. Albanija i Crna Gora biće pogođene zbog oslanjanja na turizam, dok će na Kosovu, a donekle i u ostalim zemljama zapadnog Balkana, manje doznake smanjiti domaću potražnju.

“Kriza je zadala ogroman udarac i izazak iz nje će biti jednako izazovan. Ovo nije vrijeme da se upustimo u ekonomski nacionalizam i protekcionizam, već vrijeme da oblikujemo bolju budućnost kroz međunarodnu posvećenost slobodnoj trgovini, ublažavanju klimatskih promjena i ekonomskoj saradnji“, naglasila je glavna ekonomistkinja EBRD-a Beata Javorcik.

Izvještaj pretpostavlja skroman uticaj krize na dugoročnu putanju proizvodnje, s rastom koji se nastavlja krajem trećeg kvartala, ali potencijalno značajnim dugoročnim ekonomskim, političkim i socijalnim efektima.

“Ako društveno distanciranje ostane na snazi mnogo duže nego što se predviđalo, recesija bi mogla biti mnogo dublja, s tim da nivoi proizvodnje po glavi stanovnika iz 2019. neće biti ponovo postignuti godinama“, navode u izvještaju.

Mjere ograničavanja uticale su na domaću potražnju i ponudu širom regiona EBRD-a. Spoljni šokovi uključuju oštar pad u cijeni roba, oslanjanje na izvoznike roba, poremećaje globalnih lanaca vrijednosti, kolaps u turizmu i pad u novčanim doznakama.

Nastavak moratorijuma za ugrožene, manja obavezna rezerva da bi bilo više kredita

Centralna banka je odlučila da smanji iznos obavezne rezerve koje su banke dužne da izdvajaju kod vrhovne monetarne institucije.To je urađeno s namjerom da se oslobodi dodatni novac, poveća likvidnost banaka i njihov kreditni potencijal u ublažavanju posljedica novog koronavirusa, saopšteno je CBCG. Naveli su da će se stopa obavezne rezerve smanjiti za dva procentna poena, čime će se pojačati kreditni potencijal banaka za 70 miliona.

Na jučerašnjem sastanku guvernera CBCG Radoja Žugića i ministra finansija Darka Radunovića sa bankarima usaglašeno je da nastavak moratorijuma na otplatu kredita neće biti omogućen onim dužnicima koji nijesu finansijski ugroženi.

Radunović je kazao da očekuje uspješne pregovore za obezbjeđivanja dodatnog novca za banke uz pomoć države da bi se usmjerio tamo gdje je najpotrebnije i gdje će imati najbolji efekat.