USVOJENE IZMJENE BUDŽETA, DANAS KOD MMF-A ZA POMOĆ

Novi rebalans i manje plate nakon izbora?

Opozicija na to upozorava, kao i da će biti mnogo veći pad prihoda od turizma od plana Vlade

47602 pregleda 289 reakcija 18 komentar(a)
Očekuje pozitivno mišljenje od MMF-a, jer je javni dug održiv: Radunović, Foto: Savo Prelević
Očekuje pozitivno mišljenje od MMF-a, jer je javni dug održiv: Radunović, Foto: Savo Prelević

Skupština je sinoć glasovima samo vladajuće koalicije usvojila rebalans budžeta i izmjenu odluke o zaduživanju Crne Gore u 2020. da bi danas mogla da počne završne pregovore sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o pomoći državi. Pomoć MMF-a, kako je juče obrazloženo, neophodna je za početak takozvanog trećeg paketa mjera.

Rebalansom se državni prihodi, zbog očekivanog pada ekonomije od 6,8 odsto, smanjuju za 284 miliona eura, dok se nedostajuća sredstava povećavaju sa 590 na 877 miliona. Nedostajuća sredstva će biti obezbijeđena korišćenjem depozita od 540 miliona eura, većinom obezbijeđenim prošlogodišnjim zaduženjem, kao i povećanjem ovogodišnjeg zaduženja sa planiranim 100 miliona na 332 miliona. Izmjenama budžeta ostvarena je mogućnost da se Vlada zaduži do iznosa od 500 miliona ukoliko bude potrebe. Najveći dio ušteda ostvaren je smanjenjem kapitalnog budžeta i iznosa za konsultantske usluge. U budžetskoj rezervi biće sto miliona eura.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je da je Crna Gora snažno pogođena posljedicama pandemije korona virusa uz visoki stepen neizvjesnosti za drugi dio ove i za narednu godinu. Prema njegovim procjenama, javni dug će na kraju godine biti 82,5 odsto BDP-a.

On je ponovio da očekuje pad prihoda od turizma od 40 odsto, jer su takve procjene dobili od konsultanata iz MMF-a i Svjetske banke.

“Rečeno nam je da je njihova prognoza da će Crna Gora zbog specifičnih uslova bolje da prođe nego Hrvatska koja očekuje pad od 70 odsto. Takva prognoza nam i pomaže da prikažemo da nam je održiv javni dug”, kazao je Radunović.

Poslanici opozicije juče su govorili da ova kriza nije uslovljena samo korona virusom već i greškama vlasti iz prethodnih godina, kao i da nije realno očekivati da pad prihoda u turizmu bude samo 40 odsto. Oni su tvrdili i da će već nakon završetka izbora zakazanih za 30. avgust, biti potreban novi rebalans, kao i značajno veće uštede.

Poslanici DPS-a većinom su tvrdili da je samo korona uzrok pada ekonomije, da je dosadašnja ekonomska politika dala dobre rezultate.

Nešto oprezniji u prognozi iz vladajuće koalicije bio je poslanik SD-a Boris Mugoša koji je kazao da mu pad prihoda od turizma od samo 40 odsto i smanjenje BDP-a za 6,8 odsto djeluju optimistično. On je kazao da shvata da je usvajanje rebalansa bilo neophodno kako bi bio pokrenut treći paket mjera, čime će se obezbijediti 70 miliona eura od banke Savjeta Evrope za povoljne kredite preko komercijalnih banaka i IRF-a, kao i 50 miliona za garancije ugroženim privrednicima.

“Od banaka očekujemo takođe da opredijele 120 miliona eura za povoljno kreditiranje kroz treći paket mjera i da se sa njima potpišu ugovori”, kazao je Mugoša.

Poslanik iz kluba SNP-Demos Srđan Milić rekao je da ova nedostajuća sredstva ne bi bila ovolika da se nije kralo prethodnih godina. On je naveo da je rebalansom dio budžeta za zarade u javnom sektoru smanjen za svega 0,2 odsto, što je “farsa” i da je Vlada značajnije smanjenje zarada ostavila za poslije izbora.

Predrag Sekulić iz DPS-a kazao je da je Vlada reagovala na pravi način i da je kriza posljedica samo pandemije. Milutin Đukanović iz DF-a kazao je da su statistički podaci o BDP-u i zaradama farsa, kao i da je rebalans panična reakcija pred sunovrat, kao i da će, ukoliko ne dođe do promjene ekonomske politike, javni dug na kraju godine iznositi 100 odsto BDP-a.

Neđeljko Rudović iz Demosa, kazao je da su očekivanja od turizma nerealna i da će gubitak tih prihoda iznositi milijardu, a ne 450 miliona, kao i da je do sada Vlada napravila previše grešaka u ekonomskoj politici, što je došlo na naplatu.

“Sa ovakvom politikom Crna Gora ne može biti vječna”, kazao je Rudović.

Raško Konjević iz SDP-a kazao je da je uzrok ovoj krizi i to što od tajkuna iz 90-ih bliskim vlastima nije naplaćeno 700 miliona poreskih dugova, kao i što se uništavaju domaće i male firme, dok četiri vlasnika 15 luksuznih hotela ima PDV od sedam odsto.

FIlip Vuković iz DPS-a kazao je da je potrebna promjena industrijske politike, za što nedostaje znanje.

“Znanje očigledno nedostaje, da ga imamo, do sada bismo ga iskoristili”, kazao je Vuković.

Ranko Krivokapić iz SDP-a kazao je da će se Crna Gora kada riješi endemsku korupciju, na koju upozoravaju iz EU i SAD, riješiti i endemskog javnog duga. Nebojša Medojević iz DF-a je kazao da se DPS-u žuri sa izborima jer znaju da će doći do velike krize na jesen.

“MMF se poziva kada nema drugog izbora. Moraćete onda da otpuštate zaposlene iz javnog sektora i smanjite plate”, kazao je Medojević.

Ništa od 11 predloga, bankama oko 30 miliona od moratorijuma

Parlament nije juče u dnevni red uvrstio predloge 11 ekonomsko-socijalnih zakona Kluba poslanika SDP-a, voljom vladajuće većine.

Među njima je predlog zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza, kojim se ne bi obračunavale kamate u periodu moratorijuma.

Poslanik SDP-a Raško Konjević je istakao da su banke dobile preko 30 miliona eura u tromjesečnom moratorijumu na otplatu kredita, te da je tako po odluci Centralne banke da se obračunava kamata tokom mirovanja obaveza.

Konjević je objasnio da će jednom građaninu koji mu se obratio, zbog tri mjeseca stopiranja naplate kredita na njegov zahtjev, u narednih 40 mjeseci rata biti veća 17 eura.

Do dnevnog reda nisu stigli ni predlog da se ugostiteljima smanji stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) na sedam odsto, predlog o PIO, predlozi rezolucije o zaštiti Aerodroma Crne Gore i o Zakonu o zaradama u javnom sektoru, ni predlog inoviranog zakona o državnom tužilaštvu...

Cijela opozicija će tražiti odbor za istragu afere “Možura”

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović odbio je da u dnevni red uvrsti inicijativu da se formira odbor za parlamentarnu istragu u vezi s aferom “Možura” i novim informacijama, nakon što je tužilaštvo na Malti podiglo optužnicu protiv biznismena Jorgena Feneka. Optužbe su da je organizovao ubistvo istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije koja je istraživala izgradnju vjetroelektrane (VE) Možura u Crnoj Gori.

Brajović je kazao da su inicijativu potpisala 24 poslanika, a da prema poslovniku treba 27. On je naveo da je inicijativu naknadno potpisalo još pet poslanika, ali da je to bilo unatar 24 sata prije početka sjednice. Brajović je kazao da se Skupština ne može izjašnjavati o predlozima koji su podnijeti u periodu kraćem od 24 sata prije sjednice.

Pokretač inicijative Srđan Milić je kazao da su inicijativu potpisali i poslanici koji bojkotuju sjednicu, odnosno svih 39 iz opozicije, navodeći da kad Vlada traži - dnevnom redu se dodaju njeni predlozi podnijeti i dok traje sjednica. Milić je najavio da će inicijativu obnoviti za iduću sjednicu.