PREMIJER ODGOVARAO NA PITANJE RAŠKA KONJEVIĆA

Marković: Teret ovog teškog vremena ne može i ne smije da podnese samo država

Marković je rekao da neće zaboraviti socijalne kategorije stanovništva, niti će dozvoliti da im sadašnja kriza nametne dodatni teret “na ionako skromne budžete”

17655 pregleda 289 reakcija 32 komentar(a)
Marković danas u parlamentu, Foto: Savo Prelević
Marković danas u parlamentu, Foto: Savo Prelević

Premijer Duško Marković istakao je da teret ovog teškog vremena ne može i ne smije da podnese samo država.

„U četiri mjeseca krize, banke su nastavile sa kreditiranjem i unijele su dodatni novac u sistem, i to je dobro. Nije dobro što je tokom ova četiri mjeseca neto rast kreditnog portfolija Investiciono-razvojnog fonda prema privredi veći od rasta ostvarenog kod svih 13 komercijalnih banaka zajedno i to prema svim sektorima. Ne da nije dobro, nego bih rekao da je to nedopustivo. I da raščistimo – nije Investiciono-razvojni fond prekomjerno finansirao, već su komercijalne banke finansirale nedovoljno. Zato pozivam komercijalne banke da snažnije odgovore izazovima vremena koje je pred nama. Od države će imati podršku, a zdrav klijent je i njihov interes, ništa manji od interesa države i samih vlasnika kapitala“, rekao je Marković u Skupštini.

Marković je rekao da neće zaboraviti socijalne kategorije stanovništva, niti će dozvoliti da im sadašnja kriza nametne dodatni teret “na ionako skromne budžete”.

“Zato ne treba ničija intervencija, niti posredovanje…Ne sjećam se da ste bili inicijatori nijednog zakona u Vladi kao ministar finasija, koliko ste sada inicirali zakona mjesec dana otkad se raspisuju izbori”, kazao je Marković odgovrajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjevića.

Konjević je pitao premijera zašto su Vlada i vladajuća većina odbili zakonske predloge te stranke u vezi sa smanjenjem stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost, leks specijalis o neobračunavanju kamata tokom moratorijuma, i zakon o obezbjeđivanju garantnih šema za finansiranje ugrožnih privrednih subjekata i djelatnosti tokom kovid krize.

Konjević je istakao je da će prema podatku Centralne banke građane i privredu moratorijum na otplatu kredita koštati skoro 20 miliona eura za tri mjeseca, što ne smatra pravednim.

"Da li je Vlada razmatrala finansijske rezultate uključivanja privatnih zdravstvenih ustanova u sistem javnog zdravstva i kako objašnjavate činjenicu da je jedna privatna bolnica, prema zvaničnim podacima, Fondu za zdravstveno osiguranje u jednoj godini za liječenje 4.318 pacijenata fakturisala vrijednost od šest miliona eura", pitao je Konjević.

Marković je istakao da ne smiju dozvoliti da zbog nezapamćene nelikvidnosti bankrot solventnih preduzeća bude ceh koji će ugroziti cijeli sistem.

On je kazao da moratorijum na otplatu kredita nije imao ekonomski smisao i benefite, ne bi predmet moratorijuma bilo gotovo polovina ukupne kreditne izloženosti banaka.

Konjević je pitao i da li je Vlada razmatrala finansijske rezultate uključivanja privatnih zdravstvenih ustanova u sistem javnog zdravstva i kako objašnjava činjenicu da je jedna privatna bolnica, prema zvaničnim podacima, Fondu za zdravstveno osiguranje u jednoj godini za liječenje 4.318 pacijenata fakturisala vrijednost od šest miliona eura.

Marković je odgovorio da je bolnica “Kodra” u skladu sa ugovorom sa Fondom,osiguranicima fonda pruža zdravstvene usluge u skladu sa cjenovnicima koji su jedinstveni za sve javne i privatne ustanove sa kojima Fond ima ugovor.

Premijer je istakao da je ukupan iznos ispostavljenih faktura specijalne bolnice “Kodra” u 2019. šest miliona eura, od čega se 5,8 miliona odnosi na usluge bolničkog liječenja”.

„Na osnovu detaljnih analiza o obimu i vrsti pruženih zdravstvenih usluga za sve njihove davaoce sa kojima Fond ima zaključen ugovor, a koje se rade u kontinuitetu, konstatovano je da se od ukupno 4.539 bolnički liječenih pacijenata u „KODRI“ u 2019. godini, čak 3.500 ili 77,11 odsto njih odnosi na složene hirurške intervencije, pa su samim tim i troškovi intervencija veći, to je valjda jasno i Vama i meni kao laicima, što utiče da je iznos prosječne fakture veći od prosječne fakture u javnim zdravstvenim ustanovama. Tako da Vam je pristup veoma pogrešan, da ne kažem nedobronamjeran“,rekao je premijer.

Preporučujemo za Vas