Širi prostor za plasman proizvoda, veća konkurentnost i moguće niže cijene, bolje pozicioniranje za investitore, nova radna mjesta, manje čekanja na graničnim prelazima, unapređenje sistema rješavanja trgovinskih sporova u regionu, ubrzano i olakšano pristupanje jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU)... To su benefiti koje će imati privreda i građani šest država Zapadnog Balkana (Crna Gora, Srbija, Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija i Kosovo) od zajedničkog regionalnog tržišta (ZRT), ukazuju u razgovoru za “Vijesti” u sekretarijatu Centralnoevropske zone slobodne trgovine (CEFTA), Ministarstvu ekonomije, Privrednoj komori i kabinetu predsjednika Crne Gore.
Sagovornici “Vijesti”, na pitanje da li je ZRT neka vrsta “mini Šengena”, odgovaraju da se radi o deklaraciji iz Berlinskog procesa.
Iz kabineta predsjednika u srijedu su objasnili da se radi o nastavku posla iz Berlinskog procesa, odnosno da to nema veze sa “mini-Šengenom” koji su inicirale tri države regiona.
Sličnosti i razlike
Mnogo prije inicijative za “mini Šengen”, šest zemalja Zapadnog Balkana su se povezale trgovinskim sporazumom CEFTA i inicijativom o Regionalnoj ekonomskoj oblasti (MAP REA) koju predvodi Evropska unija (EU).
“ZRT šest zemalja Zapadnog Balkana je nastavak aktivnosti početih u okviru Berlinskog procesa 2017. godine i to tržište sada stavlja fokus na usklađivanje procedura u regionu kroz usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i predstavlja pripremu regiona za učešće u jedinstvenom tržištu EU”, zvanično je kazala ekspertkinja za trgovinska pitanja u CEFTA Sekretarijatu Danijela Gačević u odgovoru na pitanje “Vijesti” da li plan za formiranje ZRT-a predstavlja i neku vrstu “mini Šengena”.
Šest lidera Zapadnog Balkana usvojili su u utorak plan za formiranje ZRT na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa (diplomatska incijativa za proširenje EU). CEFTA će direktno sprovoditi ključne aktivnosti iz plana do kraja 2024. godine. Taj plan znači slobodan protok robe, usluga, kapitala i ljudi i usklađivanje investicione politike sa EU standardima.
“Mini Šengen” su pokrenule samoincijativno (ne predvodi EU) Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija u oktobru prošle godine, kada su tri države potpisale sporazum sa idejom da se priključe i ostale tri države, što nije učinjeno. Inicijativa za uspostavljanje zone “malog Šengena” je obrazložena boljim povezivanjem tržišta regiona kroz protok kapitala, robe, usluga i ljudi, odnosno predstavlja tješnju saradnju između tih država. Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Kosovo nijesu potpisale sporazum. U okviru “malog Šengena” ove sedmice su Srbija i Albanija potpisale sporazum o slobodnom kretanju građana sa ličnim kartom.
Gačevićeva poručuje da je ZRT prirodni nastavak aktivnosti započetih u okviru Berlinskog procesa 2017. godine, a koje se, kad je u pitanju trgovina, sprovode u okviru CEFTA sporazuma.
Vjerujemo da će sprovođenje mjera iz usvojenog plana privući strane investitore i kreirati nove poslove, ali i omogućiti da se proizvodi i usluge nude po značajno konkurentnijim cijenama. Na sprovođenju mjera radićemo zajedno sa Savjetom za regionalnu saradnju i Transportnom zajednicom i drugim partnerskim organizacijama, kao i uz veliku pomoć EU..., kazala je Danijela Gačević.
“Nakon ukidanja carinskih stopa i uvođenja modernih i fleksibilnijih pravila porijekla, počelo se sa liberalizacijom trgovine uslugama i rješavanjem svih drugih barijera, koje su posebno vezane za kontrole, nepriznavanje dokumenata koja prate pošiljke, višestruko testiranje proizvoda prije stavljanja u promet i slično. Sve ove aktivnosti sprovedene u prethodnom periodu doprinijele su povećanju trgovine u regionu od oko 25 odsto. ZRT sada stavlja fokus na usklađivanje procedura u regionu kroz usklađivanje sa EU zakonodavstvom i predstavlja pripremu regiona za učešće u jedinstvenom tržištu EU”, objasnila je Gačevićeva.
MEK: “Mini Šengen” bi i usporio neke države ka EU
Iz Ministarstva ekonomije (MEK) “Vijestima” su kazali da je ključni uzrok rezervisanog pristupa Crne Gore prema “mini Šengen” inicijativi procijenjeni rizik od zatvaranja regiona u zasebnu, čvrsto međusobno povezanu ekonomsku uniju, koja bi potencijalno usporila EU perspektivu pojedinih država.
“Crna Gora kao lider u pregovaračkom procesu takav pristup ne može da dozvoli. Sa druge strane, Berlinski proces, od samog iniciranja 2014. godine, nosio je jasnu poruku najvećih članica EU, na čelu sa Njemačkom, da države Zapadnog Balkana imaju svoje mjesto u EU i da će članstvo uslijediti nakon pojedinačnog ispunjavanja preuzetih obaveza. Tako je i sa novim višegodišnjim akcionim planom regionalnog zajedničkog tržišta, koji je zapravo samo logičan nastavak prethodnog akcionog plana regionalne ekonomske oblasti. Kako i sam naslov dokumenta kaže, ZRT je korak dalje na putu integracije naših ekonomija u jedinstveno tržište EU. I to korišćenjem već uspostavljenih mehanizama i oblika saradnje poput CEFTA, koja je bila put ka jedinstvenom EU tržištu svim današnjim članicama sa prostora centralne i istočne Evrope”, odgovorili su u Ministarstvu ekonomije.
Koji su benefiti
Iz CEFTA sekretarijata su kazali da, prema procjenama, integracija ekonomija u regionu može da doprinese i do 6,7 odsto dodatnom privrednom rastu, što znači da u velikoj mjeri može doprinijeti privrednom oporavku regiona.
Iz ugla Crne Gore, na primjer, naših proizvođača, to bi trebalo da znači lakši pristup tržištima iz zemalja regiona i veću konkurentnost. Veći prostor za plasman proizvoda, odnosno prilika za rast vrijednosti proizvodnje i usluga. Ovi procesi će biti usaglašeni sa evropskom agendom, pa će na neki način biti i dodatna priprema za ulazak u EU, ukazuju iz Ministarstva.
“Benefiti će prvenstveno biti vidljivi za kompanije i biznis zajednicu. Među ciljevima čije ostvarenje očekujemo su smanjenje vremena čekanja na prelazima za 30 odsto, uvođenja koncepta „trgovine bez papira“, smanjenje troškova i racionalizacija kontrola kroz programe uzajamnog priznavanja, unapređenje sistema rješavanja trgovinskih sporova u regionu, ali i ubrzano i olakšano pristupanje jedinstvenom tržištu EU. Pojednostavljenjem zakonodavstva u oblasti elektronske trgovine, biće olakšan pristup regionalnom tržištu svim kompanijama, s posebnim osvrtom na mala i srednja preduzeća kao nosioce ekonomskog razvoja. Potenciramo elektronsku trgovinu, jer je upravo njen potencijal došao u prvi plan u doba krize”, objasnili su iz CEFTA sekretarijata.
Sprovođenje plana ZRT trebalo bi, kako pojašnjavaju, da ubrza i trgovinu sa EU u prvom redu iz ugla procedura, a važan je i značaj proširenja koncepta zelenih koridora ka EU članicama, gdje je vrijeme čekanja i po nekoliko puta duže nego u okviru regiona.
“ZRT koji počiva na principima usaglašenosti sa propisima EU i ima 18 miliona ljudi je konkurentnije na evropskom i svjetskom planu, samim tim atraktivnije i za investitore. Vjerujemo da će sprovođenje mjera iz usvojenog plana privući strane investitore i kreirati nove poslove, ali i omogućiti da se proizvodi i usluge nude po značajno konkurentnijim cijenama. Na sprovođenju mjera radićemo zajedno sa Savjetom za regionalnu saradnju i Transportnom zajednicom i drugim partnerskim organizacijama, kao i uz veliku pomoć EU, koja je ljetos usvojila novi paket pomoći od šest miliona eura za sprovođenje ovih mjera”, kazala je Gačevićeva.
Iz Ministarstva ekonomije su objasnili da je konkretna korist od ZRT-a povećana mobilnost građana i jednostavniji promet roba i usluga.
“Iz ugla Crne Gore, na primjer, naših proizvođača, to bi trebalo da znači lakši pristup tržištima iz zemalja regiona i veću konkurentnost. Veći prostor za plasman proizvoda, odnosno prilika za rast vrijednosti naše proizvodnje i usluga. Ovi procesi biće u potpunosti usaglašeni sa našom evropskom agendom, pa će na neki način biti i dodatna priprema za ulazak u EU”, pojasnili su u MEK-u, kojim rukovodi odlazeća ministarka Dragica Sekulić.
Brajović: Region se približava tržištu EU
Savjetnica predsjednika Crne Gore za vanjsku politiku Tamara Brajović kazala je “Vijestima” da ZRT kao katalizator za dublju regionalnu integraciju i podsticaj ka jedinstvenom tržištu EU obezbjeđuje kontinuitet aktivnosti višegodišnjeg akcionog plana (MAP REA) kao prve faze Berlinskog procesa. To u pravcu, precizirala je ona, dinamiziranja saradnje, produbljivanja i intenziviranja ekonomske integracije.
“Sve to sa ciljem usklađivanja politika zemalja regiona s politikama EU, prihvatanja i primjene standarda EU i pripreme zemalja Zapadnog Balkana za pristupanje jedinstvenom evropskom tržištu. Puna primjena dokumenata usvojenih u Sofiji, Crnu Goru i region dovodi bliže tržištu EU i zajedno sa svim ostalim obavezama iz Berlinskog procesa pojačava reformske procese uključujući strukturne reforme, vladavinu prava i ekonomsko upravljanje”, objasnila je Brajovićeva.
Brajovićeva je kazala da Berlinski proces, kao okvir u kojem se sve sprovodi, sa jasnom strukturom i snažnom podrškom Brisela i ključnih zemalja članica EU, daje neophodan kredibilitet i ističe odgovornost svih učesnika procesa da u potpunosti primjenjuju sve obaveze MAP REA i novog ZRT-a.
“Crna Gora ostaje posvećena regionalnoj saradnji, što je potvrđeno i u izjavi predsjednika Mila Đukanovića”, rekla je Brajovićeva.
PKCG: Mogućnost za nova radna mjesta i niže cijene
U Privrednoj komori (PKCG) su kazali da će uspostavljanje ZRT-a doprinijeti da region bude na mapi za globalne investitore koji žele da smanje udaljenost do tržišta EU i diverzifikuju svoje dobavljače, stvarajući tako radna mjesta, nudeći veći izbor po nižim cijenama za potrošače i omogućavajući ljudima da rade na cijelom području Zapadnog Balkana. Smatraju i da je ZRT proizvod potrebe da se u regionu pored ekonomskih riješe i druga otvorena pitanja.
“ZRT će biće dodatni podsticaj za kompanije iz ovih šest država u vezi sa tim da se bolje integrišu u evropske lance vrijednosti i ojačaju njihovu konkurentnost na evropskom i globalnom tržištu”, ukazali su iz PKCG. Ističu da je ZRT proizvod dugogodišnjih napora od 2001. godine šest zemalja da unaprijede saradnju i jedinstvenom ponudom intenziviraju učešće na najširem tržištu.
“Nakon potpisivanja CEFTA sporazuma, zemlje EU, pod pokroviteljstvom Njemačke 2014. godine u okviru Berlinskog procesa, ojačale su evropske perspektive Zapadnog Balkana. Samitom u Sofiji poslata je ohrabrujuća poruka da je zajedničko regionalno tržište put kojim možemo graditi bolju evropsku budućnost, region učiniti stabilnim i prosperitetnim”, poruka je PKCG.
Za veći BDP, da kamioni ne čekaju satima i danima na granicama...
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji juče je pohvalio deklaraciju lidera Zapadnog Balkana o zajedničkom regionalnom tržištu, navodeći da će slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala donijeti veću konkurentnost i povećati bruto-domaći proizvod regiona.
“Nema poente graditi puteve i pruge ako će kamioni da čekaju danima ili po 10 sati na granicama”, jasan je Varhelji.
On je ukazao na veliki značaj regionalne saradnje, navodeći da se ekonomsko-investicioni plan odnosi na region kao cjelinu, i da “nije pitanje koliko će koja zemlja dobiti”.
Pohvalio je i Deklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koju su lideri potpisali na samitu, navodeći da je ubrzanje ekonomskog razvoja regiona povezano sa prelaskom sa uglja na gas i sa dostizanjem karbonske neutralnosti do 2050. godine, što je cilj i EU.
“Izazovi Zapadnog Balkana u oblasti zaštite životne sredine mnogo su veći nego naši, pošto se region i dalje snažno oslanja na ugalj. Termoelektrane na ugalj u šest ekonomija regiona emituju više štetnih gasova nego cijela EU”, rekao je Varhelji, prenosi Beta.
Naveo je da ljudi u regionu umiru od zagađenja vazduha i obolijevaju od respiratornih bolesti i dodao da će emisije štetnih gasova biti smanjene 60 odsto ako se ugalj u potpunosti zamijeni gasom.
Bonus video:
