OBRT: IDu NA PRIVREMENO FINANSIRANJE NAKON NAJAVA DA ĆE DO 20. DECEMBRA PREDLOŽITI BUDŽET

Vlada krenula bez rebalansa u 2021.

Iz DRI obećali da će u ponedjeljak odgovoriti na to da li Vlada mora da predloži izmjene budžeta za 2020.

29494 pregleda 39 reakcija 20 komentar(a)
Predlog budžeta za iduću godinu odložen do kraja marta, Foto: Shutterstock
Predlog budžeta za iduću godinu odložen do kraja marta, Foto: Shutterstock

Da li Vlada treba da predloži tehnički rebalans budžeta za ovu godinu zbog nove organizacije, posebno nakon odluke o odlaganju budžeta za mart i prelaska na privremeno finansiranje, na šta ukazuje opozicija, dio pravnika i vladajuće većine u parlamentu i da li se bez toga može zaključiti završni račun budžeta za 2020, pitanja su na koja su “Vijesti” tražile odgovore od Državne revizorske institucije (DRI), iz koje su saopštili da će se izjasniti u ponedeljak.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović ocjenjuje da je potreban tehnički rebalans, dok ekonomista i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović smatra da u završnom računu budžeta za ovu godinu treba konstatovati promjene reorganizacije Vlade.

Sistemski zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (član 37) omogućava Vladi pravo na privremeno finansiranje i njim je omogućeno da će svaka potrošačka jedinica do usvajanja Zakon o budžetu u 2021. dobijati mjesečno istu sumu novca koju ima u ovoj godini.

Došlo je do drastične promjene u organizaciji nove Vlade - potrošačke jedinice (ministarstva) su ukidane i formirane nove, a neki bivši resori postali uprave, pa ostaje ostvoreno pitanje kako će se član 37 primijeniti na one koje ne prepoznaje Zakon o budžetu za 2020.

Ministar finansija Milojko Spajić je izjavio da nema potrebe za novim rebalansom, ni zbog pozajmice od 750 miliona eura ni zbog odustupanja na prihodnoj strani mimo rebalansa od juna, za šta kaže da ga nije bilo.

Spajić govori na pres konferenciji Vlade
Spajić govori na pres konferenciji Vladefoto: Savo Prelević

Tvrdi da su provjerili sve akte i da to nije obaveza.

Ukoliko tako ostane, Vladi je iz opozicije najavljena “krivična prijava zbog kršenja zakona”.

Hoćemo-nećemo

Vlada je, nakon što su više puta ponovili da će predlog budžeta biti do 20. decembra i to je premijer Zdravko Krivokapić rekao 17. decembra, 18. decembra objavila da će koristiti zakonsku mogućnost prelaska na privremeno finansiranje, dok ne urade predlog budžeta do kraja marta.

Krivokapić govori na pres konferenciji Vlade
Krivokapić govori na pres konferenciji Vladefoto: Savo Prelević

Bilo je kritika iz dijela vladajuće koalicija zbog zaduženja koje je i premijer nazvao tajnim, a dan prije drugačijeg stava Vlade - Krivokapić je izjavio da se ne plaši da li će predlog budžeta biti izglasan.

Prelazak na privremeno finansiranje obazložili su time da ne žele da predlažu nacrt budžeta koji je uradila prethodna Vlada.

Prije toga, resorni ministri su 10. decembra saopštili da rade po tom nacrtu, pa da će raditi rebalans budžeta sa jasnim pravcem ekonomskog razvoja i predati ga Skupštini do aprila ili maja.

U prospektu za emisiju obveznica navedeno je da se očekuje da će budžet za 2021. biti usvojen u januaru.

“Mi nismo Vlada kontinuiteta i takav ne smije biti ni budžet. Davanjem budžeta Skupštini koji je pripremila bivša vlada opravdali bi bahato ponašanje i trošenje. Uključićemo forenzičare i eksperte u izradu novog budžeta. Bitno je da novi budžet odražava stvarne potrebe građana, privrede i društva”, kazao je juče ministar finansija Milojko Spajić, uz poruku da će biti redovna isplata plata, penzija i socijalnih davanja.

On je kazao da Ustav i zakon omogućavaju pravo na privremeno finasiranje, koje potpisuje ministar finansija i da ga odobri Vlada, i ono najviše može trajati do kraja marta.

Krivokapić je kazao da se na ovu odluku nijesu odlučili iz političkih razloga, dok je poruka potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da “neće raditi po notama bivšeg režima”.

Abazović govori na pres konferenciji Vlade
Abazović govori na pres konferenciji Vladefoto: Savo Prelević

“Ministarstva su imala mogućnost da do jutros dostave informaciju o zatečenom stanju. Zatekli smo veliki javašluk, velike dugove”, istakao je Abazović.

Bivši 2009. isto predlagali

Vlada se u vezi sa planiranjem javnih finansija nalazi u sličnoj situaciji kao i 2009. godine, osim što su tadašnji donosioci odluka sada opozicija. Ministarstvo finansija, na čijem čelu je tada bio Igor Lukšić, u novembru 2009. je razmatralo opciju da ne priprema budžet za 2010. godinu zbog velike neizvjesnosti prihoda i rashoda, usljed ekonomske krize i nepostizanja dogovora sa sindikatima o smanjenju zarada.

Taj resor je tada poručio da će predložiti Vladi alternativna rješenja, razmatrajući i mogućnost privremenog finansiranja u 2010.

Ministarstvo je, ipak, predložilo budžet za tu godinu, ali za njega nije urađen nijedan rebalans iako je, kako je utvrdila DRI, imao rekordan broj odluka o preusmjeravanju novca između raznih stavki.

Nekad je i 200 miliona “bilo u okvirima”

Za nedostajući novac 2010. Vlada je u septembru emitovala obveznice od 200 miliona eura.

Ni veliki broj preusmjeravanja novca između budžetskih stavki, ni povećavanje stope doprinosa na zarade, ni nedostajućih 200 miliona, ni zaduženje u tom iznosu, za tadašnju Vladu nijesu bili dovoljni razlozi da bi uradila rebalans budžeta.

Samo su naknadno u završnom računu za 2010. godinu konstatovali razlike u odnosu na predlog budžeta, koje su na nekim stavkama imala odstupanja i od 50 odsto, koliko je bilo i za kapitalni budžet.

Lukšić je u septembru, nakon emitovanja obveznica, kazao da to zaduženje nije razlog da se radi rebalans i da su prihodne i rashodne stavke “uglavnom u tim okvirima”.

DRI je na završni račun za 2010. dala uslovno mišljenje, precizirajući da su “utvrđena odstupanja koja se odnose na primjenu pojedinih propisa kod izvršenja budžeta”.

“Odstupanja se odnose na neadekvatno planiranje, visok nivo preusmjeravanja sredstava, evidenciju, korišćenje diskrecionih prava, stepen ostvarenja naplate poreskih prihoda i izvršenje kapitalnog budžeta”, navela je tada DRI.

Odstupanja u odnosu na budžet konstatuje i Skupština u svom zaključku na izvještaj DRI.

“Budžet za 2010. neadekvatno je planiran, posebno u dijelu zarada i ostalih ličnih primanja. Neadekvatno planiranje dovelo je do visokog nivoa preusmjeravanja planiranih iznosa kod potrošačkih jedinica, kao i nedosljednog korišćenja preusmjeravanja preko tekuće budžetske rezerve”, zaključak je Skupštine.

Damjanović: Može se riješiti kroz završni račun

Nekadašnji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović je kazao “Vijestima” da je pitanje rebalansa u ovoj godini otvoreno odmah nakon činjenice da planirani prihodi iz junskog rebalansa ne mogu biti ostvareni, imajući u vidu pogrešne procjene bivše Vlade i Ministarstva finansija oko turističke sezone.

Damjanović
Damjanovićfoto: Savo Prelević

Spajić je juče kazao da nema odstupanja na prihodnoj strani, a nekoliko dana prije toga da se očekuje značajno veći pad prihoda od turizma.

Damjanović smatra da je bivša Vlada prekršila Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti jer u zakonskom roku nije dostavila Skupštini predlog budžeta za 2021. i da joj alibi nije mogao biti očekivanje da će se formirati nova vlada, te da je postojala želja da se vruć krompir prebaci drugome.

On je dodao da je otpala mogućnost da predlog budžeta, podnesen u zakonskom roku, raspravi Skupština i uz podršku nove Vlade eventualno amandmanima izmijeni i usvoji taj budžet.

“Ovako je ta jedina logička zakonska procedura osujećena. Mišljenja sam da će, imajući u vidu privremeno finansiranja, biti potrebno da se, nadam se prije kraja marta 2021, donese budžet, a da se u završnom računu za ovu godinu notira činjenica da su, formiranjem nove Vlade, u tehničkom smislu izmijenjeni određeni budžetski parametri iz tekuće godine, o čemu Skupština treba da bude posebno informisana”, kazao je Damjanović.

On je dodao da novoj Vladi i Skupštini ne smije promaći činjenica da je, bez obzira na odluku o privremenom finansiranju, potrebno usvojiti finansijske planove šest regulatora za 2021. godinu koji se dostavljaju uz predlog budžeta, jer bi i regulatori morali privremeno da se finansiraju.

Radulović: Sporno finansiranje za sedam resora bez rebalansa

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović za “Vijesti” je kazao da je član 37 Zakona o budžetu primjenljiv samo na one potrošačke jedinice koje su utvrđene u Zakonu o budžetu za 2020.

“Primjena tog člana moguća je za ministarstva spoljnih poslova, odbrane i unutrašnjih poslova i sve druge potrošačke jedinice utvrđene Zakonom o budžetu za ovu godinu. Za sedam novih ministarstava nije jasno kako će se privremeno finansirati kada u godini koja se uzima kao osnova za odobravanje, nijesu postojali, bez prethodno izvršenog tehničkog rebalansa budžeta“, rekao je Radulović.

Najava krivične prijave

I poslanci SD-a Boris Mugoša, SDP-a Raško Konjević i DPS -a Nikola Rakočević su saopštili da je član 37 primjenljiv samo na potrošačke jedinice koje su prepoznate u ovogodišnjem budžetu.

Rakočević je kazao da, zbog budžeta, Vlada mora na testiranje povjerenja, te da opozicioni klubovi moraju da razmotre interpelaciju ministra finansija. Konjević je poručio da se mora uraditi tehnički rebalans, navodeći da se u suprotnom pravi krivično djelo i najavio je krivičnu prijavu ako Vlada “svjesno i prored upozorenja prekši zakon”.

Mugoša i Konjević nijesu željeli da komentarišu da li je odluka o nepodnošenju budžeta podstaknuta strahovanjem da DF i PzP neće glasati za budžet. Poručili su da je to stvar nove skupštinske većine i premijera.

Predsjednik PzP-a, Nebojša Medojević je objavio da je neophodna izmjena budžeta, uz poruku Vladi, “morate doći u Skupštinu do Nove godine”.

Preporučujemo za Vas