TURIZAM U DOBA KORONE

Mogu li domaći gosti ublažiti štetu: U Crnu Goru preko 90 posto turista dolazi iz inostranstva

“Iako nemate gostiju, morate da plaćate sve dažbine i poreze, a to bez turista ne možete da zaradite. Zato mnogi u Petrovcu neće otvoriti apartmane dok se ne stvore uslovi da od toga mogu makar pokriti troškove i obezbijediti minimalnu platu”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Zoran Dragović iz Petrovca

52391 pregleda 202 reakcija 83 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Iako bi početak jula trebao biti i početak najposjećenijeg perioda turističke sezone, skoro polovina izdavalaca privatnog smještaja u Petrovcu, gradiću na moru, 40 kilometara južno od Podgorice, još nije otvorila apartmane za iznajmljivanje.

Ne isplati se pokretati sistem koji radio ili ne radio - troši, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Zoran Dragović, jedan od mještana tog dijela Budvanske rivijere.

“Iako nemate gostiju, morate da plaćate sve dažbine i poreze, a to bez turista ne možete da zaradite. Zato mnogi u Petrovcu neće otvoriti apartmane dok se ne stvore uslovi da od toga mogu makar pokriti troškove i obezbijediti minimalnu platu”, kaže Dragović.

Pojašnjava da su do kraja juna imali svega desetak dana goste, te da razmišljaju da, ukoliko se ne otvore granice sa regionom, zatvore apartmane, jer otvoreni, a prazni, samo povećavaju gubitke.

Kako je bilo prošle godine?

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije (NTO) Crne Gore, dostavljenim Radiju Slobodna Evropa prošle godine, u ovo vrijeme u Crnoj Gori je boravilo 89 hiljada turista, a danas ih je nešto manje od osam hiljada.

Tokom maja prošle godine u hotelima je ostvareno preko 400 hiljada noćenja, dok ih je ove godine (do 18. maja bio zabranjen rad restorana u hotelima), bilo svega oko pet i po hiljada, podaci su Uprava za statistiku (MONSTAT),

Mogu li u takvim uslovima, na destinaciji u kojoj preko 90 posto turista dolazi iz inostranstva, domaći gosti ublažiti štetu koju nanosi pandemija?

Stručnjak iz oblasti turističke ekonomije Rade Ratković kaže da su domaći turisti tokom prethodne tri godine ostvarili oko 10 posto noćenja u hotelima, ali i da značajan novac troše za odmor u inostranstvu.

Kao primjer navodi podatke Narodne banke Srbije po kojima je prošle godine turistička potrošnja iz Crne Gore u toj zemlji bila oko 97 miliona, dok je potrošnja građana Srbije u Crnoj Gori iznosila oko 67 miliona eura.

“To pokazuje da ne treba potcjenjivati domaće turiste. Oni sigurno ne mogu platežno ni brojčano zamijeniti strane goste, ali u ovoj situaciji bi mogli doprinijeti da se dosegne 20-ak posto turističkog prometa”, smatra Ratković.

Crna Gora je od 30. juna otvorila granice za države Evropske unije (EU), bez dodatnih uslova za rezidente država članica. Istog dana je Savjet EU usvojio preporuku za postepeno ukidanje privremenih ograničenja za putovanja u EU, a na pozitivnoj listi je i Crna Gora.

Međutim, Srđan Kovačević iz turističke agencije Galileo ne očekuje da će to uticati da se domaći turisti odluče za aranžmane u inostranstvo.

“Strah od aktuelne pandemije odvraća ljude od grupnog okupljanja, a posebno od ulaska u avion ili autobus, tako da očekujem da će biti interesovanja za putovanja u inostranstvo tek kad prestane prijetnja od virusa”, kaže Kovačević i dodaje da su klijenti njegove agencije ljeti najjrađe birali Grčku.

“Grci su, međutim, zatvorili granicu sa Albanijom, pa je tako i našim građanima onemogućeno da putuju na omiljenu destinaciju. Ostaje da čekamo neka bolje i srećnija vremena”, zaključuje Kovačević.

Kako je kod komšija

Turizam u vrijeme korone podsjetio je na važnost domaćih turista i druge zemlje, poput Hrvatske, u kojoj se povećao njihov udio u ostvarenim noćenjima.

“Trenutno u Hrvatskoj imamo oko 30 posto noćenja u odnosu na lani, a unutar te brojke domaći turisti ostvaruju 35 do 50 posto, zavisno od destinacije”, kaže za RSE zagrebačka konsultantkinja specijalizovana za turizam Sanja Čizmić, koja očekuje da će otvaranje granica unutar Evropske unije od 1. jula označiti dolazak većeg broja stranih turista u tu zemlju.

No, smatra važnim da su uvedene mjere za animiranje domaćih turista da ljetuju u svojoj zemlji kao što je sistem CRO kartice, kojim poslodavci uplaćuju svojim zaposlenim određeni iznos za hotelski smještaj i usluge ugostiteljskih objekata, dok je cjelokupan iznos oslobođen poreza.

I u Crnoj Gori ima sličnih poteza. Kampanja “Ljetuj doma” nudi elektronske kupone sa popustima za domaće goste, a hotelijeri se prilagođavaju njihovom džepu.

Među njima je Hotelske grupa (HG) Budvanska rivijera, kompanija u državnom vlasništvu, koja nudi ljetovanje za domaće turiste “na rate”, bez kamate.

Njen hotel Palas je za sada jedini koji je bio popunjen pet uzastopnih dana.

No, takvih primjera ima samo tokom vikenda, a Dragović je skeptičan da će domaći gosti moći iskoristiti povoljnosti koje nude hotelijeri i izdavaoci smještaja.

“Mnogi koji bi došli na more, moraju da misle na zimu, jer dolazi teška zima. Oni neće potrošiti dvjesta eura da bi se kupali par dana, a treba im toliko da kupe drva za zimu. Svi će se prije odlučiti za drva”, smatra Dragović.

Profil domaćeg gosta

Turistička organizacija Budve je prošle godine objavila da oko 40 procenata domaćih gostiju ima mjesečni neto prihod ispod 500 eura. Prema istraživanju Nacionalne turističke organizacije, domaći gosti u prosjeku ostaju na ljetovanju četiri do sedam dana, a prosječno troše dnevno oko 40 eura.

Četvoročlana porodica Ćetković iz Podgorice, koja ovih dana provodi odmor u Budvi, kaže da za vanpansion dnevno izdvoje oko 80 eura.

“Iako nema previše gostiju, cijene su i dalje visoke. Ali, ova sezona bez gužve nama odgovara, posebno zbog djece”, kažu Ćetkovići.

Nikšićanka Manja odobrava to što je plažni mobilijar besplatan i kaže da je dobra strana loše sezone to što ima više mjesta na plažama, a manje buke.

“Dnevno trošim do 20 eura, uglavnom na hranu, jer sam uštedjela na smještaju, tu smo kod rođaka”, kaže Manja.

“Domaći turisti su dobri potrošači, ali kad se njihov broj rasporedi na čitavu našu obalu, to je jako malo. A i govorimo samo o periodu vikenda, kada dolaze u većem broju. Tako da oni mogu minimalno da poboljšaju inače katastrofalnu sezonu, nedovoljno da se nadoknade gubici ugostitelja”, smatra vlasnik restorana Ante Petković.

Poslednji objavljeni zbirni bilans iz 2018, Fakulteta za biznis i turizam u Budvi,pokazuje da je ukupan prihod svih turističkih preduzeća u Crnoj Gori bio oko pola milijarde eura.