PREDLOŽENI NOVI PROPISI ZA GRADNJU OBJEKATA

Mora se prikazati zatečeno stanje

Procjena uticaja na životnu sredinu mora da se radi za svaki pojedinačni projekat, uključujući i one u zaštićenom dijelu
147 pregleda 0 komentar(a)
gradnja, Foto: Luka Zeković
gradnja, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 01.02.2019. 13:32h

Nulto, odnosno zatečeno stanje na prostoru koji je predviđen za bilo kakvu gradnju ili projekat, kao i način njegovog utvrđivanja, mora se jasnije definisati u novom Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu, jedna je od najčešćih primjedbi tokom javne rasprave o Nacrtu zakona.

“Procjenom uticaja na životnu sredinu utvrđuju se, opisuju i vrednuju, u svakom pojedinačnom slučaju, projekti koji se planiraju i izvode, a koji mogu značajno da utiču na životnu sredinu ili zdravlje ljudi. Procjena se radi za projekte iz oblasti industrije, rudarstva, energetike, saobraćaja, turizma, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede i komunalnih djelatnosti, kao i za sve projekte koji se planiraju u zaštićenom prirodnom dobru i u zaštićenoj okolini nepokretnog kulturnog dobra”, pojasnila je tokom javne rasprave Brankica Cmiljanović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Izradu elaborata o procjeni uticaja njihovih projekata na životnu sredinu moraće, kako je predviđeno, da finansiraju investitori i, ukoliko se pokaže da ona drastično utiče na kvalitet okruženja, neće moći da dobiju dozvolu za gradnju.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, prihvaćena je primjedba Aleksandra Duborije iz Instituta za tehnička istraživanja koji smatra da utvrđivanje nultog stanja nije potrebno za sve projekte, kao i da biznismeni nemaju kapacitete i ne znaju koji segment životne sredine treba da ispitaju prilikom utvrđivanja nultog stanja.

Prihvaćena je i primjedba NVO “Ozon” na Nacrt zakona koji je tražio precizno definisanje pojma ,,nulto stanje“ segmenata životne sredine.

“Kako bi se zatvorio prostor za različito tumačenje, što je bio slučaj u prethodnoj praksi i olakšalo nosioci i obrađivaču da na najbolji mogući način urade elaborat procjene uticaja na životnu sredinu”, piše u komentarima.

“Ozon” je tražio i da se definiše šta se podrazumijeva pod izrazom “projekti namijenjeni odbrani“, koji se u Nacrtu izuzimaju od obaveze primjene Zakona. U Nacrtu se navodi da se odredbe Zakona ne primjenjuju na projekte namijenjene odbrani, otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa.

“Kako smo u prethodnoj praksi takođe imali različita tumačenja ovog izraza, naročito tokom uništavanja viškova naoružanja, a imajući u vidu problematiku vezanu za značajnu količinu neeksplodiranih eksplozivnih naprava u Jadranskom moru i vojni otpad, vjerujemo da je potrebno precizirati šta se podrazumijeva pod projektima namijenjenim odbrani, kako bi se sistem na najbolji mogući način pripremio za zaštitu životne sredine, morskog ekosistema i zdravlja ljudi, što može biti ugroženo ukoliko se ne posveti potreban nivo odgovornosti”.

Ta primjedba nije prihvaćena, uz obrazloženje da je to pitanje uređeno posebnim propisima koji uređuju oblast vojske.

Važeći Zakon stupio je na snagu 2008. godine, a izmjene se donose zbog usaglašavanja sa novom Direktivom EU koja polazi od preventivne zaštite životne sredine.

"Ozon" smatra da su javne rasprave problematične

U Zakonu koji predviđa obaveznu javnu raspravu o elaboratu, kako su naveli iz “Ozona”, treba dodati i da se javna tribina organizuje u prostoru koji je u vlasništvu nadležnog organa ili ga je nadležni organ obezbijedio za tu potrebu.

“Kako smo u prethodnoj praksi imali situacije da se javne tribine organizuju u neadekvatnim prostorima, koji su u vlasništvu nosioca, odnosno investitora, što nije neutralan ambijent pogodan za argumentovani javni dijalog, već se može tumačiti i kao vrsta pritiska na zainteresovanu javnost, smatramo da se zakon treba odrediti i prema ovom važnom dijelu javne rasprave”.

Ta primjedba nije prihvaćena.