Danilo Orlandić, Foto: Savo Prelević

DIREKTORA ACG O POSLJEDICAMA KORONA KRIZE U 2020.

Gubitak Aerodroma Crne Gore najmanje 10 miliona eura

"Ove godine smo do 31. oktobra prihodovali sedam miliona eura, a prošle preko 34 miliona, što je pad prihoda od 80 odsto. Lani smo ostvarili dobit od 15 miliona eura prije oporezivanja, a ove godine gubitak će biti najmanje 10 miliona, uz ostvarene uštede od 4,5 miliona, kazao je Orlandić

30121 pregleda 199 reakcija 63 komentar(a)
Danilo Orlandić, Foto: Savo Prelević
Danilo Orlandić, Foto: Savo Prelević

Pandemija koronavirusa je drastično smanjila fizički obim prometa na crnogorskim aerodromima, koji su do početka decembra ostvarili tek oko petinu prošlogodišnjeg prometa putnika.

Kompanija Aerodromi Crne Gore (ACG), koja je do sada bila jedna od najprofitabilnijih državnih firmi i uvijek je poslovala sa značajnim ostatkom dobiti, ove godine bilježi i pad prihoda od 80 odsto u odnosu na 2019, zbog čega se bori da zadrži likvidnost. Najavljuju gubitak od najmanje 10 miliona eura zbog korina krize.

Iako Montenegro Airlines (MA) i sami značajno pomažu, u ACG su mišljenja da ne treba gasiti nacionalnu aviokompaniju.

“U godini u kojoj smo ostali gotovo bez saobraćaja, podaci za ovu godinu govore o ozbiljnim problemima ne samo za naše privredno društvo nego na cijelu privredu Crne Gore. Zabilježen je pad u broju preveznih putnika od 80 odsto, a u broju rotacija manji i iznosi 64 odsto. Ove godine smo do 31. oktobra prihodovali sedam miliona eura, a prošle preko 34 miliona eura, što je pad prihoda od 80 odsto. Prošle godine, ostvarili smo dobit od 15 miliona eura prije oporezivanja, a ove godine gubitak će biti najmanje 10 miliona eura, uz ostvarene uštede od 4,5 miliona eura. Ovakvo poslovanje je i očekivano imajući u vidu okolnosti na koje nismo mogli uticati, jer je ovo nezapamćeno urušavanje avioindustrije. Slična je situacija i sa regionalnim i evropskim aerodromima”, izjavio je direktor Aerodroma, Danilo Orlandić u intervjuu “Vijestima”.

Montenegro airlines
foto: Savo Prelević

U menadžmentu ACG očekuju da će se već naredne godine prilike značajno popraviti postepenim oporavkom industrije putovanja i avio-saobraćaja u Evropi i svijetu.

“Ono što mi ipak uliva optimizam jeste činjenica kojom nas analitičari iz ove oblasti sve češće hrabre, a to je da je godina dana u vazdušnom saobraćaju ono što je u svim drugim biznisima period od 10 godina. Nema privredne grane u kojoj se stvari toliko brzo dešavaju, u kojoj su promjene toliko intenzivne kao u avioindustriji. Svakih 5 godina vazdušni saobraćaj se korjenito mijenja. Pandemija koronavirusom izazvala je nezapamćenu krizu, koja je u značajnoj mjeri pogodila avioindustriju, ali se nadam da će ova specifična grana biti jedna od onih koja će se najbrže oporaviti i da ćemo od marta naredne godine ipak svjedočiti ozbiljnijem oporavku”, dodao je Orlandić.

On je odgovorio da su, u odnosu na prošlu godinu koju su ACG završili sa preko 2,6 miliona putnika, ove godine zbog pandemije, do kraja novembra opslužili svega 510.234 putnika i 5.130 aviona.

Aerodrom Podgorica
foto: Boris Pejović

“Operativne službe Aerodroma Podgorica su opslužile 2.898 aviona ove godine, a prošle 6.983, dok je broj putnika bio 323.647 ove godine, a prošle 1.216.918. Operativne službe Aerodroma Tivat su opslužile 2.232 aviona ove godine, a prošle 6.882, dok je broj putnika bio 186.592 ove godine, a prošle 1.343.808 putnika”, precizirao je Orlandić.

Koliko je sada aktivnih destinacija za koje se može letjeti sa crnogorskih aerodroma i koliko je to smanjenje u odnosu na uporedni period lani? Koliko se od tog smanjenja broja aktivnih destinacija odnosi na niskobudžetne prevoznike, koliko na Montenegro Airlines, a koliko na ostale legacy prevoznike?

Svjedočimo periodu kada su mnoge aviolinije otkazane, gotovo u posljednjem trenutku. Tu se ništa ne može uraditi jer dinamiku letova diktira epidemiološka situacija u zemljama. Prema posljednjim najavama u drugoj polovini decembra ponovo se vraćaju Wizz air, Ryanair i Austrian airlines. Kako sada stoje stvari, pred novogodišnje praznike Podgorica će biti povezana sa Briselom, Londonom, Dortmundom, Minhenom, Cirihom, Bečom, Frankfurtom. Kijev je nova linija u zimskom redu letjenja i po riječima njihove uprave, zasad su punjenja tih aviona iznad očekivanja. Najfrekfentnija linija nacionalnog avioprevoznika je Podgorica - Beograd, a u februaru bi takođe trebalo da se aktivira linija sa Budimpeštom (Wizz air) i Luksemburgom (Luxair). Avioni Turkish airlinesa na relaciji Podgorica-Istanbul takođe su solidno popunjeni i ubrzo uvode dopunske letove tako da će saobraćati svakodnevno.

Avion
foto: Shutterstock

Sve navedeno može da se promijeni preko noći, a iz ove nestalne okolnosti učimo da podnosimo na najfleksibilniji način, ne odustajući od održavanja redovnih kontakata sa svim avioprevoznicima sa kojima smo u protekle tri godine izgradili izuzetno kvalitetan odnos. Recimo, prošle godine Podgorica je bila povezana sa 42 destinacije, a Tivat u sezoni sa čak 51. Ponosni smo što smo u posljednje tri godine otvorili čak 35 novih linija. Uspostavili smo saradnju sa najboljom evropskom aviokompanijom Lufthanzom, koja je Crnu Goru povezala sa Frankfurtom i Minhenom. Prošle godine je otvorena i linija sa Bolonjom, a početkom ove uvedene su dvije nove rute Ryanaira iz Podgorice za Dablin i Krakov, koje su trebale da budu cjelogodišnje. U 2020. trebalo je da realizujemo i linije ka Vroclavu, Poznanju, Zagrebu, Mančesteru, Tel Avivu, Londonu preko British Airwaysa. Nažalost, novonastala situcija nije dozvolila realizaciju pomenutih letova, ali postignuti dogovori mogu biti dobra osnova za budući period kada se stvari vrate u normalu.

Da li je ACG, s obzirom na izuzetno mali broj dnevnih letova na Aerodromu Tivat u ovom periodu, razmišljao da takvu situaciju iskoristi za ozbiljne radove da obnovi dotrajale kapacitete te vazdušne luke, odnosno intervencije na staroj terminalnoj zgradi i eventualno, poletno-sletnoj stazi ? Ako da - o kojim investicijama je riječ i kada bi one mogle da počnu, odnosno da se završe?

Aerodrom u Tivtu svakako u budućnosti treba da unaprijedi svoju infrastrukturu, na način kako smo to uradili sa Terminalom 2. Taj projekat je promijenio način usluge, obezbijedio dodatni komfor, a polovinu uloženog novca isplatio za tri mjeseca rada prošle godine.

Aerodrom Tivat
foto: Siniša Luković

Projekat na kome smo takođe predano radili jeste omogućavanje noćnog slijetanja na Aerodromu Tivat, za koje sad već možemo reći da je ipak moguće. Međutim, godina u kojoj je bukvalno stao avio-sobraćaj, a Crna Gra ostala i bez ljetnje turističke sezone, ne daje nam vjetar u leđa da u ovom trenutku ulažemo sredstva u velike projekte. Primarno je da održimo likvidnost, a kao što sam već rekao, avioindustrija se oporavlja mnogo prije svih privrednih grana, pa se nadamo da će vrlo brzo biti prostora i za pomenuta ulaganja. Podsjetiću da su u planu i renoviranja VIP salona na oba aerodroma za šta smo već završili idejne projekte, ukupne vrijednosti oko million eura.

Imajući u vidu iskustvo sa korona krizom, posebno u periodu nakon početka IATA zimske sezone letjenja, smatrate li opravdanim dalje veliko ulaganje u subvencionisanje low cost kompanija da lete sa naših aerodroma ili da se taj novac eventualno preusmjeri na MA sa obavezom da on poveća broj destinacija za koje saobraća?

U svakoj prilici ističem ulogu koju za aviosaobraćaj Crne Gore ima nacionalni avioprevoznik, a uloga Montenegro Airlinesa dodatno se potvrdila i u ovoj teškoj situaciji. Međutim, dolaskom low cost kompanija zauvijek je promijenjen način i rekao bih, opseg putovanja, kako u Crnoj Gori, tako i u cijelom svijetu. Odluka Vlade da otvorimo svoje parče neba za Ryanair, Wizzair, EasyJet i druge niskobudžetne partnere bila je jedna od najboljih, jer je crnogorski turizam značajno uznapredovao nakon dolaska ovih prevoznika. Ništa manje vrijedna nije činjenica da putovanja za naše građane tada prestaju da budu privilegija, što se vremenom itekako odražava na razvoj, napredak i sazrijevanje jednog društva.

avion
foto: Printscreen Facebook

Crna Gora još nema dobro razvijenu putnu, pomorsku i željezničku infrastrukturu, zato je aviosaobraćaj naša najveća transportna šansa. Sve što je povezano sa ovom saobraćajnom granom treba čuvati i unapređivati, nikako kidati grane na kojima počiva gro crnogorskog turizma, odnosno privrede. Imajući to u vidu, ACG su i do sada na razne načine pomagali Montenegro Airlinesu, imajući uvijek u vidu njihov veoma kompleksan položaj u privredi naše zemlje. Zahtjevan - svakako, ali i neophodan ako namjeravamo da budemo sigurna cjelogodišnja destinacija i ako se ozbiljno pripremamo za buduće okolnosti poput ovih sa kovidom-19.

O testiranju za putnike

Hoće li ACG, i ako da - kada, uvesti mogućnost brzog testiranja na kovid za odlazeće putnike sa crnogorskih aerodroma?

Države članice Evopske unije još nisu usvojile zajedničku transportnu politiku za vrijeme korona krize koja bi podrazumijevala obavezujuće brzo testiranja na kovid za odlazeće putnike, koja bi bila osnov i za naše slično postupanje kao zemlje kandidata. Ukoliko se to ipak desi u narednom periodu, i ako nas država na to obaveže, ACG će i tu uslugu organizovati.

Preporučujemo za Vas