turistički radnik upozorava da hitno treba preduzeti mjere

Bader: Njemački turisti za Crnu Goru ni ne pitaju, a kamoli da dođu

“Razgovori sa ugostiteljima na primorju ukazuju da zasad nema rezervacija za 2021. godinu, iako njemački turisti u normalnim okolnostima to blagovremeno obavljaju. Sada čak nema ni upita iz njemačko-govornih zemalja”, kazao je Bader za “Vijesti”

35642 pregleda 447 reakcija 54 komentar(a)
Bader, Foto: Privatna arhiva
Bader, Foto: Privatna arhiva

U avgustu 2020. Crnu Goru posjetilo je 1.007 turista iz Njemačke, što je 2,5 odsto u odnosu na ukupan broj tog mjeseca.

U isto vrijeme prošle godine, njemački turisti činili su oko 4,3 odsto ukupnog broja onih koji su odlučili da ljeto provedu od Igala do Ulcinja.

Ovogodišnja statistika ne iznenađuje i na nju je uticala i pandemija koronavirusa.

Turistički radnik i predsjednik fondacije “Budućnost crnogorskog turizma” Mihael Bader, Njemac koji godinama živi i radi u Crnoj Gori, u razgovoru za “Vijesti” ukazuje, međutim, da su i u vrijeme epidemije neke stvari mogle biti urađene drugačije, a upozorava i da na vrijeme - već sada, treba pripremati sljedeću turističku sezonu. Pa i u uslovima koronavirusa.

“Razgovori sa ugostiteljima na primorju ukazuju da zasad nema rezervacija za 2021. godinu, iako njemački turisti u normalnim okolnostima to blagovremeno obavljaju. Sada čak nema ni upita iz njemačko-govornih zemalja”, kazao je Bader za “Vijesti”, dodajući da takvo ponašanje konkretno turista sa njemačkog govornog područja pokazuje kakva turistička godina može da se očekuje dogodine.

Privreda Crne Gore zavisi od turizma

Bader ističe da Crna Gora živi samo od turizma i da sve privredne djelatnosti u zemlji zavise od uspješnosti turističke sezone - direktno ili indirektno.

“Od marta znamo i što to tačno znači: u roku od nekoliko dana nevidljivi virus doveo je do pada turističke industrije širom svijeta. Najveći broj rezervacija je storniran, novih rezervacija nije ni bilo. Crnoj Gori se potom 18. maja desilo svjetlo na kraju tunela - deklarisala se kao ‘prva korona-free destinacija za odmor’, i turizma je ponovo bilo.

O tome su saopštavali njemački mediji, kao “Bild” i “Focus novine”. Ishod je poznat - turisti iz Njemačke 18. maja stajali su pred spuštenim rampama na graničnim prelazima i nije im bio dozvoljen ulazak. Tek je 1. juna konačno uslijedilo otvaranje granice”, podsjeća Bader koji je u ponoć, uoči otvaranja, bio na graničnom prelazu i tada dočekao prve turiste iz Njemačke.

 “Prva država koja je otvorena za turiste”
“Prva država koja je otvorena za turiste”foto: Bild.de

“Samostalna objava ‘korona-free’ trajala je svega nekoliko sedmica, do 24. maja. Već u junu brojke su naglo porasle. Tako naglo da je Crna Gora za kratko kratkom vremenu ponovo bila na listi ‘visoko rizičnih zemalja’, shodno Robert Koh institutu, što je rezultiralo da Njemačka ne povuče upozorenje za putovanje u Crnu Goru, iako je isto povukla za mnoge druge evropske turističke zemlje. Najkasnije tada bilo je jasno da je ‘sezona pala u vodu’ i da se Crna Gora nije pokazala vjerodostojnom zbog pogrešnih objava, u vezi sa otvaranjem granice dana 18. maja”, kazao je Bader.

Susjedne države, dodaje on, a prije svega Hrvatska, mogle su da spasu veliki dio sezone.

“Čak i u Bosni (u Neumu) i Albaniji boravilo je više turista nego u Crnoj Gori. U odnosu na 2019, ove godine imali smo pad broja turista, zavisno od regiona, i do 90 odsto”, kaže Bader.

Greške u komunikaciji

Da li je Crna Gora učinila sve da to i spriječi, pita on i ističe da se često u zvaničnim krugovima čuje kako je prioritet za Crnu Goru njemačko govorno tržište.

“Ali, da li se radilo na tome? Ili su to samo mrtva slova na papiru? Što smo učinili da pridobijemo njemačke turiste za boravak u Crnoj Gori u ovom kriznom vremenu? Naročito u periodu kada Crna Gora nije bila rizično područje i kada je ulazak bio moguć bez problema. Koncentrisali smo se na domaće turiste i turiste iz regiona. Te turiste htjeli smo da pridobijemo akcijama poput ‘Ljetuj doma’, kada su nuđeni popusti i do 50 odsto. Zašto su bili potrebni ti popusti? Gosti ne putuju zbog epidemiološke situacije, zbog virusa, a ne zbog previsokih cijena. Oni koji putuju u trenutnoj situaciji, platiće uobičajenu cijenu, dok oni koji se boje da putuju - neće doći ni da im ponudite popust od 100 odsto”.

Za kampanju “U društvu prirode” (Natur für mich) Bader kaže da je komunicirana na način da se činjenice ne prezentuje precizno, jer se Crna Gora reklamira porukom da je sa pet nacionalnih parkova, na 13.812 metara kvadratnih, gotovo u cjelini zaštićeno područje.

“Ako bi se tačno obračunalo, samo osam odsto ukupne površine pokrivaju nacionalni parkovi. Daleko od ‘gotovo u cjelini’. Takve izjave nisu vjerodostojne, iako bi to u aktuelnoj situaciji bilo posebno važno”.

Kampanju “U društvu prirode” prati video spot na njemačkom jeziku, koji je objavljen 10. jula, na zvaničnom Jutjub kanalu Nacionalne turističke organizacije (NTO). Zaključno sa petkom, imao je 493 pregleda.

 Spot kampanje “Priroda za mene” za tri mjeseca bilježi nepunih 500 pregleda
Spot kampanje “Priroda za mene” za tri mjeseca bilježi nepunih 500 pregledafoto: YouTube

“Nezavisno od toga da li se film sviđa njemačkim turistima ili ne, mogla se očekivati veća popularnost za cijenu od preko 65.000 eura. Spot nije emitovan na njemačkoj televiziji, iako je baš to trebalo očekivati”.

Bader kaže da nije zadovoljan i odnosom prema, ove godine malobrojnim, stranim turistima u odnosu na domaće goste.

“Odluka da se od 1. avgusta do kraja godine omogući slobodan ulaz u sve nacionalne parkove je dobra, ali važi samo za crnogorske državljane. Očito su inostrani turisti ljudi drugog reda. Zamislite da je Crnogorac u posjeti Ajfelovoj kuli u Parizu i da mora platiti ulazak, a Francuz ne”.

Kao dugogodišnji turistički radnik, kaže da turizma nema bez zapadno-evropskih gostiju.

“A činimo sve da baš ne dođe do toga. U svim njemačko-govornim zemljama (i u drugim zapadno-evropskim zemljama) na ‘crvenoj’ smo listi. Visokorizično područje sa odgovarajućim upozorenjem za putovanje. Niko neće ni pomisliti da rezerviše odmor u Crnoj Gori dok god budemo bili na ovakvim listama i dok god postoji upozorenje. Zbog upozorenja se i ne nude paušalna putovanja. Individualni turisti se plaše posljedica putovanja u rizična područja, posebno se plaše desetodnevnog obaveznog karantina, koji od 8. novembra važi za povratnike iz rizičnih područja. Očigledno da trenutno nismo ni svjesni ovog problema, niti povezanim ozbiljnim posljedicama za sezonu 2021”.

Kako sa liste rizičnih

Bader komentariše i kontrolu epidemiološke situacije i uvođenje mjera, te podsjeća da je Crna Gora u prva dva mjeseca epidemije, u martu i aprilu, bila zatvorena zbog 324 slučaja infekcije.

“Danas svakodnevno imamo 200 do 300 novoinficiranih. Aktuelne mjere dolaze kasno i nedovoljno su drastične. U Njemačkoj se prve mjere sprovode već na 35/100.000 (na sedam dana). Mnogi njemački okruzi prekoračuju cifru od 50/100.000 i već se pripremaju za eventualnu narednu izolaciju. A mi imamo 400/100.000 (14 dana) i nemamo dodatne mjere. Statistika u Crnoj Gori odgovara četvorostrukom iznosu njemačke granične vrijednosti, a policijski čas uvodi se tek od broja 1.200/100.000, što odgovara dvanaestostrukom iznosu njemačke granične vrijednosti. Kako da se na taj način ima kontrola i da Crna Gora ne bude izbrisana sa rizične liste u Evropi”.

Bader je razgovarao i sa crnogorskim turistima i prenosi da tek četvrtina njegovih sagovornika planira da sljedeće godine putuje u Crnu Goru.

“Sedamdeset i pet odsto njih neće, odnosno prvo će posmatrati dalji razvoj situacije. Rezultat je utoliko šokantniji, jer su ispitanici osobe koje vole Crnu Goru, to su turisti, koji su povezani sa Crnom Gorom i već više puta su boravili u zemlji. Razgovori sa ugostiteljima na primorju ukazuju na isto - do sada nema rezervacija za 2021, iako njemački turisti pod normalnim okolnostima to blagovremeno obavljaju. Sada čak nema ni upita iz njemačko-govornih zemalja. Sve ovo jasno ukazuje na to što će nas očekivati sljedeće godine”.

Donosiocima odluka poručuje da je jedina šansa za sezonu 2021. da se Crna Gora čim prije skine sa rizičnih lista u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj.

“U vezi sa tim je i ukidanje upozorenja za putovanje. To se može postići samo ako smo trajno ispod gornje granice tih zemalja. Posljednje sedmice i mjeseci pokazali su da to nije moguće sa trenutnim mjerama. Naprotiv, situacija se čak pogoršava. U Njemačkoj i u drugim evropskim državama ponovo se čuje riječ ‘lockdown’ (izolacija). I upravo to je za Crnu Goru jedini spas iz trenutne situacije i istovremeno jedina šansa za preživaljavanje turističke industrije u 2021. Samo sa potpunom izolacijom moguće je zaustaviti širenje virusa. Mi to i znamo, jer upravo to smo i uspjeli u proljeće 2020”.

Kaže da je sada najbolji trenutak:

“Skoro da nema turista u zemlji, ekonomska šteta biće u granicama i u svakom slučaju biće manja od one, koju bismo imali u slučaju da sezona 2021. bude bez gostiju. Svaki dan čekanja, dodatno će pogoršati situaciju”.

Na pitanje kako dalje, on predlaže zaštitu od uvoza virusa na način da se u Crnu Goru ne može ući bez negativnog rezultata PCR testa.

“Svakako da će to prouzrokovati manji broj turista, jer PCR test dodatno opterećuje budžet predviđen za odmor, ali je znatno bolje imati manje i zdrave goste nego mnogo bolesnih. Treba i razmisliti o tome, da se turistima u okviru neke akcije refundiraju ti troškovi. To bi u svakom slučaju imalo više smisla od popusta na smještaj. Treba da iskoristimo šansu sa marketingom povjerenja i vjerodostojnosti na njemačkom govornom tlu i da se što je bolje moguće pozicioniramo u budućnosti”.