Dvije brodarske kompanije ne mogu da vraćaju kredite za koje je država žirant: Brod "Budva" Barske plovidbe, Foto: Uprava policije

PROBLEMI UMJESTO "KRAVA MUZARA"

Šta buduću vlast čeka u državnim kompanijama: Uz fotelju - gubici i dugovi

Većina državnih kompanija posluje negativno. Garancije koje mogu pasti na teret budžeta iznose preko 100 miliona

55067 pregleda 228 reakcija 59 komentar(a)
Dvije brodarske kompanije ne mogu da vraćaju kredite za koje je država žirant: Brod "Budva" Barske plovidbe, Foto: Uprava policije
Dvije brodarske kompanije ne mogu da vraćaju kredite za koje je država žirant: Brod "Budva" Barske plovidbe, Foto: Uprava policije

Novu Vladu čekaju i problemi u državnim kompanijama, jer sada stabilno posluju samo Elektroprivreda, Crnogorski elektroprenosni sistem i Pošta.

Većina državnih kompanija poput Montenegro erlajnsa, Barske i Crnogorske plovidbe, Željezničke infrastrukture, Željezničkog prevoza, Montekarga..., posluje sa gubitkom i ima nagomilane dugove, na koje je i država dala garancije veće od 100 miliona eura.

Luka Bar i Plantaže poslovale su lani pozitivno, zahvaljujući prodaji dijela imovine, dok se ove godine, zbog ogromnog pada prometa, ne očekuju pozitivni rezultat ni u Aerodromima i Monteputu.

Izvještaj Državne revizorske institucije za Plantaže otvara pitanje i da li se može vjerovati finansijskim dokumentima mnogih državnih kompanija, odnosno postoje sumnje da je stanje u tim firmama gore nego što se prikazuje.

Da bi nova vlast nakon izbora Vlade preuzela upravljanje kompanijama, treba da zakaže vanredne sjednice skupština akcionara, koje bi izabrale nove bordove direktora, a zatim ta tijela u proceduri biraju izvršne direktore.

Nove uprave bi, osim spasavanja kompanija, imale zadatak provjere dosadašnjeg poslovanja, kako bi se otkrile moguće zloupotrebe i pokušala ublažiti nastala šteta od odgovornih osoba.

Može li se spasiti MA?

Na papiru najgore stanje je u Montenegro erlajnsu (MA) - akumulirani gubitak od 100 miliona eura, negativna vrijednost kompanije za 60 miliona eura, nemogućnost dalje državne pomoći, neizvjesnost poslovanja zbog epidemije...

U kompaniji je trenutno u toku prijavljivanje radnika za sporazumni raskid radnog odnosa uz uvećane otpremnine na 50 odsto bruto zarade po godini staža. Novi nezavisni konsultant završava analizu o tome da li kompanija uopšte može opstati i pod kojim uslovima.

foto: Boris Pejović

MA je ove godine dva puta dobila novu spornu državnu pomoć u julu od 10 miliona i u avgustu još 25 miliona, kako bi isplatila prispjele obaveze i otpremnine kao i dugove za poreze i doprinose za zaposlene koji napuste kompaniju. Agencija za zaštitu konkurencije zabranila je Ministarstvu saobraćaja da pomaže kompaniji zbog kršenja evropskih pravila o državnoj pomoći. Međutim, pitanje je koliko kompanija sada uopšte može opstati, jer su joj prihodi na minimumu.

Dobra stvar je jedino što nema značajnih državnih garancija za kredite koje je uzimao MA. Prema podacima Vlade sa kraja prošle godine, ukupne garancije izdate kompaniji iznose 4,6 miliona eura, a dug na je kraju prošle godine po osnovu ovih kredita iznosio 620 hiljada eura.

Dvije plovidbe kamen o vratu

Najveću štetu po državni budžet u narednom periodu mogao bi biti zbog lošeg poslovanja Crnogorske i Barske plovidbe, koje su na kraju prošle godine imale dugove od 60 miliona eura za koje je država dala garanciju. Vlada već nekoliko godina plaća iz budžeta rate kredita za kupovinu novih brodova da bi izbjegla bankrot kompanija, nakon čega bi joj na naplatu odjednom prispio cijeli iznos duga.

foto: Barska plovidba

U revizorskim izvještajima za obje kompanije naveden je rizik od nastavka tržišnog poslovanja bez pomoći države. Zbog epidemije koronavirusa, poslovanje pomorskih kompanija je dodatno pogoršano, što znači da bi se samo moglo povećati njihovo finansiranje. I ovdje je upitno da li je dosadašnja državna pomoć bila u skladu sa pravilima EU.

Željeznice u minusu

Sve kompanije nastale iz bivše Željeznice Crne Gore - Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz i Montekargo posluju negativno i pored ozbiljne državne pomoći.

Željeznička infrastruktura ima i kredite od oko 40 miliona eura koje je od banaka EU uzimala za rekonstrukciju pruge, a na koje je država dala garancije. Vlada je i do sada vraćale većinu rata, ali najznačajniji iznosi tek dolaze na naplatu, dok je poslovanje kompanije pogoršano.

foto: Shutterstock

Željeznički prevoz ima akumilirani gubitak od 28 miliona eura, zbog čega je revizor saopštio da kompanije nema izgleda da nastavi poslovanje bez pomoći države. Prošlogodišnji minus iznosio je 2,5 miliona eura. Ova kompanija ima i kredit od sedam miliona eura za koji je data državna garancija.

Montekargo, firma za teretni željeznički prevoz, prema upozorenju revizora ima veće tekuće obaveze od vrijednosti imovine, što daje nesigurnost za buduće poslovanje bez državne pomoći. Prošlogodišnji minus u poslovanju bio je 850 hiljada eura, dok je nagomilani gubitak 5,8 miliona.

Plantaže, potrebna puna revizija

U nekada velikoj i jakoj kompaniji Plantaže, najveći problem za novu upravu je da utvrdi stvarno stanje u finansijskim knjigama, naručito da procijeni vrijednost zaliha i preispita cijelo poslovanje i sve ugovore. Državna revizorska institucije je prije dvije sedmice dala duplo negativno mišljenje na poslovanje i rad kompanije za 2018. godinu, a izvještaj je poslala i državnom tužilaštvu koje je otvorilo izviđaj.

foto: Vijesti/Luka Zeković

Kompanija je lani imala formalno pozitivan rezultat u poslovanju od 150 hiljada eura, ali to zahvaljujući prodaji svojih akcija u Podgoričkoj banci za 1,8 miliona. Krediti i druge obaveze kompanije iznose preko 33 miliona eura. Zalihe proizvoda procijenjene su na preko 40 miliona eura, ali je njihova vrijednost upitna, što sumnjaju i revizori.

Neizvjesnost sa Lukom Bar

Luka Bar je prošlu godini završila u plusu od 930 hiljada eura, nakon što je u 2018. restrukturirala svoje finansije uz prijavljeni gubitak od 22,2 miliona. Ovaj prošlogodišnji prihod ostvaren je i zahvaljujući prodaji hotela “Sidro” za 1,77 miliona eura.

foto: Anto Baković

Vlada je ovu kompaniju namjeravala da proda, ali je prije tri godine prekinut postupak privatizacije.

Najveći partneri kompanije su izvoznici i uvoznici iz Srbije, tako da će njeno poslovanje zavisiti od razvoja situacije sa epidemijom koronavirusa na rad tih kompanija.

EPCG bi mogla pomoći budžet sa 35 miliona

Elektroprivreda je najvrednija državna kompanija, procijenjena na 950 miliona eura, a koja je prošle godine imala neto profit od 28 miliona eura.

EPCG ima neraspoređenu dobit od 41 miliona eura.

Buduća Vlada bi, kada njeni predstavnici preuzmu upravljanje kompanijom, iz nje mogla povući oko 35 miliona eura kao dividentu ako bi joj bilo potrebno za finansiranje budžetskih rashoda. Kratkoročni oročeni plasmani EPCG u Prvoj banci na kraju prošle godine su iznosili 19 miliona eura, u Adiko banci pet miliona, a u Erste banci 600 hiljada. Kamatne stope po kojima je oročen novac u Prvoj banci, prema podacima iz reviziorskog izvještaja, iznose 1,35 i 1,45 odsto, u Adiko banci su 1,25 do 2 odsto, a u Erste banci od 0,7 do 1,1 odsto.

foto: Ivan Petrušić

Istovremeno, EPCG od Prva banke ima subordinisani kredit od više tranši ukupne vrijednosti šest miliona eura za koji plaća kamatu od 6,25 do 7,5 odsto. EPCG u bankama drži i 16 miliona eura dugoročnih depozita, od čega je osam miliona eura u Erste banci i po oko četiri miliona u Prvoj i Podgoričkoj banci. Ukupni dugoročni krediti kompanije iznose 12 miliona.

Aerodromi i Monteput zbog pada prometa mogu u minus

Aerodromi Crne Gore imaće oko dvije trećine manje putnika ove godine u odnosu na prethodnu, što može uticati da ova kompanija prvi put od osnivanja ima negativno poslovanje. Kompanija je do sada bila visoko profitabilna. Lani je imala neto profit od 14 miliona eura, kao i neraspoređenu dobit od 16,6 miliona. Značajan dio ovog profita je potrošen na dio investicija na aerodromima kao i pokrivanje gubitaka koje imaju od izbijanja epidemije.

Državna kompanija, koja upravlja tunelom Sozina, Monteput je lani imala neto profit od milion i po eura. Sada je prihod kompanije prepolovljen, što je uz zadržavanje visokih troškova za održavanje i zarade radnika, može gurnuti u negativno poslovanje. Ovoj kompaniji ostalo je još da vrati oko 15 miliona od kredite za izgradnju tunela, a ove godine uzela je kredit od 38 miliona eura za izgradnju elektromreže na dionici auto-puta Podgorica-Mateševo. Monteput bi trebalo da preuzme upravljanje ovom dionicom nakon završetka, sredinom naredne godine.

Upravo ove dvije kompanije su proteklih godina korišćenje kao “krave muzare” za finansiranje raznih događaja i sponzorstava, kao i za zapošljavanje partijskih kadrova.