Ukupna bruto naplata poreskih prihoda u prošloj godini iznosila je 969,26 miliona eura, što je 34 miliona više nego u 2016, čemu je doprinijela i uspješna realizacija Zakona o reprogramu, saopštio je direktor Poreske uprave (PU), Miomir M. Mugoša.
On je kazao da je ukupna bruto naplata poreskih prihoda bila 25 miliona euraiznad plana naplate za cijelu prošlu godinu.
“Ostvarenju naplate doprinijela je dosadašnja uspješna realizacija Zakona o reprogramu, koja je značajno premašila početna očekivanja, koja su se za prošlu godinu kretala oko pet miliona eura, ali i intenzivni napori svih službi u Poreskoj upravi”, rekao je Mugoša u intervjuu agenciji Mina-business.
U strukturi naplate posebno treba izdvojiti naplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, koja je iznosila 501,24 miliona eura, što je 34 miliona iznad ostvarenja u 2016. godini i 2,5 miliona eura iznad plana naplate.
“Poreza na dobit naplaćeno je 50,44 miliona eura, što je četiri miliona eura iznad plana i poreza na dodatu vrijednost (PDV) 205,91 milion eura. Posebno je značajno pomenuti naplatu PDV-a, koja ove godine premašila ostvarenje iz prošle godine 4,5 miliona eura, a 1,5 miliona iznad plana”, naveo je Mugoša.
To, kako je dodao, ide u prilog njihovim naporima za suzbijanje sive ekonomije i povećanju stepena poreske discipline u toj oblasti.
Mugoša je, odgovarajući na pitanje šta PU čini u cilju rješavanja problema naplate poreskog duga, kazao da je to na vrhu prioriteta Poreske uprave u svim segmentima njihovog rada i time se bave na svakodnevnoj osnovi.
“Kao što je javnost već upoznata, u cilju rješavanja ovog pitanja, početkom prošle godine izradili smo dokument pod nazivom Plan za upravljanje poreskim dugom i jačanje mjera naplate za period od prošle do 2021. godine, kojim je obuhvaćen set od sedam mjera koje treba da dovedu do smanjenja poreskog duga u najvećoj mogućnoj mjeri, kao i da spriječe akumuliranje novog poreskog duga”, podsjetio je Mugoša.
Prema njegovim riječima, svaka od tih mjera već je u primjeni, a posebno je značajna naplata poreskog duga kroz mehanizam plaćanja u ratama, primjenom Zakona o reprogramu poreskog duga, te isknjižavanje nenaplativog poreskog duga koji se odnosi na likvidirana preduzeća, koja godinama ne obavljaju djelatnost i kod kojih ne postoji nikakva mogućnost za naplatu potraživanja.
“Realizacijom Plana očekujemo da ćemo nivo poreskog duga dovesti na najmanju mogući nivo, kao i da ćemo na srednjeročnom planu zaustaviti stvaranje novog poreskog duga”, rekao je Mugoša.
Prema evidenciji uplata obaveza kroz reprogram poreskog duga do 20. decembra prošle godine prihodovano je ukupno 22,63 miliona eura, pri čemu je 14,91 milion naplaćeno po osnovu jednokratne uplate, a 7,72 miliona po osnovu mjesečnih rata.
“Posmatrajući plan otplate poreskog duga od poreskih obveznika koji su u reprogramu, i kod kojih su rješenja još na snazi, tokom 12 mjeseci ove godine za njih će dospjeti za naplatu poreski dug u iznosu od oko 24 miliona eura, a Poreska uprava će ulagati maksimalne napore da taj iznos u najvećoj mogućoj mjeri i naplati”, poručio je Mugoša.
Svakako da treba imati u vidu da će, kako je naveo, naplata planiranog iznosa zavisiti od dinamike izmirivanja obaveza poreskih obveznika, te se ne može predvidjeti koliko će njih nastaviti da poštuje odredbe donijetih rješenja o reprogramu, a za koliko će zbog neizmirivanja obaveza tokom ove godine rješenja biti ukinuta.
Mugoša je, govoreći o aktivnostima PU na smanjenju sive ekonomije i povećanju poreske discipline, kazao da je javnost upoznata sa naporima Poreske uprave da sivu ekonomiju suzbije na najmanju moguću mjeru, kako kroz sveobuhvatne kontrole i koordinaciju sa drugim državnim organima, tako i kroz kontinuirano prisustvo poreske inspekcije na terenu.
“U tom dijelu zaista ulažemo maksimalne resurse, svjesni štetnosti ove negativne društvene pojave i za budžet naše države i za sveobuhvatni poslovni ambijent u Crnoj Gori”, rekao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, u tom segmentu već su postigli značajne rezultate, u prvom redu dosljednijom primjenom mjera za sankcionisanje nelegalnog poslovanja, kao što je zabrana obavljanja djelatnosti, utvrđivanje poreske osnove procjenom, zatim uvođenjem u sistem oporezivanja djelatnosti u kojima su privrednici do sada koristili zakonske mogućnosti da izbjegnu plaćanje poreza.
“Tu mislim prvenstveno na izdavanje smještajnih kapaciteta od građana, kao usvajanje zonskog pristupa u kontroli poreskih obveznika u Glavnom gradu, koji je već rezultirao povećanjem prijavljenog prometa više od 30 odsto”, naveo je Mugoša.
Međutim, kako je dodao, naravno da prostor za dalji rad i dalje postoji, pa će sa započetim aktivnostima na suzbijanju sive ekonomije nastaviti i u ovoj godini.
“Najavljene zakonske izmjene koje će omogućiti inspektorima ulazak na privatni posjed u slučaju postojanja sumnje na nelegalno poslovanje, značajno će proširiti opseg mogućnosti djelovanja poreske inspekcije, naročito kada je u pitanju oglašavanje preko interneta i veliki broj vrsta djelatnosti koje se realizuju u kućama - kao što su uslužne djelatnosti i maloprodaja”, precizirao je Mugoša.
Na efikasnije suzbijanje sive ekonomije uticaće i planirani projekat elektronske fiskalizacije, koja će omogućiti praćenje prometa u realnom vremenu u svim djelatnostima u kojima se on realizuje uz naknadu u gotovini.
“Ovakav projekat dao je izvanredne rezultate u zemljama regiona, kao što je Hrvatska, čija iskustva i koristimo, a osim veće naplate poreza na dodatu vrijednost i manje mogućnosti prikrivanja prometa, sistem je omogućio i zavođenje reda u djelatnostima koje su ranije bile problematične sa aspekta oporezivanja, kao što je taksi prevoz. Poseban benefit sistema je efikasnija analiza rizika i fokusiranje na one poreske obveznike kod kojih je prepoznat veći rizik za poštovanje propisa”, rekao je Mugoša.
U ovoj godini Poresku upravu očekuje nastavak reforme započete prije već dvije godine, a koja podrazumijeva potpunu reorganizaciju, jačanje kadrovskih kapaciteta i modernizaciju poslovnih procesa.
“Sve ove aktivnosti obuhvaćene su sa tri velika projekta čija će realizacija početi u ovoj godini, a to su reforma poreske administracije u Crnoj Gori, twinning projekat za pripremu za pristupanje EU, kao i nastavak projekta pružanja tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u prioritetnim oblastima Poreske uprave”, kazao je Mugoša.
On je podsjetio da je prvi projekat pripreman više od dvije godine, a on će se realizovati uz zajam Svjetske banke (SB) u iznosu od deset miliona eura i finansijsku kontribuciju Vlade u iznosu od četiri miliona eura. Ovim projektom prvi put PU će dobiti integrisani IT sistem, što će rezultirati kreiranje jedinstvene, stabilne i pouzdane baze podataka, koja je neophodan preduslov za sprovođenje svih poslovnih procesa u Poreskoj upravi.
Drugi projekat finansiran je kroz IPA instrument pretpristupne pomoći, a twinning se sprovodi sa PU Španije, koja predstavlja jednu od najjačih poreskih administracija u EU, a službenici Poreske uprave Španije tokom trajanja projekta pomoći će pri hamonizaciji poreske legislative sa pravnom tekovinom EU i nadgradnji administrativnih kapaciteta u Poreskoj upravi, u prvom redu redi uspostavljanja međuoperativnosti i međupovezanosti sa sistemima poreskih uprava EU.
“Kada je u pitanju podrška MMF-a, u ovoj godini eksperti Odsjeka za fiskalna pitanja nastaviće da pružaju tehničku pomoć Poreskoj upravi u oblasti velikih poreskih obveznika, interne kontrole i revizije strateškog planiranja”, zaključio je Mugoša.
Bonus video:
