EK jasno saopštila da očekuje reforme, ali da će i pomoći: Komesar EU Varhelji u Skupštini CG predstavio Izvještaj EK, Foto: Luka Zeković

Predstavnici nove parlamentarne većine za "Vijesti"

Pred Vladom težak posao, ali dobit za državu može biti velika

Neophodno zaustaviti rast nezaposlenosti i javnog duga, pokrenuti nove investicije, riješiti status auto-puta...

50471 pregleda 111 reakcija 23 komentar(a)
EK jasno saopštila da očekuje reforme, ali da će i pomoći: Komesar EU Varhelji u Skupštini CG predstavio Izvještaj EK, Foto: Luka Zeković
EK jasno saopštila da očekuje reforme, ali da će i pomoći: Komesar EU Varhelji u Skupštini CG predstavio Izvještaj EK, Foto: Luka Zeković

Izvještaj Evropske komisije o crnogorskim javnim finansijama i njenoj ekonomiji može biti dobar putokaz budućoj Vladi, pred kojom su izazovi pravljenja zdravog i održivog poslovnog ambijenta jedankih šansi za sve, zaustavljanje rasta javnog duga, smanjenje javne potrošnje, pokretanje investicija i proizvodnje u privredi, pronalaženje balansa između ekonomske, fiskalne i socijalne situacije, zaustavljanje daljih gubitaka radnih mjesta, pronalaska načina za nastavak gradnje auto-puta,...

To su glavne ocjene Izvještaja EK i preporuka novoj Vladi, koje su u anketi "Vijesti" saopštili predstavnici političkih stranaka nove vladajuće koalicije.

Član Glavnog odbora Građanskog pokreta URA prof. dr Eldin Dobardžić kaže da je prema ovom izvještaju Crna Gora postigla određeni skromni napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije, dok se navodi niz sistemskih problema u funkcionisanju institucija, primjera loših javnih politika, sumnji u korupciju i pristrasnost institucija koje treba da budu nezavisne...

Smanjiti javnu upravu, uvesti odgovornost

“Navodi da je neophodno izvršiti optimizaciju i racionalizaciju državne uprave i javnog sektora kao i uvođenje menadžerske odgovornosti za postignute rezultate što do sada nažalost nije bio slučaj. Korupcija kao ključni sistemski problem ostaje visoko na ljestvici EK i predstavlja teško breme i nasljeđe odlazeće vlasti. U tom domenu EK očekuje odlučnu borbu prvenstveno sudstva i tužilaštva kao i svih ostalih relevantnih Vladinih institucija i agencija”, kazao je Dobardžić.

EK u izvještaju, kako navodi Dobardžić, u budućem periodu od nas očekuje, poseban fokus na politiku konkurencije, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijsku kontrolu.

Eldin Dobradžić
Eldin Dobradžićfoto: Građanski pokret URA

“U tom pogledu EK prilično zamjera na šturim fiskalnim obavještenjima koja su i dalje nepotpuna i još uvijek zahtijevaju značajno usklađivanje sa zahtjevima EU, posebno u pogledu podataka koji se tiču prekoračenja deficita. Napredak u sve tri oblasti posebno sputavaju ograničeni kapaciteti i nedovoljni resursi Zavoda za statistiku Monstata. EK napominje i da ne postoji sistematska saradnja i koordinacija zadataka između Ministarstva finansija, Centralne banke i Monstata o izradi potrebnih statistika. Kao rezultat svega toga rokovi za sprovođenje se kontinuirano odlažu”, naveo je Dobardžić.

Tržište rada, siva ekonomija...

On kaže da je EK dala tri ključne preporuke o strukturnim ekonomskim reformama koje se odnose na reformu tržišta rada, borbu protiv sive ekonomije i na unapređenje poslovnog ambijenta.

“Što se tiče tržišta rada, glavne zamjerke EK su usmjerene na visoku stopu nezaposlenosti mladih kao i dugoročnu nezaposlenost što nas navodi na zaključak da su mladi i do sada bili bez prevelike perspektive. EK smatra da novi Zakon o radu pruža određene garancije i prava radnicima, a koje se tiču smanjenja rada na crno, uplate obaveznih osiguranja, kao i obavezu poslodavca da potpiše pismeni ugovor sa licem prije formalnog stupanja u radni odnos”, kazao je Dobardžić.

On navodi da EK ukazuje na konstantan pad neto stranih investicija, rast trgovinskog deficita i javnog duga.

“EK naglašava da u cilju poboljšanja funkcionisanja tržišne ekonomije, Crna Gora bi posebno trebala: koristiti raspoloživi fiskalni prostor (koji je trenutno veoma ograničen) za ublažavanje uticaja krize na rast i zaposlenost; pružiti javne smjernice o primjeni zakona koji utiču na preduzeća i osigurati da javna uprava dosljedno slijedi smjernice; unaprijediti restrukturiranje i privatizaciju gubitaških javnih preduzeća, poštujući EU pravila o državnoj pomoći, i smanjiti poresko opterećenje za osobe sa niskim prihodima”, naveo je Dobardžić.

Pad investicija, a raste dug

EK u izvještaju konstatuje da se investiciona aktivnost počela smanjivati i prije izbijanja zdravstvene krize, napominjući da je Crna Gora ostvarivala značajne stope rasta BDP-a tokom 2017. i 2018. kao rezultat sprovođenja određenih kapitalnih infrastrukturnih projekata u prvom redu auto-puta, ali da se sada bilježi veliki pad.

“Pored zdravstvene krize, na rezultat je uticalo i katastrofalno loše vođena turistička sezona, gdje su prihodi imali pad od oko 90%. Rezultat svega toga jeste da će se sami javni dug usljed pada BDP-a približiti famoznoj cifri od 100% vrijednosti sada već umanjenog BDP-a u 2020. godini. Sa takvim rastom javnog duga značajno su se smanjile fiskalne mogućnosti države za podsticaj bilo kakvog ekonomskog rasta. To znači da nas očekuje novo promptno zaduživanje uz paralelan rad na obezbjeđenju reprograma javnog duga. U 2021. godini nedostajuća sredstva se već sada mere iznosima od preko pola milijarde eura”, kazao je Dobardžić.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

EK u izvještaju, kako je naveo, prepoznaje da u Crnoj Gori postoji preko 18.000 kompanija koje imaju blokirane račune zbog potraživanja od preko 600 miliona eura što značajano smanjuje i likvidnost i solventnost ekonomije, na loše rezultate u borbi protiv sive ekonomije, preveliku i netransparetnu državnu i pomoć prije svega za Montenegro erlajnz, željezničarske i pomorske kompanije “koje su godinama unazad dobijale milionske iznose od države kao ’nagradu’ za loše rukovođenje”.

Preispitati privatizacione ugovore

On kaže da je neophodna i profesionalizacija menadžmenta javnih preduzeća, racionalizacija i optimizacija javnog sektora i državne uprave sa akcentom na jačanje kapaciteta onih institucija koje će u narednom periodu osigurati konkretnu i suštinsku borbu protiv korupcije.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

“Potrebno je i preispitivanje i raskid privatizacionih i koncesionih ugovora koji su imali štetu po građane i Budžet države, demonopolizacija određenih privrednih sektora u državi, jačanje industrijske proizvodnje (u prvom redu proizvodnja hrane) u narednom periodu mora biti visoko na ljestvici priroteta, taštita domaćih poljoprivrednih proizvođača, jačanje kapaciteta Monstata i bolja koordinacija sa nosiocima monetarne i fiskalne politike u državi, proaktivnija uloga Centralne banke kroz donošenje određenih pozitivnih propisa koje bi imale uticaja na oslobađenje viška likvidnosti bankarskog sektora i donošenje određenih propisa koji bi u budućnosti štitile građane od politika poslovnih banaka. Ovo su same neke od mera koje treba u vrlo kratkom roku primjeniti, a sve u cilju pravljenja zdravog i održivog poslovnog ambijenta koji će dati jednake šanse svim privrednim subjektima i omogućiti ozdravljenje nacionalne ekonomije”, smatra Dobardžić.

Slijedi i pad kreditnog rejtinga

Dobardžić kaže da EK domaći bankarski sektor ocjenjuje kao stabilan, iako smatraju da su otežavajuće okolnosti finasiranja za većinu malih i srednjih preduzeća i da su visoke kamatne stope.

“EK navodi i da je trinaest banaka koliko trenutno posluje u Crnoj Gori previše uzimajući u obzir veličinu domaćeg tržišta. Udio nebankarskog finansijskog sektora i dalje je vrlo mali, a uloga berze kao institucije tržišta kapitala je zanemarljiva. Zbog pada fiskalnih prihoda u ovoj godini i značajnog uvećanja javnog duga možemo očekivati pad kreditnog rejtinga što nam smanjuje izglede za povoljnijim kreditnim zaduživanjima kod ino kreditora. Međutim, ono što uliva optimizam jeste i pojačana posvećenost EU da se kroz paket od 9 milijardi eura za cijeli region pruži zamajac kako regionu tako i nama da što brže izađemo iz ove krize. Moramo da imamo na umu i da se svaka pomoć, pa i pomoć preko grantova ili kreditnih linija uslovljava i sprovođenjem prijeko potrebnih strukturnih i suštinskih reformi. Siguran sam i vjerujem, da će to biti jedan od glavnih prioriteta nove Vlade koja tek treba da se uhvati u koštac sa brojnim izazovima. Posao nije nimalo lak, ali dobit za državu i njene građane u konačnici neće izostati”, kazao je Dobardžić.

Bivša vlast dovela do siromaštva

Predsjednik Mreže mladih PzP Boban Stanišić, je ispred te partije kazao da će zadatak nove Vlade u cilju oporavka crnogorske ekonomije biti veoma težak i izazovan.

Boban Stanišić
Boban Stanišićfoto: Pokret za promjene

“Ocjena EK da ekonomija Crne Gore predstavlja slabu industrijsku bazu koju karakterišu aktivnosti sa niskom dodatom vrijednošću, ograničene malom veličinom tržišta i niskim tehnološkim znanjem i iskustvom većine lokalnih kompanije u najmanjem je uljepšan opis stanja posrnule crnogorske ekonomije. Zarobljenost institucija, dužničko ropstvo, nenaplativi poreski prihodi i krediti, visoka stopa nezaposlenosti, kriminal i veliki broj ljudi koji žive na ivici potpunog siromaštva su rezultat neoliberalnog koncepta ekonomije koju je sprovodila bivša vlast na čelu sa Đukanovićem”, kazao je Đukanović.

On navodi da se Crna Gora suočava sa najdubljom recesijom u zadnjih nekoliko decenija, koja je rezultat naglog pada turizma koji čini skoro četvrtinu BDP-a, kao i da Svjetska banka predviđa da će fiskalni deficit gurnuti javni dug na vrhunac od 94 odsto BDP-a naredne godine.

Partijsko zapošljavanje uništilo javne finansije

“Takođe moramo napomenuti veliki državni aparat za šta smatram da Evropska komisija nije tretira dovoljno detaljno u svom izvještaju. Crna Gora ima jedan od najvećih državnih aparata u Evropi, a sve to je posljedica partijskog zapošljavanja i korišćenja javnih finansija u uskopartijske svrhe. Bivša vlast je kreirala takvo stanje, da većini mladih posle završetka školovanja osnovni prioritet nije pokretanje sopstvenog biznisa ili rad u realnom sektoru, već upravo zapošljavanje u državnoj administraciji. Zbog ovakvog stanja nova vlast osim oživljavanja crnogorske ekonomije ima zadatak i da kreira ambijent koji će mladim ljudima obezbijediti bolju perspektivu”, naveo je Stanišić.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

On smatra da su Crnoj Gori potrebni hitni rezovi, da je neophodno napraviti dugoročan plan oporavka ekonomije koja neće biti zavisna samo od turizma kao senzitivne grane koja zavisi od velikog broja faktora na koje čovjek ne može uticati.

“Na novoj Vladi je da se umjesto zaduživanja, uvoza i nekontrolisane javne potrošnje usmjerimo na pokretanje proizvodnje i investicije u realnom sektoru”, kazao je Stanišić.

Kako nastaviti gradnju auto-puta?

Na pitanja “Vijesti” o komentaru izvještaja EK i prioritetima u radu buduće Vlade, iz SNP-a je odgovorila mr Marija Radinović, potpredsjednica podgoričkog odbora, koja smatra da je EK konstatovala da je Crna Gora umjereno spremna kada je u pitanju razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.

“Zbog smanjenja investicija, rast ekonomije je usporio u prošloj godini, da bi stanje bilo dodatno pogoršano ove godine nakon nastupanja pandemije koronavirusa. Jedan od problema na koji je ukazala EK je rastuća nezaposlenost”, kazala je Radinović, koja je podsjetila da Svjetska banka prognozira pad crnogorske ekonomije za 12,4 odsto u ovoj godini, rast javnog duga na 93 odsto BDP-a i povećanje stope siromaštva na 20,4 odsto.

Auto-put Bar-Boljare (Ilustracija)
Auto-put Bar-Boljare (Ilustracija)foto: Vlada Crne Gore

“Smatramo da veliki problem crnogorskoj ekonomiji predstavlja odlaganje izgradnje auto-puta Bar-Boljare. Podsjećamo da je prva dionica auto-puta u Crnoj Gori trebalo da bude završena još u maju 2019. godine, ali je, zbog probijanja roka, potpisan aneks ugovora sa novim rokom do 30. septembra 2020. godine, koji je takođe probijen, a zbog neodgovornosti bivše vlasti prvobitna cijena izgradnje auto-puta povećana je za dodatnih 90 miliona dolara”, kazala je Radinović, podsjećajući i da EK upozorava na veliki broj kompanija sa zamrznutim računima, da se dugovi državnih kompanija prebacuju na državu, kao i da se upozorava na dodjelu pomoći Montenegro erlajnsu od 155 miliona eura koja nije u skladu sa regulativama EU.

Potreban novi plan za turizam

Ona smatra da nova Vlada, odmah po formiranju, mora sačiniti jasan plan suočavanja sa nesvakidašnjom ekonomskom krizom koja je paralisala državu i, prije svega, zaustaviti dalji gubitak radnih mjesta.

foto: Vuk Lajović

“Jedan od prvih koraka mora biti što skorije omogućavanje nastavka izgradnje auto-puta, jer svaki izgubljeni dan znači nove troškove za crnogorske građane. Potrebno je uraditi sve da bi se zaustavio galopirajući rast javnog duga, koji Crnu Gora stavlja u izuzetno tešku situaciju. Već sada je neophodno planirati narednu turističku sezonu kako bi se povratio ugled Crnoj Gori, koja je zbog preuranjenog proglašenja za korona fri destinaciju, a potom skliznuća u najteže pogođenu zemlju koronavirusom, umnogome izgubila kredibilitet u inostranstvu. Turizam je naša strateška privredna grana, te se mora učiniti sve da naredne godine mnogo spremniji dočekamo početak turističke sezone, naravno u skladu sa svim okolnostima koje nameće pandemija. Mora se sprovesti plan optimizacije u državnoj upravi i lokalnim samoupravama, koji prethodna vlast nije odradila kako treba, odnosno nikada nije imala iskrenu namjeru da ovo pitanje dovede do kraja”, navela je Radinović.

Osnovati fiskalni savjet, promijeniti ključne zakone

Dobardžić smatra da prioritet u radu buduće Vlade treba biti konsolidacija javnih finansija i da je zbog toga neophodno osnivanje fiskalnog savjeta ili vijeća koje bi nadgledalo fiskalnu politiku države, što je podsjeća i jedna od preporuka EU u ovom Izvještaju.

foto: Shutterstock

“S obzirom na to da smo kao država značajno zaostajali za nekim državama regiona u privlačenju stranih direktnih investicija što i pokazuje ovaj Izvještaj, smatram da nova Vlada mora kreirati takav poslovni ambijent koji će uticati na privlačenje prijeko potrebnih investicija i rad na jačanju povjerenja investitora u državu i njene institucije. Potrebno je usvajanje ključnih sistemskih zakona (Zakon o porijeklu imovine, modifikacija i unapređenje postojećeg Zakona o sprečavanju korupcije, Zakon o privatnoj svojini, itd), uvođenje progresivnog oporezivanja (što indirektno i sama EK preporučuje kroz smanjenje poreza za one subjekte sa smanjenim prihodima), primjena Zakona o javnim nabavakama i donošenje podzakonskih, što će sam zakon učiniti i operativnim. Sam Zakon i njegova primjena tiču se borbe protiv korupcije, a ujedno se ostvaruju ozbiljne uštede po sam Budžet države, što do sada nije bio slučaj”, naveo je Dobardžić.

Šaranović: Početi od stroge kontrole javne potrošnje

Poslanik Demokrata Danilo Šaranović kaže da je Izvještaj EK precizno detektovao kompletno stanje u Crnoj Gori.

“Izvještaj je potvrdio sve ono na šta smo u prethodnom periodu svakodnevno ukazivali, a to je da se bivša vlast u procesu evropskih integracija, bavila formom, a ne suštinom. Ako se ograničimo samo na dva parametra prema kojima je Crna Gora najgora u regionu, nivo javnog duga sa učešćem u BDP-u i ekonomski pad, onda je jasno u koliko tešku situaciju su doveli našu ekonomiju. Naravno, nesporno je da je pandemija zatekla i najrazvijenije ekonomije, ali je bila i prilika da se pokažu znanje, ekonomska i fiskalna odgovornost, što Markovićeva Vlada nije uradila. Pandemija je pokazala svu ranjivost javnih finansija i ekonomije u cjelini, ali i to da je u godinama, pa i decenijama iza nas, dominantno izostajala odgovornost u kreiranju i sprovođenju dugoročnih strategija”, naveo je Šaranović.

Danilo Šaranović
Danilo Šaranovićfoto: Demokrate

On kaže da EK konstatuje zabrinjavajuće pogoršanje ekonomskih izgleda i stanje javnih finansija.

"Pad investicija i budžetskih prihoda zbog značajno oslabljene ekonomske aktivnosti dodatno usložnjavaju ionako složeno situaciju u javnim finansijama. Nedoraslost da se odgovori na ovakve tokove rezultirala je, kako se kaže u Izvještaju, povećanom stopom nezaposlenosti, a konstatovane su i konkretne aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije. Posebno zabrinjava da EK Agenciju za zaštitu konkurencije označava nekapacitetnom, a zadala joj je da iznova preispita svu dokumentaciju prema kojoj je dodeljivanja državna pomoć najpoznatijem državnom gubitašu Montenegro erlajnsu”, kazao je Šaranović.

On kaže da Brisel ne krije zabrinutost zbog niskog stepena sposobnosti domaćih kompanija da se nose sa konkurentskim snagama unutar EU.

“Ovo znači da će reforme pred budućom Vladom morati podrazumijevati strogu kontrolu javne potrošnje, okretanje proizvodnji, diversifikaciju turizma i strateško ulaganje u realni sektor. Iznalaženje novog, održivog sistema podrške malim i srednjim preduzećima, sa akcentom na podršku inovacijama samo su neki od prvih koraka koji se moraju učiniti na putu oporavka. U konačnom, od buduće Vlade se sa pravom očekuje vođenje jasne i konzistentne politike kako bi se uspostavio balans između ekonomske, fiskalne i socijalne situacije”, smatra Šaranović.

Preporučujemo za Vas