IRF odbio da dostavi Institutu alternativa podatke o radu

Poštujte zakon - na uvid podatke o radu

 Agencija ukazuje da IRF svojim postupanjem obesmišljava suštinu Zakona o SPI, jer bi svaku informaciju iz domena svog poslovanja mogao da proglasi tajnim podatkom

11031 pregleda 3 komentar(a)
Marko Sošić, Foto: IA
Marko Sošić, Foto: IA

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) ocijenila je da je Investiciono-razvojni fond (IRF) nije poštovao Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) kada je odlučivao o zahtjevu NVO Instituta alternativa (IA) da im dostavi set informacija iz domena svoga rada.

AZLP je poništila rješenje IRF-a i naložila mu da ponovi postupak. Ta NVO je tražila odluke koje je Odbor direktora usvojio u 2018. i 2019. godini, zapisnike sa sjednica odbora direktora za te dvije godine, odluku o raspodjeli dobiti za te dvije godine, akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Traženi su i spisak datih sponzorstava i donacija isplaćenih tokom 2018. i 2019. godine, spisak jednokratnih novčanih pomoći fizičkim i pravnim licima za te dvije godine i odluke o isplati novca za sponzorstva, donacije i pomoći u toku te dvije godine.

IRF je u svom rješenju naveo da nema odluke o raspodjeli dobiti za prethodne dvije godine jer se o tome nije odlučivalo, dok je pristup ostalim informacijama odbio pozivajući se na poslovnu tajnu i Zakon o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima. IRF nije postupio po obavezi iz Zakona o SPI koja nalaže da se informacije dostave i u slučaju da je neki njihov dio tajna, tako što će se ukloniti djelovi koji predstavljaju tajnu, pa onda dostaviti.

IA je “Vijestima” dostavio kompletnu dokumentaciju povodom zahtjeva koji su pokrenuli.

IRF: Povjerljivi podaci

 

IRF je u rješenju, koje je potpisao izvršni direktor Zoran Vukčević, naveo da su prilikom odlučivanja sproveli test štetnosti i utvrdili da tražene informacije sadrže veliki broj poverljivih podataka koji se tiču odobrenih kredita, uslove pod kojima se ti krediti sa korisnicima zaključuju, posebne uslove koje korisnici kredita treba da ispune, dokumentaciju koje moraju da dostave i drugu dokumentaciju za kredit.

“Objelodanjivanjem ovih informacija i činjenjem dostupnosti neovlašćenim licima nastale bi štetne posljedice koje bi se ogledale u direktnom ugrožavanju komercijalnih interesa korisnika kredita i nastanak štete zbog dostupnosti traženih informacija konkurenciji jer bi ona bila upoznata sa njihovom finansijskom poslovnom pozicijom i planom razvoja i ulaganja.

Bila bi ugrožena i poslovna politika IRF-a, jer bi ona bila dostupna konkurentnom finansijskom sektoru, što bi moglo značiti preuzimanje klijenata od strane komercijalnih banaka i drugih finansijskih institucija. Time bi IRF bio onemogućen da se bavi podsticanjem i razvojem crnogorske privrede u skladu sa zakonom. Fond bi se izložio riziku da bude tužen od druge strane i korisnika kredita zbog otkrivanja ugovorenih poslovnih aktivnosti i uslova što bi moglo imati nepopravljive štetne finansijske posljedice po poslovanje Fonda”, piše u rješenju.

Ocijenjeno je da bi poslovanje Fonda i eventualna negativna slika u javnosti, kao i pokrenuti postupci pred pravosudnim organima automatski značili narušavanje njegove reputacije kod brojnih međunarodnih kreditora (Evropske investicione banke, Banke za razvoj savjeta Evrope) sa kojima IRF godinama sarađuje uspješno u velikom obimu. U rješenju se ističe da je saradnja sa ovim međunarodnim institucijama važna u kontekstu pandemije kronavirusa i potrebe održivosti crnogorske ekonomije.

AZLP: Obesmišljavaju zakon

 

AZLP je ocijenila da akt o unutrašnjoj organizaciji IRF-a, spisak datih sponzorstava i jednokratnih pomoći i odluke Odbora direktora o njima nikako ne mogu biti predmet Zakona o finansijskom lizingu, dok je IRF odluke odobra direktora iz 2018. i 2019. godine i zapisnike sa sjednica za te dvije godine bio dužan da dostavi u skladu sa zakonom o SPI gdje bi dostavio kopije nakon brisanja spornih informacija. Savjet AZLP je utvdio da je žalba IA osnovana i da je Fond samo paušalno navodio da traženi podaci predstavljaju poslovnu tajnu.

“Da se zaključiti da IRF nije pravilno primijenio odredbu člana 30 stav 5 Zakona o SPI kojom se propisuje da rješenje kojim se odbija zahtjev sadrži detaljno obrazloženje zahtjeva razloga zbog kojih se ne dozvoljava pristup informaciji. Savjet Agencije smatra da poslovna tajna može biti osnov za ograničenje pristupa informacijama samo ako je ona kao takva utvrđena zakonom. Informacije o aktu o unutrašnjoj organizaciji IRF-a, spisak datih sponzorstava i jednokratnih pomoći i odluke odbora direktora o njima ne mogu se podvesti pod poslovnu tajnu shodno zakonu o finansijskom lizingu. Akt o sistematizaciji radnih mjesta ne sadrži, niti može sadržati podatke i informacije o klijentima do kojih pružalac finansijskih usluga dođe u poslovanju, a koji su propisani kao poslovna tajna. Takođe, nije jasno ni kako spisak datih sponzorstava i donacija, jednokratnih novčanih pomoći pravnim i fizičkim licima i odluke o tome mogu predstavljati poslovnu tajnu shodno Zakonu o finansijskom lizingu”, navodi AZLP.

Ocijenjeno je da IRF svojim postupanjem obesmišljava suštinu Zakona o SPI, jer bi svaku informaciju iz domena svog poslovanja mogao da proglasi tajnim podatkom.

“To predstavlja svojevrstan pravni nonsens. Savjet je mišljenja da IRF nije vodio računa o odredbi člana 24 Zakona o SPI kojim se propisuje da ako je za dio informacija pristup ograničen u skladu sa članom 14 zakona organ vlasti je dužan da omogući pristup informaciji dostavljanjem njene kopije podnosiocu nakon brisanja dijela informacije kojoj je pristup ograničen”, zaključuje AZLP.

Sošić: IRF nije jedini koji pokušava da sakrije informacije

Iz IA su kazali da im je drago da je AZLP uvažila njihovu žalbu i nazvala stvari pravim imenom - površna primjena instituta poslovne tajne, pozivanje na zakon koji nije relevantan za informacije koje se traže i obesmišljavanje Zakona o SPI. Iz te NVO su istakli da u obrazloženju odluke AZLP čitaju detaljnu osudu zloupotrebe poslovne tajne da bi sakrile najosnovnije informacije o radu IRF-a.

“IRF je odbio da pruži i najjednostavnije informacije o svom radu na zahtjev za slobodan pristup informacijama. IRF nije jedini primjer preduzeća koje pokušava da sakrije informacije o svom radu koristeći se neopravdano poslovnom tajnom ili drugim izgovorima. Mora se prekinuti samovolja javnih preduzeća u pogledu informacija koje daju javnosti. Nadamo se da će ovo rješenje AZLP biti primjer i drugim javnim preduzećima da postoji pravni lijek protiv namjera zloupotrebe poslovne tajne radi skirvanja osnovnih informacija o radu”, rekao je “Vijestima” istraživač javnih politika u IA Marko Sošić.

On je ocijenio da IRF nepobitno moramo računati među javna preduzeća, jer to po svojoj formi jeste, što god bila njegova nadležnost po zakonu.

“Stoga je osnovne informacije o njegovom radu, zapošljavanju i diskrecionom trošenju sredstava moraju biti dostupne javnosti, sve ostalo je, kako kaže i AZLP - obesmišljavanje zakona. IA još čeka na novo rješenje IRF-a u kojem će oni postupiti po rješenju AZLP”, istakao je Sošić.