IZVJEŠTAJ HERITIDŽ FONDACIJE

Nestabilnost i tenzije koče ekonomske slobode

Crna Gora je na 42. mjestu među 45 zemalja Evrope, ocijenila Heritidž fondacija. Navode i da je pravosuđe i dalje podložno pritiscima Vlade, da je korupcija rasprostranjena, a korumpirani visoki zvaničnici rijetko se suočavaju sa krivičnim gonjenjem.
3814 pregleda 4 komentar(a)
Vlada bi da ojača javne finansije: Zgrada vlade, Foto: Vijesti
Vlada bi da ojača javne finansije: Zgrada vlade, Foto: Vijesti

Dugoročna politička stabilnost Crne Gore ostaje neizvjesna, a tenzije potiču dijelom iz nezadovoljstva zbog korupcije, slabe vladavine prava i ograničene slobode medija, što koči i veće ekonomske slobode, ocijenila je Heritidž fondacija u posljednjem izvještaju.

U izvještaju o ekonomskim slobodama 2020. godine, Crna Gora je ocijenjena kao umjereno slobodna ekonomija, sa indeksom ekonomske slobode 61,5, po čemu je na 91. mjestu u svijetu.

Ukupni rezultat povećan je za svega jedan bod u odnosu na 2019. godinu, prvenstveno, kako je objašnjeno, zbog veće ocjene integriteta države.

“Crna Gora je na 42. mjestu među 45 zemalja u regiji Evrope, a njen ukupni rezultat znatno je ispod regionalnog prosjeka i približno je jednak svjetskom prosjeku“, navodi se u izvještaju koji je objavljen krajem aprila.

Dodaje se da Vlada nastoji da ojača javne finansije, što bi poboljšalo slabe pokazatelje javne potrošnje i fiskalno zdravlje, ali ne preduzimaju se slični napori za jačanje vladavine prava.

Ekonomsku slobodu Heritidž mjeri na osnovu 12 kvantitativnih i kvalitativnih činilaca, grupisanih u četiri široke kategorije ili stuba ekonomske slobode: vladavina prava (imovinska prava, integritet vlade, pravosudna efikasnost); veličina vlade (državna potrošnja, poresko opterećenje, fiskalno zdravlje); regulatorna efikasnost (sloboda poslovanja, sloboda rada, monetarna sloboda) i otvorena tržišta (sloboda trgovine, sloboda ulaganja, finansijska sloboda).

Svaka od dvanaest ekonomskih sloboda unutar tih kategorija ocjenjuje se na skali od 0 do 100. Veći rezultat indeksa predstavlja veći nivo ekonomskih sloboda.

Crna Gora na listi ekonomskih sloboda Heritidž fondacije bilježi pad 2018. i 2019. godine. Posebno je dramatičan pad zabilježen 2019. godine, od čak 24 mjesta. Ključni razlozi pada su, kako je objašnjeno, politizovano sudstvo, nepotizam i korupcija.

U izvještaju za 2020. se navodi i da uprkos stalnim naporima za jačanje nezavisnosti pravosuđa, ono je i dalje podložno pritiscima vlade, korupcija je i dalje rasprostranjena, a korumpirani visoki zvaničnici rijetko se suočavaju sa krivičnim gonjenjem.

Detalj iz posljednjeg izvještaja
Detalj iz posljednjeg izvještaja(Foto: Screenshot/Heritidž)

Po pravilu, slabo razvijene demokratije imaju i slabo razvijenu ekomoniju. U slučaju Crne Gore iako se statistički bilježi rast BDP-a, raste i javni dug usljed povećane javne potrošnje i rastućih potreba za novim zaduživanjem. Sve to prati povećanje broja nezaposlenih, deficit budžeta i rast spoljnotrgovinskog deficita, s obzirom na to da je Crna Gora visoko uvozno zavisna država.

Prognoze su za naredni period vrlo pesimistične zbog pandemije koronavirusa i to u izbornoj godini, kada je javna potrošnja veća.

MMF je nedavno prognozirao pad crnogorske ekonomije od devet odsto, rejting agencija Standard and Poor’s 7,8 odsto, a Svjetska banka 5,6 odsto. Evropska komisija je prognozirala pad crnogorske ekonomije od 5,9 odsto u ovoj godini, dok će oporavak u narednoj, kako su naveli, zavisiti od trajanja šoka.

Prema Izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka, koji objavljuje Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Crna Gora je u 2019. zadržala poziciju u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka, već četvrtu godinu uzastopno, ali je ukazano da “rast nije bio na dobrobit svih, ostavljajući određene kategorije ljudi u sistematski nepovoljnijem položaju posmatrano iz više uglova”.

“To nam govori Indeks višedimenzionalnog siromaštva - koji ukazuje da je gotovo 5 odsto crnogorskog stanovništva i dalje izloženo višestrukim istovremenim uskraćenostima ili je u riziku od takve izloženosti. Istovremeno, bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika (paritet kupovne moći izražen u američkim dolarima) je za 30 odsto manji za žene nego za muškarce. To zapravo znači da dugoročna promjena, kako u prihodima tako i u širem spektru nejednakosti u razvoju po mjeri čovjeka, zavisi od sveobuhvatnijeg i više sistemskog pristupa razvoju, koji ide dalje od rasta BDP ili preraspodjele prihoda. Ove strategije će biti uspješne samo ako se kombinuju sa politikama koje će rješavati ukorijenjene predrasude, društvene norme i strukture moći u društvima i na tržištima rada”, naveli su iz UNDP.

Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) predstavlja sumarnu mjeru dugoročnih nacionalnih postignuća u tri dimenzije napretka čovječanstva: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard.

Sa vrijednošću ovog indeksa od 0,816 Crna Gora je prošle godine zauzela 52. poziciju od ukupno 189 zemalja i teritorija i dijeli je sa Rumunijom i Bugarskom.

Da je i nejednakost raspodjele dohotka u Crnoj Gori visoka, pokazuje gini koeficijent. Svjetska banka je procijenila da je gini index u Crnoj Gori bio 39 u 2015. i pogoršan je u odnosu na 2014. kada je bio 38,8. U 2013. godini koeficijent je bio 39, a 2012. je iznosio 41,2.

Gini indeks mjeri stepen do kojeg raspodjela dohotka među pojedincima ili domaćinstvima odstupa od potpuno jednake raspodjele. Gini indeks 0 predstavlja “savršenu jednakost”, dok indeks 100 podrazumijeva “savršenu nejednakost”.

Gori gini koeficijent za 2015. od Crne Gore je u regionu imala samo Srbija, gdje je indeks iznosio 40,5. U Sjevernoj Makedoniji koeficjent je iznosio 35,6, Albaniji 32,9, Kosovu 26,5. Za BiH je posljednji podatak za 2011, kada je gini iznosio 33.

Kada je u pitanju indeks sreće koji izrađuju UN, on se u Crnoj Gori smanjuje od 2016. godine. Tada je indeks bio 5.161, a Crna Gora na 88. mjestu u svijetu. Već 2017. Crna Gora je pala na 83. mjesto, 2018. na 81, a 2019. na 73. mjesto.

U izvještaju se zemlje rangiraju na osnovu konačnog Indeksa sreće, a sreća je definisana kroz više kategorija: BDP-a po stanovniku, slobodi, velikodušnosti, socijalnoj podršci, percepciji korupcije u vladi ili preduzećima i zdravlju, odnosno pristupu medicinskoj njezi.

Preporučujemo za Vas