Trgovinska razmjena Crne Gore od januara do kraja oktobra iznosila je dvije milijarde i 37 miliona i bila je za 19,1 odsto manja nego u istom periodu prošle godine, podaci su Uprave za statistiku (Monstat).
Ukupan izvoz pao je sa 340 na 286 miliona ili za 15,7 odsto, a uvoz sa 2,17 milijardi na 1,75 milijardi ili za 19,6 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,4 odsto.
Sa preko 40 zemalja, za koje su dati detaljniji podaci o trgovinskoj razmjeni, Crna Gora ima suficit samo sa tri zemlje u koje izvozi više nego što iz njih uvozi. To su Mađarska, Malta i Kosovo.
U Mađarsku je izvoz za ovih deset mjeseci iznosio 19,8 miliona, dok je uvoz vrijedio 18,3 miliona. U ovu zemlju Crna Gora najviše izvozi proizvode iz aluminijumske industrije. Uvoz sa Malte vrijedio je pet hiljada eura, a izvoz je bio 710 hiljada većinom mljeveni kamen sa brda Volujica kod Luke Bar. Uvoz sa Kosova vrijedio je 5,7 miliona eura, dok je izvoz većinom drvnih sirovina i peleta vrijedio 18,6 miliona eura.
Najveći trgovinski partner Crne Gore i u izvozu, i u uvozu je Srbija, u koju je izvezeno proizvoda u vrijednosti 75 miliona eura, a uvozeno za 343 miliona.
Pad uvoza
Uvoz hrane smanjen je sa 396 na 326 miliona, zbog drastično manje turističke posjete. Istovremeno je izvoz hrane povećan sa 10,2 na 11,9 miliona eura. Pad turističke posjete uticao je i na smanjenje uvoza pića sa 59 na 39 miliona, dok je izvoz 15 na 11,8 miliona.
Uvoz naftnih derivata smanjen je sa 178 na 96 miliona zbog pada cijena na međunarodnim berzama, ali i manje potrošnje zbog ograničavanja kretanja usljed epidemioloških mjera i manje posjete turista.
Uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda povećan je sa 87 na 96 miliona eura, dok je izvoz ove robe smanjen sa 19,2 na 18,8 miliona eura. Izvoz obojenih metala (aluminijum) smanjen je sa 52 na 45 miliona, a čelika i gvožđa sa 16,7 na 11 miliona.
Uvoz odjeće i obuće pao je sa 104 na 84 miliona, a 152 na 103 miliona.
Neto plata veća za euro
Prosječna neto zarada u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, u oktobru je iznosila 525 eura i bila je za jedan euro ili 0,2 odsto veća nego u septembru, a za osam eura veća nego u oktobru prošle godine.
Najveća prosječna zarada je u finansijskim djelatnostima (bankarstvo i osiguranje) gdje iznosi 946 eura, a zatim u snabdjevanju električnom energijom 928 eura, rudarstvu 715 eura, IT sektoru 693 eura, poslovanju sa nekretninama 691 euro...
Najmanja prosječna zarada je u administrativnim uslužnim djelatnostima - agencija za preuzimanje radnika 347 eura, ugostiteljstvo i hotelijerstvo 387, u umjetnosti, zabavi i rekreaciji 401 euro, prerađivačkoj industriji 403 eura...
Bonus video:
