DA LI SE OBRADA KREDITA NEZAKONITO NAPLAĆUJE

Banke će vraćati novac građanima

“Kod nas je situacija takva da banka dva puta obračunava trošak obrade kredita. U svakom ugovoru o kreditu piše da se naplaćuje taj trošak, a uz to on je uračunat i u nominalnu kamatnu stopu
306 pregleda 4 komentar(a)
Centralna banka Crne Gore, CBCG, Foto: Boris Pejović
Centralna banka Crne Gore, CBCG, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 04.02.2018. 08:35h

Kada građanin podigne gotovinski kredit od 8.000 eura u nekoj crnogorskoj banci, automatski će mu jednokratno naplatiti oko 120 eura za “trošak obrade kredita”, a ako u istoj banci druga osoba uzme 7.000 eura - po istom osnovu banka će mu uzeti oko 105 eura.

Trošak obrade kredita je fiktivni trošak koji banku ništa ne košta i zapravo je dodatni način da banka stekne profit. Taj trošak se određuje procentualno i kreće oko 1,5 odsto od ukupne sume koja se pozajmljuje.

Zbog tog troška u Srbiji je krajem prošle godine Apelacioni sud donio pravosnažnu presudu u korist klijenata banke.

Prema toj odluci, banka nema pravo da uzima trošak obrade kredita i moraće da vrati novac klijentu.

Uz to, odluka srbijanskog Apelacionog suda obavezujuća je i za sve osnovne sudove da postupaju na isti način.

Presudom je utvrđeno da je ništavna odredba ugovora kojom je ugovorena ta naknada, a koja je suprotna Zakonu o obligacionim odnosima, koji definiše kamatu kao jedinu cijenu kredita.

Osim Apelacionog suda i Narodna banka Srbije (NBS) nedavno je uputila dopis svim bankama - upozoravajući ih da trošak obrade kredita ne mogu da naplaćuju posebnim procentom, već bi trebao biti u fiksnom iznosu.

Advokat Dragomir Ćalasan, koji zastupa crnogorske građane pred sudom u vezi sa tužbom koja se odnosi na kredite u švajcarskim francima, kazao je da je odluka u Srbiji ispavna.

Konstatovao je da u Crnoj Gori taj trošak banke i dalje naplaćuju nezakonito.

“Kod nas je situacija takva da banka dva puta obračunava trošak obrade kredita. U svakom ugovoru o kreditu piše da se naplaćuje taj trošak, a uz to on je uračunat i u nominalnu kamatnu stopu. Kada se utvrđuje kamatna stopa ona se sastoji od nominalne i efektivne. U nominalnu je, između svih troškova, uračunat i trošak obrade kredita. Naš Zakon o obligacionim odnosima nije definisao ovu materiju, pa banke koriste svoje interne pravilnike i nešto naplaćuju dva puta”, objasnio je Ćalasan.

Naglasio je da je to pitanje koje treba da riješi Centralna banka Crne Gore (CBCG), sa jasnim instrukcijama bankama kako da se ponašaju.

“Ali, CBCG mnoge stvari ne radi, pa onda nije čudno što se dešavaju ovakve stvari”, istakao je Ćalasan.

“Vijesti” su pitale predstavnike CBCG - da li razmišljaju da, poput NBS, isto zahtijevaju od crngorskih banaka i da li je korektno da banka za isti proizvod nekom klijentu uzme manje novca za obradu kredita, a nekom više.

Na ta pitanja “Vijesti”, nije konkretno odgovoreno.

Pitanje za CBCG je bilo i da li smatraju da crnogorski građani mogu očekivati pozitivan ishod, ukoliko pokrenu postupak protiv neke banke zbog troška obrade kredita.

“Centralna banka ocjenjuje sve informacije, uključujući i informacije objavljene u medijima, koje bi mogle biti od uticaja na stabilnost finansijskog sistema i usklađenost poslovanja banaka sa propisima i te ocjene koristi za ostvarivanju svoje supervizorske funkcije definisane zakonom, ali nije ovlašćena da javno saopštava stavove i mišljenja po pitanjima koja proizlaze iz obligacionih odnosa o kojima meritorno mogu da odlučuju samo sudovi. Iznos provizije za obradu kredita treba prvenstveno sagledavati sa aspekta ukupnih troškova koje klijent ima u vezi sa određenim kreditom. Naknade za obradu kredita se, u skladu sa Zakonom o potrošačkim kreditima i drugim propisima kojima se uređuje obračun i iskazivanje efekivne kamatne stope, uključuju u obračun efektivne kamatne stope koja pokazuje ukupni trošak nekog kredita”, kazali su iz vrhovne monetarne institucije.

Kao su objasnili, uključivanje tih i drugih troškova vezanih za kredit u obračun efektivne kamatne stope rezultira većom efektivnom kamatnom stopom od nominalne.

“Obaveza da se, pored nominalne kamatne stope, iskazuje i efektivna kamatna stopa propisana je u cilju smanjenja rizika dovođenja u zabludu klijenata o stvarnim troškovima određenog kredita, jer klijenti uglavnom najviše pažnje obraćaju na nominalnu kamatnu stopu. Zbog toga klijenti prilikom donošenja odluke o izboru banke kod koje će uzeti kredit, pored nominalne kamatne stope, jednako ili više treba da obrate pažnju i na visinu efektivne kamatne stope, koju im je banka dužna prezentovati u predugovornoj fazi. To iz razloga što efektivna kamatna stopa iskazuje ukupan trošak jednog kredita (nominalnu kamatu, naknadu za obradu zahtjeva, troškove polise osiguranja i druge slične troškove koji su direktno povezane sa kreditom), pa je za klijenta od više pribavljenih ponuda za kredit, po pravilu najpovoljnija ponuda sa najmanjim iznosom efektivne kamatne stope, bez obzira što je nominalna kamatna stopa iz te ponude možda veća od nominalne kamate iz ostalih ponuda“, kazali su u CBCG. Vrhovna monetarna institucija, saopštili su, ne raspolaže podacima o iznosu prihoda banaka po osnovu naknade za obradu kreditnog zahtjeva.

Kako su kazali, prikupljaju i raspolažu podacima o prihodima po osnovu naknada i provizija, kao kategoriji podataka šireg opsega od traženog.

Banke nisu smjele da naplaćuju obradu jer troškova nisu imale

Predsjednik srbijanskog Udruženja za zaštitu korisnika finansijskih usluga “Efektiva” Dejan Gavrilović kazao je “Vijestima” da je Apelacioni sud presudu donio sredinom decembra, ali da je ta odluka njima tek nedavno dostavljena.

“Njom je pravnosnažno presuđeno da banka nije smjela da naplati trošak obrade kredita, jer tokom postupka nije dokazala da je isti realno i imala. Član 1065 Zakona o obligacionim odnosima predviđa jedino kamatu kao cijenu plasiranog kredita i u toj kamati moraju biti sadržani svi troškovi koje banka ima u postupku realizacije kredita. Odmah nakon nje stigla nam je i presuda Višeg suda u Beogradu, koja potvrđuje isto. Obje presude daju vjetar u leđa građanima da tuže i na taj način povrate novac koji su im banke nezakonito naplatile. Uz ove dvije presude, nedavno je i Viši sud u Somboru donio dvije identične, a nezakonitost naplate ovih troškova potvdila je i NBS u dopisu koji je prije nekoliko mjeseci uputila bankama u Srbiji u kom ih upozorava na spornu odredbu i traži od njih da je ukine”, rekao je Gavrilović.

Prema njegovim riječima, neke banke su uvažile tu preporuku i odmah ukinule naplatu provizije za obradu kredita, ali su to počele napadno da reklamiraju kao benefit za buduće klijente. On je kazao da je dosta banaka nastavilo staru praksu, ali da vjeruju da će sa objavom presuda i tog dopisa u javnosti, sve vrlo brzo ukinuti naplatu te provizije.

Gavrilović je kazao da procjenjuju da je samo na stamebnim kreditima, kojih ima oko 90.000, uzeto oko 50 miliona eura za obradu kredita.

“Na sve ostale kredite građanima i privredi sigurno preko 100 miliona eura ukupno”, istakao je sagovrnik “Vijesti”.