Najava novog alternativnog rješenja za gradnju drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja samo još jedna “fake news” (lažavina) ove vlasti kojom ona nevješto pokušava da prikrije dugogodišnju neuspješnu promociju tog projekta i umanji ozbiljnu političku štetu koju zbog toga trpi, kao i da, eventualno, osvoji još koji poen na predstojećim izborima.
To je za za “Vijesti” ocijenio ekonomiski analitičar i bivši član borda direktora Elektroprivrede (EPCG) Dejan Mijović.
Na sličan “demokratski” način se, kako je dodao, preko noći donosi i odluka o realizaciji projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka jedan u vrijednosti od 40 miliona eura koja će, navodno, produžiti vijek postojeće termoelektrane i omogućiti toplifikaciju Pljevalja.
“Ovaj projekat, međutim, ne obuhvata i modernizaciju njene zastjarele tehnologije koja bi povećala efikasnost korišćenja uglja sa sadašnjih 30 odsto na makar 40 odsto, kakvu imaju nedavno izgrađene termoelektrane”, tvrdi Mijović.
Protekle godine nije počela izgradnja dugo najavljivanog drugog bloka TE Pljevlja, niti ekološka rekonstrukcija prvog bloka, za koju je poništen prvi tender. Bivši izvršni direktor EPCG Tonino Maljo sa predstavnicima Škode Praha potpisao je još krajem septembra 2016. ugovor o izgradnji drugog bloka TE Pljevlja. Česi su se obavezali da će obezbijediti kreditiranje 85 odsto ukupne investicije, ali na kraju nijesu mogli naći finansijera za ovaj posao. Ukupna investicija je bila vrijedna 324 miliona eura i trebalo je da se, poslije 35 godina, igradi veliki izvor električne energije u Crnoj Gori. Vlada, većinski vlasnik EPCG, je u posljednjim danima 2017. godine odlučila da raskine ugovor sa Škoda Praha.
Iz Ministarstva ekonomije, kojim rukovodi Dragica Sekulić, su saopštili “Vijestima” da je Vlada donijela odluku o raskidu saradnje sa češkom kompanijom Škoda Praha kada je u pitanju realizacije drugog bloka TE Pljevlja i do kraja januara očekuje da od EPCG dobije alternativno rješenje za izgradnju novog proizvodnog objekta u Pljevljima.
“Još važnija je odluka o početku ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka, kojom će se produžiti radni vijek TE Pljevlja na još 20 godina, a paralelno sa rekonstrukcijom biće realizovan i projekat toplifikacije grada Pljevalja, čime će biti riješen najveći dio ekoloških problema u tom gradu. EPCG je već raspisala novi tender za nabavku usluga koja podrazumijeva izradu idejnog projekta ekološke rekonstrukcije prvog bloka TE”, naveli su iz Ministarstva ekonomije.
Ponude će biti otvorene 1. februara, a kako su objasnili iz Ministarstva, ekološka rekonstrukcija, vrijedna 40 miliona eura, podrazumijeva i izgradnju jedne toplotne stanice, dok će novac potreban za dalju toplifikaciju, odnosno izgradnju primarne i sekundarne mreže, biti obezbijeđen u saradnji Vlade i lokalne samouprave u Pljevljima.
Mijović napominje da je modernizacija postojećeg prvog bloka TE Pljevlja bila jedna od ugovorenih opcija sa Škodom, ali tada se baratalo sa znatno većim iznosom od 40 miliona eura.
“Cijena proizvedene struje iz postojeće neefikasne termoelektrane je sa 4,8 centi po kilovatu već previsoka i nekonkurentna, a pošto najavljena ekološka rekonstrukcija od 40 (ili više) miliona eura neće sniziti već znatno povisiti tu cijenu, upitno je koliko bi još dugo nepotpuno obnovljeni prvi blok mogao opstati na tržištu. Indikativno je da se neke novoizgrađene TE gase jer ne mogu rentabilno poslovati zbog pooštravanja evropskih kriterijuma za emisiju štetnih gasova i da opstaju samo one sa najmodernijom tehnologijom”, istakao je Mijović.
Umjesto da se ispita mogućnost uvođenja takve tehnologije u postojeću termoelektranu, očigledno se požurilo sa najavom njene ekološke rekonstrukcije, dodaje Mijović, kako bi se amortizovao negativan odjek odluke o prekidu saradnje sa Škodom i izašlo u susret želji A2A i Aca Đukanovića da što prije i bolje prodaju svoje akcije u Rudniku uglja.
“Da je odluka o rekonstrukciji prvog bloka preuranjena ukazuje i najava Vlade da će zamijeniti A2A novim partnerom u EPCG što, po meni, znači da će u cjelosti privatizovati ovo privredno društvo. Ako u tome uspije, sve ove odluke neće donositi Vlada i sadašnji menadžment EPCG, već novi vlasnik tog društva koji možda neće biti zainteresovan za bila kakva dodatna ulaganja u Pljevljima”, naglasio je Mijović.
Iz svega navedenog je, konstatuje Mijović, “zato jedino potpuno jasno da se EPCG tjera da, zarad političkog interesa DPS, lažno obećava Pljevljacima toplifikaciju grada i to još na sopstveni račun da bi to bilo što uvjerljivije jer se zna da je zbog autoputa Vlada ostala bez para”.
Pošto nije uspjela sa drugim blokom, Mijović pretpostavlja “da će nas Vlada i DPS uskoro “obradovati” viješću o velikoj zainteresovanosti investitora za gradnju velikih hidroelektrana na Morači, Tari, Pivi i ostalim našim rijekama”.
“Umjesto predizbornom propagandom, bilo bi im znatno uputnije da za početak ispune obavezu iz Direktive EU o vodama koja nalaže da se izradi detaljna kost benefit analiza mogućnosti korišćenja svih vodotoka prije nego što pokrenu bilo koji projekat. Tek tada bi mogli znati kojem od njih treba dati prioritet. Svaki drugi pristup bi predstavljao tvrdoglavi nastavak iracionalnog trošenja ogromne energije i sredstava bez ikakvih rezultata, sem ako DPS nije odlučio da napravi još jedan geostrateški luping po uzoru na devedesete i da definitivno raskine sa evropskim integracijama”, zaključio je Mijović.
Stabilan izvor električne energije biće u "narednim godinama"
Na pitanje, da li uopšte imaju procjenu kada će Crna Gora, nakon toliko decenija iščekivanja, dobiti veliki i novi stabilan izvor električne energije, iz Ministrstva ekonomije su odgovorili da s obzirom na nedavne odluke koje smo donijeli u vezi s pitanjem drugog bloka I TE u Pljevljima, sasvim je realno očekivati da će Crna Gora novi veliki proizvodni objekat dobiti u narednih nekoliko godina.
“Optimalni period izgradnje većeg proizvodnog objekta je tri do pet godina. Očekujemo da će se, čim EPCG i Vlada usaglase rješenje za izgradnju novog proizvodnog objekta u Pljevljima, steći svi uslovi za početak njegove izgradnje”.
Iz Vlade su ranije najave bile da će se izgradnjom drugog bloka dobiti stabilan izvor finansiranja, jer rok za korišćenje prvog bloka TE ističe 2023.
Na pitanje hoće li se i kada graditi elektrane na Morači, iz ministarstva su odgovorili da s obzirom na značajan hidroenergetski potencijal namjera za izgradnjom novih velikih proizvodnih objekata i dalje postoji.
“Razgovaramo sa zainteresovanim za realizaciju projekta izgradnje HE na Morači”, kazali su u ministarstvu.
Termoelektrane više nijesu projekti od javnog interesa
Nakon otvaranja regionalnih tržišta električne energije, Vlada kao potpisnica Evropske energetske zajednice, napominje Mijović, “ne bi ni trebalo da donosi odluke o gradnji termoelektrana jer ove više nemaju tretman infrastrukturnih projekata od javnog interesa, već su to sad obični komercijalni poduhvati”.
“Svaki potrošač na tom otvorenom tržištu može da bira snabdijevača koji ponudi konkurentnu tržišnu cijenu i što vlade ovu ubuduće neće smijeti da subvencionišu kao što su do sada činile. Prema tome, ne može se više građanima garantovati “siguran” domaći snabdijevač el. energije kao što to Vlada uporno čini protivno slovu i duhu potpisanog energetskog sporazuma”, naveo je Mijović.
Pored toga, kako je dodao, u Vladi i DPS-u dobro znaju da se MMF, SB i EK protive gradnji II Bloka upravo iz razloga što smatraju da ovaj, kao ni drugi termoenergetski projekti na bazi eksploatacije lignita, ne može biti konkurentan i ekonomski isplativ.
Bonus video:
