PREPORUKE VLADI ZA TREĆI PAKET MJERA

Šansa i za obračun sa greškama iz prošlosti

Iz izvršne vlasti ne odgovaraju kad će spremiti treći paket mjera
2781 pregleda 3 komentar(a)
Budimir Raičković, Foto: Zoran Đurić
Budimir Raičković, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 15.05.2020. 21:07h

Vlada u podršci likvidnosti privrede treba da se fokusira na one firme koje će najbrže doprinijeti ukupnom privrednom oporavku (proizvodnja, prehrana, turizam…), da smanji odliv novca izvan države i da na vrhu prioriteta postavi platiše koji su na bijeloj poreskoj listi, a ne one poreske dužnike koji ne poštuju usvojene reprograme ili se nalaze na crnoj listi, ocijenila je Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM).

Predsjednik AMM Budimir Raičković je juče uputio njihovih 20 novih preporuka premijeru Dušku Markoviću za prevazilaženje ekonomske krize zbog koronavirusa.

“Vijestima” iz nadležnih resora izvršne vlasti od utorka nijesu zvanično odgovorili kada se može očekivati predlog trećeg paketa mjera i hoće li biti usaglašavan sa svim partnerima. Prvobitne najave su bile da će se on utvrditi do sredine maja, pa je rok pomjeren do početka juna.

Raičković smatra da situacija u privredi ukazuje na početak ekonomske krize snažnih razmjera i što se prije suočimo sa problemima veća je vjerovatnoća da se umanje neminovne posljedice.

“Od trećeg seta mjera očekujemo da imaju dugoročniji, odnosno strateški karakter, kao i jasno razdvajanje mjera za opravak privrede i mjera usmjerenih ka socijalno ugroženima. Iako kriza nije izazvana ekonomskim razlozima ona se može posmatrati kao šansa da se upravo sada suočimo sa dubiozama koje su u manjem ili većem obimu prisutne, poput visokog nivoa javne potrošnje, naglašene uvozne zavisnosti, različitih biznis barijera, sive ekonomije, sporosti administarcije pretežno na lokalnom nivou i nedovoljno stimulativnog ambijenta za preduzetništvo. Ova situaciju može biti prilika da efikasno i sistematski rješavamo ta pitanja. Nadamo se da bi ovakav pristup mogao biti jedna od polaznih tačaka u kreiranju trećeg seta mjera, ali i svih narednih, jer će nam razvoj situacije nametati unapređenje donijetih mjera”, rekao je Raičković “Vijestima”.

Da se pita ekonomska struka

On je kazao da ne treba dozvoliti da bilo koji razlozi i neodlučnost usporavaju i uguše vraćanje privrede u maksimalno moguću funkciju.

“U suočavanju sa zdravstvenom krizom ljekari - struka je vodila glavnu riječ. Taj model treba primijeniti i kada je u pitanju rješavanje ekonomske krize. Pri donošenju kratkoročnih i dugoročnih mjera Vlada bi beskompromisno, u maksimalno mogućoj mjeri trebalo da izbjegne uticaj politike i u donošenju svojih odluka sasluša ekonomsku struku i praksu”, dodao je on.

Insistiraju i na tome da Vlada formira Nacionalni strateški tim, koji će osmišljavati i unapređivati mjera podrške, oporavka i razvoja privrede, kroz uključivanje relevantnih institucija i organizacija, a posebno predstavnika realnog sektora.

AMM preporučuje da se očuva vitalnost banka od moratorijuma na kredite za sve, a Centralna banka je najavila da će nastavak biti samo za finansijski ugrožene građane. Iz Asocijacije navode da moratorijum treba odobravati samo građanima koji su ostali bez posla ili su im zarade značajno umanjene, kao i firmama kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti ili rade u otežanim uslovima, što se dokazuje mjesečnim bilansima kojima se utvrđuje pad prihoda i prometa.

Ističu da ne treba očekivati da sve banke mogu ponuditi veliki broj dugoročnih povoljnih kredita iz kratkoročnih depozita aktuelnih klijenata. Predlažu da se napravi aranžman komercijalnih banaka sa Investiciono - razvojnim fondom, gdje bi država bila garant zaduživanju IRF-a kod Evropskom investicionom bankom (i drugih) na period od 10 godina, a banke bi dogovarale kredite sa krajnjim korisnicima.

Domaća IT pamet, “digitalna koalicija”, krizne kvote za uvoz

Raičković smatra da je potrebno razmotriti primjenjiv model garantnih šema za privredu kojim bi u najvećoj mjeri pokrili kolaterali, jer u periodu povećanog rizika nije realno očekivati da banke preuzmu taj rizik.

Stav Raičkovića je da bi se problemi kapaciteta i brzine administracije riješili tako što će se okrenuti domaćem IT sektoru koji je ovih dana pokazao da ima dovoljno stručnih ljudi koji mogu ponuditi kvalitetna rješenja, ali i dati prioritet ubrzanoj digitalnoj transformaciji.

“Privreda i građani treba da završe sve potrebe na jednom mjestu i kroz online kanale, uz priznavanje elektronskih dokumenata u poslovanju. Sada je pravi trenutak za realizaciju inicijative Privredne komore i AMM za formiranje “digitalne koalicije”, dodao je Raičković.

On ukazuje da treba nastaviti podršku i zaštitu domaće proizvodnje i da u periodu ekonomske krize treba razmotriti mogućnost uvođenja kriznih uvoznih količinskih kvota određenih prehrambenih i drugih proizvoda, koje nude domaći proizvođači.

“Na ovaj način bi se otvorio veći prostor za plasman crnogorskih proizvoda, što bi se efekturilo iskorišćenošću kapaciteta, zapošljavanjem dodatne radne snage, većim otkupom, preradom i naravno smanjenjem zavisnosti od uvoza, odnosno smanjenjem trgovinskog deficita”, naglasio je Raičković.

PKCG: Više povoljnijih kredita

Privredna komora (PKCG) očekuje da treći paket mjera bude usmjeren na razvoj, da bi se u ovoj godini ublažile posljedice epidemije i stvorile pretpostavke da se u što skorijem periodu dostignu stope rasta iz prethodnih godina.

“Ovim paketom potrebno je obuhvatiti restrukturiranje postojećih kredita, uz obezbjeđivanje grejs perioda, niže kamatne stope i troškove obrade kredita, te nove kredite za trajna obrtna sredstva. U cilju daljeg privlačenja investitora i nastavka investicionih aktivnosti iz prethodnog perioda, smatramo potrebnim kreiranje povoljnih investicionih kredita za nove i realizaciju početih investicija”, kazali su “Vijestima” u PKCG.

U toj organizaciji smatraju da investicije iz kapitalnog budžeta države, odnosno opština treba realizovati u punom kapacitetu da bi se pokrenule privredne aktivnosti i ekonomija oporavila u što kraćem periodu. “Očekujemo da u okviru ovog paketa budu kreirane posebne mjere podrške turističkoj privredi, kako bi ovaj, za crnogorsku ekonomiju izuzetno značajan sektor nesmetano funkcionisao te ostvario u mjeri mogućeg što bolje rezultate”, kazali su u PKCG.

Preporučujemo za Vas