oporavak prilika da se snažnije prigrli model "zelene mjere“

Milatović: Očuvanje radnih mjesta za spas ekonomije

Govoreći o mjerama za ublažavanje ekonomske krize, ekonomista Jakov Milatović ističe da je posebno važno pogoditi pravu mjeru fiskalnih i drugih ekonomskih politika koje će značiti odgovoran pristup prema održivosti javnih finansija, ali ne na uštrb ekonomskog rasta

15083 pregleda 4 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Očuvanje radnih mjesta, obezbjeđenje državnih šema kreditnih garancija, unapređenje digitalizacije, reforma državnih preduzeća koja imaju važnu ulogu u ekonomskoj aktivnosti zemlje, sprovođenje mjera iz zelene ekonomije, diverzifikacija sektora turizma, aktiviranje lokalne proizvodnje u zamjenu za uvoz - neke su od mjera koje treba sprovoditi u cilju ublažavanja posljedica ekonomske krize i ekonomskog oporavka Crne Gore, kazao je za “Vijesti” ekonomista Jakov Milatović.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je u svom posljednjem globalnom izvještaju predvidio pad crnogorske ekonomije u ovoj godini za 12 odsto što je drugi najviši pad u Evropi, a javni dug da će porasti na više od 90 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP).

Tri principa

Milatović smatra da tri ključna principa strategije ekonomskog oporavka Crne Gore trebaju biti očuvanje radnih mjesta i ljudskog kapitala, kreiranje ekonomskog oporavka u skladu sa planiranjem dugoročnog razvoja i učiniti ekonomiju više otpornom na buduće krize.

“Crna Gora prolazi kroz snažnu ekonomsku krizu. Javni dug je veoma visok i njegov rast istovremeno prouzrokuje potrebu za fiskalnom konsolidacijom koja može negativno uticati na ekonomsku aktivnost, čime se na neki način može ući u začarani krug - iz kojeg se teško izlazi. Zato je u budućem periodu posebno važno pogoditi pravu mjeru fiskalnih i drugih ekonomskih politika koje će značiti odgovoran pristup prema održivosti javnih finansija, ali ne na uštrb ekonomskog rasta. Ovo je, puno lakše reći nego postići. Ne postoji magični štapić za bezbolan izlazak iz krize. Ali, zato postoje neki principi, naučeni iz uspješnih odgovora raznih zemalja na prethodne ekonomske krize, kojima se u ovom kontekstu može rukovoditi u osmišljavanju mjera za stimulisanje ekonomske aktivnosti”, istakao je Milatović.

Sagovornik “Vijesti” objašnjava da je u krizi najvažnije sačuvati ljudski kapital i koliko toliko održati kvalitet života kroz očuvanje radnih mjesta i kao pozitivan primjer navodi model poznat pod imenom “kurzarbeit” koji je primijenila Njemačka.

“U ekonomskoj krizi dolazi do pada potražnje za proizvodima i uslugama. Preduzeća na tu situaciju uglavnom reaguju otpuštanjem zaposlenih, što vodi do gubitka ljudskog kapitala, smanjenja kvaliteta života i na kraju do dublje krize. Kurzarbeit je naziv za njemačku šemu podrške očuvanju radnih mjesta, koja je imala ključnu ulogu u prevazilaženju globalne finansijske krize u toj zemlji. Ta šema predstavlja jednu vrstu socijalnog osiguranja kojim poslodavci, uz podršku države, u jednom vremenski ograničenom roku smanjuju radno vrijeme svojih zaposlenih umjesto da ih otpuštaju. U okviru tog programa radnik od poslodavca prima punu platu za broj sati koje je radio, a od države prima dio plate za sate koje nije radio u sklopu svog regularnog radnog vremena. Na taj način, teret krize se dijeli između preduzeća, zaposlenih i države, što direktno doprinosi očuvanju radnih mjesta”, kazao je Milatović.

Kreditne šeme, digitalizacija...

On je istakao da su važne državne šeme kreditnih garancija za pomoć malim i srednjim preduzećima od kojih je skoro svako peto kao prepreku za razvoj izdvajalo neadekvatno kreditiranje, što se u periodu krize dodatno pogoršalo zato što su banke pooštrile uslove kreditiranja i time se na neki način usporava oporavak ekonomije.

“Kao odgovor na tu situaciju, brojne zemlje su angažovale državne šeme kreditnih garancija kako bi malim preduzećima omogućile lakši, brži i jeftiniji pristup finansiranju neophodnom za njihov opstanak u trajanju krize. Ovaj instrument, ako je dobro osmišljen i implementiran, može biti učinkovit mehanizam za odgovor na krizu likvidnosti preduzeća, jer se oslanja na bankarski sektor, a istovremeno ga štiti preuzimajući jedan dio kreditnog rizika”, naglasio je Milatović.

Mjere za ekonomski oporavak trebale bi biti u skladu sa planiranjem dugoročnog razvoja, a Milatović tu prije svega misli na tranziciju ka digitalnom društvu i zelenoj ekonomiji. On objašnjava da je Crna Gora u sferi digitalizacije uvela brojna digitalna rješenja, ali da je njihova upotreba mala i da e-upravu treba dodatno zaokružiti.

Milatović ističe da bi tranzicija ka digitalnom društvu smanjila sivu ekonomiju i unaprijedila opšte poslovno okruženje. Podsjeća na procjenu Evropske komisije po kojoj je siva ekonomija čini trećinu ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori što je neodrživo za javne finansija, kao i na istraživanje Svjetske banke po kome svaka treća firma u Crnoj Gori ističe konkurenciju iz sive zone kao najveću prepreku u poslovanju.

Milatović
Milatovićfoto: Arhiva Vijesti

Zelene mjere

“U kontekstu digitalne tranformacije, akcenat treba staviti na izgradnju i proširenje inovativnih ekosistema. Skoro donijeti zakonski okvir o inovacionoj djelatnosti koji podrazumijeva određene podsticajne mjere dobar je početak za unapređenje crnogorskog IT sektora, koji može biti jedan od najznačajnih pokretača razvoja u zemlji. Obezbjeđivanje dodatnog novca za finansijsku podršku start-up zajednice je sljedeći logičan korak”, istakao je Milatović.

Oporavak iz krize prilika je da se, prema riječima Milatovića, snažnije prigrli novi zeleni model ekonomskog rasta "zelene mjere“ mogu ubrzati kratkoročni oporavak stvaranjem radnih mjesta u radno intenzivnim sektorima, poput unapređenja energetske efikasnosti, ali i stvoriti dobar ambijent za dugoročnije domaće i strane investicije u zelenu ekonomiju.

“Na primjer, većina zgrada u Crnoj Gori izgrađena je prije više decenija sa relativno niskim energetskim performansama, pa postoje značajni potencijali za uštedu energije. Sveobuhvatan program unapređenja energetske efikasnosti u zgradama može biti primjer dobrog projekta. Crna Gora poprilično zaostaje u dijelu lokalne infrastrukture koja je neophodna za bolje upravljanje saobraćajem, otpadom i otpadnim vodama, a u cilju podizanja kvaliteta života i zaštite životne sredine. Opštine često nemaju dovoljno tehničkih kapaciteta za primjenu razvojnih projekata u ovoj oblasti. Koordinacija takvih potreba lokalnih zajednica treba biti podstaknuta sa državnog nivoa, uz pružanje podrške da se na najbolji način pristupi EU fondovima potrebnim za njihovu primjenu, što bi bio dobar zamajac bržeg razvoja u ovoj oblasti”, zaključio je Milatović.

Za uspješno sprovođenje reformi i mjera ekonomskog oporavka u zemlji potrebna su tri faktora - politička volja koja predstavlja pokretački duh i srce reformi, politički kapacitet koji predstavlja mišiće reformi i tehnička ekspertiza koja dodaje znanje i predstavlja mozak reformi. Samo njihov uzajamni sklad vodi do uspjeha. I na kraju, proces evropskih integracija treba snažnije prigrliti kao mehanizam koji sve ekonomske mjere može pomoći u tehničkom i u finansijskom smislu, a u cilju što bezbolnijeg izlaska iz krize i bržeg ekonomskog oporavka

Depolitizovati važna državna preduzeća

Milatović je naglasio da ekonomski oporavak treba fokusirati na reformi državnih preduzeća koja imaju važnu ulogu u ekonomskoj aktivnosti zemlje.

“Depolitizacija i profesionalizacija upravljanja u državnim preduzećima je ključna za unapređenje njihove efikasnosti, koja je po istraživanjima Evropske banke za obnovu i razvoj na značajno manjem nivou u odnosu na države u okruženju. Crna Gora je do sada bila prepoznata kao zemlja sa značajnim prilivom stranih direktnih investicija. Problem je što je taj kapital uglavnom završavao u neproduktivnom sektoru nekretnina, a ne u proizvodnim sektorima zemlje, pa te investicije nisu uticale na smanjenje trgovinskog deficita. Potrebno je ponuditi određene olakšice koje bi privukle strani kapital u obnovu određenih proizvodnih kapaciteta. Možda i u nekoj vrsti saradnje sa državnim preduzećima i to prije svega u cilju dobijanja određenih znanja koja su se u tranzicionom periodu izgubila”, kazao je Milatović.

Unaprijediti turističku ponudu

Milatović je ukazao da treba diverzifikovati sektor turizma, jer je kriza pokazala preveliku koncentraciju ekonomske aktivnosti u tom sektoru, a dodatni problem je što ga karakteriše koncentracija aktivnosti u dva ljetnja mjeseca i velika oslonjenost na turiste iz malog broja zemalja.

“Imajući to u vidu, ekonomski oporavak treba fokusirati na diversifikaciju unutar sektora turizma, uključujući i njegovo bolje povezivanje sa ostatkom ekonomske aktivnosti, poput poljoprivrede i zdravstvenih usluga, kao i njegovu bolju prostornu (stavljajuci akcenat na sjeverni dio zemlje) i vremensku rasprostranjenost (na predsezonu i postsezonu). Neophodna je i aktivacija sektora u kojima Crna Gora u prethodnim godinama nije koristila dovoljno svoje proizvodne prednosti, uključujući izgradnju kapaciteta za supstituciju uvoza. U ovom kontekstu su se u toku krize već pojavile sjajne kampanje za podsticaj lokalnoj proizvodnji, između ostalog i kroz facebook grupe, koje imaju za cilj da bolje i brže plasiraju proizvode malih poljoprivrednih proizvođača”, preporučio je Milatović.