Nova vlada traži način kako da otplati rate kredita

Švajcarski list o Crnoj Gori: Autoputem u dužničku klopku Kine

Put od „nigdje do nikuda“ Crnu Goru košta toliko da kineski kredit može da vrati samo novim zaduživanjima, piše Noje cirher cajtung

24272 pregleda 800 reakcija 62 komentar(a)
Foto: Luka Zeković
Foto: Luka Zeković

Švajcarski Noje cirher cajtung u tekstu pod naslovom „Autoput od nigdje do nikuda“ piše o gradnji autoputa od granice Crne Gore sa Srbijom do luke Bar.

List podsjeća da planovi o izgradnji te ceste nisu novi, započeli su još u vrijeme Tita. Ali tek sa proglašenjem nezavisnosti Crne Gore 2006. postalo je konkretno. Tako je 2014. koncesija dodijeljena kineskoj korporaciji Road and Bridge (CRBC), pri čemu je Kina dala na raspolaganje i kredit – u početku je riječ bila o 800 miliona eura, ali je cijena radova u međuvremenu narasla na 1,3 milijarde.

„Zapadne studije o izvodljivosti su u prošlosti izrazile sumnju o isplativosti ogromnog i skupog projekta u zemlji sa samo 650.000 stanovnika. Ali ipak je gradnja započeta. (...) Sada bi Crna Gora mogla da postane sljedeća žrtva kineske dužničke diplomatije. Još 2018. je američki trust mozgova Center for Global Development zemlju uvrstio u onu grupu kojoj prijeti opasnost da zbog kineskih kredita dođu u situaciju da ne mogu da plaćaju dugove“, piše švajcarski list.

„Prema navodima Međunarodnog monetarnog fonda, 2019. je zaduženje crnogorske države iznosilo 80 odsto ukupnog budžeta, a ove godine bi to moglo da naraste i do 93 odsto. Četvrtina tih dugova se odnosi na Kinu, i taj udio stalno raste“, dodaje Noje cirher cajtung.

U tekstu se podsjeća da Kina u okviru strategije „Jedan pojas, jedan put“ (One belt, one road) širom svijeta investira velike sume novca u infrastrukturu. „U Crnoj Gori je ovog ljeta Kina po investicijama pretekla Rusiju. Za vrijeme vladavine Mila Đukanovića postajala je sve veća zavisnost od takozvanog korozivnog kapitala, dakle novca iz autoritarnih država koji se dodjeljuje bez uobičajenih kontrolnih mehanizama pravne države. To ima veze sa sistemom vladavine ovog dugovječnog vladara, ali i sa manjkom alternative. Crnoj Gori, kao zemlji koja nije članica EU, vrlo je ograničen pristup novcu iz strukturnih fondova Unije“, navodi se u tekstu.

List analizira i računicu Kine: „Peking na taj način obezbjeđuje pristup strateškoj infrastrukturi, a indirektno i mogućnost političkog uticaja. Zato kineski kreditori, za razliku od Evropljana, ne postavljaju pitanja o isplativosti nekog projekta ili o transparentnosti. Najvažniji crnogorski partner Kineza je Bemax, firma za koju se kaže da je tesno povezana sa Đukonovićevom partijom.“

Pri tom kineski krediti nipošto nisu povoljni. „Država snosi rizik promjene devinog kursa, a za sporove je nadležan sud u Hongkongu. A priča se da u ugovoru postoji i klauzula po kojoj Kina dobija pravo korišćenja zemlje u Crnoj Gori, ako država ne bude u mogućnosti da vrati dugove. Kina je već pokazala zanimanje za luku Bar. Na sličan način je luka Hambantota na Šri Lanki dospjela pod kinesku kontrolu.“

Nova crnogorska vlada traži način kako da otplati rate kredita – samo sljedeće godine ona iznosi 67,5 miliona dolara. Trenutno su različite opcije na stolu, od novih zaduženja kod Međunarodnog monetarnog fonda, do prodaje dugova stranim investitorima.

Ali svi posmatrači se slažu oko toga da Crna Gora bez pomoći izvana te dugove neće moći da plati. Prije nekoliko dana je Vlada uzela novi kredit kod zapadnih banaka u iznosu od 750 miliona eura.

„A šta će da bude sa autoputem?“, pita se list. „Prva dionica od 41 kilometra bi trebalo da bude završena sledeće godine. Ali niko ne zna šta će biti sa drugim djelovima. Čak i za nužne prilazne puteve potrebno je da se nađu novi krediti. Ako to ne uspije, ovaj projekat će konačno da postane ono kako ga u Crnoj Gori već mnogi nazivaju: Autoput koji od nigdje vodi nikuda“, piše Noje cirher cajtung.

Preporučujemo za Vas