za pomoć privredi uslijed korona krize

Milioni za dom Monstata da idu za ono što je preče

Osim preusmjeravanja tog novca na podršku privredi i ostale slične investicije treba usmjeriti na proizvodni sektor, uz ulaganja za zdravstvo i prosvjetu, stav je iz opozicije

13836 pregleda 4 komentar(a)
Obećali da će danas saopštiti ko su ponuđači: Šaranović, Foto: Gov.me
Obećali da će danas saopštiti ko su ponuđači: Šaranović, Foto: Gov.me

Milioni koje Vlada planira da potroši za kupovinu poslovnog prostora u kome bi se smjestila Uprava za statistiku (Monstat) država treba da preusmjeri na pomoć privredi koja je suočena s posljedicama ekonomske krize, a i u uslovima kada je situacija u turizmu očajna, ne treba dozvoljavati luksuz da se izdvajaju velike sume novca za administrativne zgrade. To su za “Vijesti” ocijenili predstavnici parlamentarne opozicije.

Iz Uprave za imovinu, kojom rukovodi Blažo Šaranović, za danas su najavili da će saopštiti koliko je pristiglih ponuda na tenderu za kupovinu 5.600 kvadrata poslovnog prostora i imena ponuđača. Tender je Uprava za imovinu objavila 26. juna, a ponude su se mogle dostavljati do juče.

Za tu namjenu Vlada planira da potroši devet miliona eura. U uslovima plaćanja navedeno je da će prva rata od tri miliona eura biti plaćena u roku do 30 dana od potpisivanja ugovora i preuzimanja poslovnog prostora, a preostale dvije od po tri miliona u prvim kvartalima 2021. i 2022. godine. Novac se u potpunosti obezbjeđuje iz državnog budžeta, ne pominju se EU fondovi. Samostalni poslanik Aleksandar Damjanović je kazao da u iščekivanju trećeg paketa mjera (kojeg nema tri mjeseca od usvajanja drugog) nadrealno zvuči vijest da će se u novu zgradu Monstata uložiti trećina vrijednosti subvencija za plate privredi.

“Sem preusmjeravanja te investicije na podršku privredi i ostale slične investicije treba usmjeriti na proizvodni sektor uz neophodna ulaganja u zdravstvo i prosvjetu. Računajući i da je nedavno usvojeni rebalans već sad doveden u pitanje, naročito zbog očajne situacije u turizmu, država nema luksuza da finansira ovolika ulaganja u administrativne zgrade. Umjesto toga, svaki euro mora biti pametno usmjeren za podršku oporavku ekonomije”, ocijenio je Damjanović.

Ugroženi još čekaju

I u SDP-u smatraju da tih devet miliona treba iskoristiti za pomoć najugroženijim sektorima privrede.

“Očekujući treći paket pomoći koji kasni već više od dva mjeseca, dobili smo vijest da će se izdvojiti preko devet miliona za novu zgradu Monstata. Iako u potpunosti svjesni značaja državne statističke institucije i njene posebne uloge kada je u pitanju pristupanje EU, mišljenja smo da se taj novac mogao iskoristiti puno bolje kroz pomoć ugroženoj privredi i najugroženijim sektorima. Crna Gora se, kao i ostale države, našla u veoma teškoj ekonomskoj situaciji izazvanoj krizom zbog koronavirusa. Pad u pojedinim oblastima privrede iznosiće i preko 90 odsto. Ukupan pad BDP niko ne može prognozirati i, između ostalog, zavisiće i od toga u kojoj mjeri će država biti spremna da pomogne privredu, pogovoto sektore malih i srednjih preduzeća koji čine 72 odsto ukupne ekonomije”, rekao je portparol SDP-a Mirko Stanić.

On je kazao da dosadašnji nivo direktne pomoći države ugroženoj privredi ne prelazi iznos od nekoliko procenata BDP-a i, u poređenju s drugim državama regije i EU, je ubjedljivo najniži, te stoga čudi da u vremenu “stezanja kaiša” i rezanja troškova Vlada i dalje insistira na kupovini prostora za Monstat. “Pored toliko nedostajućih objekata u Crnoj Gori, od osam vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, do zgrada bolnice u Podgorici ili Pljevljima, ovaj projekat ne bi bio prioritet za SDP”, dodao je Stanić.

Od vlasti “Vijesti” juče nijesu uspjele da dobiju odgovor da li Vlada treba da odustane od ove investicije i preusmjeri novac za prioritetnije potrebe.

Kriza je, hoće li odustati?

“Vijesti” čekaju odgovore od Uprave za imovinu na pitanja da li smatraju da je opravdano u kriznoj situaciji, kada se država suočava s velikim teškoćama u javnim finansijama, izdvajati iz budžeta devet miliona eura za poslovni prostor Monstata, kao i da li treba od te investicije sada odustati i novac iskoristiti za druge namjene

Nema koristi od zamjene poreskog duga za imovinu

Vlada je 2013. godine donijela uredbu da poreski dužnici plate dug imovinom u koju bi se smjestile državne institucije koje su do tada plaćale zakup prostora, kao i one koje imaju veliki broj zaposlenih u kancelarijama. Državna revizorska institucija (DRI) je tri godine kasnije utvrdila da je Vlada umjesto poslovnih prostora dobijala suterene, garaže, nezavršene poslovne prostore i prostore u lošem stanju u koje se nijesu mogle smjestiti državne institucije.

DRI je lani objavio da Vlada nije postigla značajne budžetske uštede rješenjem da poreski dug naplati imovinom obveznika u koju bi smjestila državne organe. “Od ukupno 8.128 metara kvadratnih poslovnih prostora koji su stečeni naplatom poreskih potraživanja, 4.147 kvadrata ili 51,03 odsto dato je na korišćenje”, utvrdio je DRI.