Medojević: Donijeti paket hitnih mjera za mala i srednja preduzeća

Lider PzP-a ističe da će ta partija iskoristiti sve ustavne, zakonske, pravne, i druge mehanzime da ponovo vrati pod državnu kontrolu Elektroprivredu, KAP, Željezaru, Telekom, kao i rudnike boksita i uglja

4770 pregleda 27 reakcija 27 komentar(a)
Medojević, Foto: Boris Pejović
Medojević, Foto: Boris Pejović

Mala i srednja preduzeća su najžešće pogođena pogrešnom politikom bivšeg režima, koji je nespreman dočekao pandemiju koronavirusa, zbog čega je neophodno donijeti paket hitnih mjera za preživljavanje tih kompanija, ocijenio je predsjednik Pokreta za promjene (PzP), Nebojša Medojević.

“Nova vlada u dogovoru sa komercijalnim bankama, kod kojih drži državne depozite, treba da otvori posebne kreditne linije za podršku malim i srednjim preduzećima za finasiranje obrtnog kapitala, po kamatnim stopama koje će biti maksimalno jedan odsto dok traje pandemija”, naveo je Medojević u saopštenju.

On je kazao da je crnogorska ekonomija bila u ozbiljnim problemima i prije pojave koronavirusa.

“Ova kriza ih je samo učinila vidljivim. Zato su potrebne sistemske promjene. U međuvremenu neophodan je paket hitnih mjera za preživljavanje malih i srednjih preduzeća”, smatra Medojević.

Prema njegovim riječima, vlada preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF) treba da obezbijedi pozajmice preduzećima po kamatnij stopi od nula odsto i sa grejs periodom koji je jednak dužini trajanja pandemije.

“Ukoliko preduzetnici ne otpuštaju radnike tokom trajanja pandemije, pozajmice treba otpisati u iznosu neto plata za radnike koji su zadržani na poslu”, kazao je Medojević.

Ističe da će PzP iskoristiti sve ustavne, zakonske, pravne, i druge mehanzime da ponovo vrati pod državnu kontrolu Elektroprivredu; KAP, Željezaru, rudnike boksita i uglja, i Telekom.

"Osnivanjem razvojne banke, Fonda rizičnih ulaganja, Agrobanke Vlada DF će obezbijediti institucionanu finaijsku podršku novom konceptu razvoja koji će se bazirati na radu, proizvodnji i izvozu", kazao je Medojević.

On je saopštio da se država od 2006. godine zadužila preko tri milijarde eura i da ništa od tog novca nije otišlo u finasiranje domaćih preduzetničkih projekata koji bi zaposlili domaću radnu snagu, koristili domaće resurse i proizvodili robu, bilo za susptituciju uvoza bilo direktno za izvoz.

“Visok nivo državnog duga bi bio održiviji da smo najveći dio kredita uložili u zdrave biznis ideje domaćih preduzetnika, koji bi uz organizovanu, pametnu, poštenu i transparetnu podršku države odbacivali profit i stvarali novu vrijednsot koja bi mogla da dovede do novih izvora budžetskih sredstava”, objasnio je Medojević.

Zato PzP, kako je kazao, planira temeljnu promjenu modela ekonomskog razvoja i snažan i održiv povratak države u regulisanje konkurencije na malom tržištu i u projektovanje i podršku razvoju.

“Razbijanje stvorenih monopola, uvođenje reda i transparetnosti u poslovanje privatnih firmi i njihovih poslovnih izvještaja, dubinska refroma privrednog zakonodavstva i sudova, prorazvojna poreska politika, uvođenje jeftine eletronske uprave, ukidanje nefiskalnih i parafiskalnih opterećenja je ponuda PzP-a preduzetnicima”, naveo je Medojević.

PzP će, kako je saopštio, posebnim razvojnim i poreskim olakšicama, subvencijama i infarstruktnim ulaganjima, stimulisati ulaganja na sjeveru, gdje se nalaze najvažniji resursi.

“Obnova drvoprerade, proizvodnje namještaja, prerade voća i povrća, proizvodnja zdrave hrane i dinamična izgradnja novih hidroelektrana (HE) na Pivi i Komarnici, otvoriće nebrojene prilike domaćim i stranim investitorima da, na pošten i transparetna način, doprinesu obnovi i razvoju Crne Gore”, poručio je Medojević.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu da je Crna Gora godinama privlačila izuzetno rizični kapital koji potiče iz globalnih kriminalnih i koruptivnih šema, za očekivati je povećani bijeg takvog kapitala iz zemlje što će ugroziti bilanse banaka i pojačati krizu kredita i likvidnosti.

“Značajnije smanjenje prihoda od turističke sezone dramatično će ugroziti javne finansije, i ako privatni kreditori ne reprogramiraju svoja potraživanja od 730 miliona eura, koja prispijevaju na naplatu ove godine, bankrot je realnost”, zaključio je Medojević.

Bonus video: