Institut alternativa

Parlament da odlučuje o iznosu zaduženja

Ocijenili su da koliko god da je zbog krize i neizvjesnosti trebalo ostaviti odriješene ruke Vladi da osigura stabilnost javnih finansija, ovakva neograničena ovlašćenja se ne smiju ponavljati i dobro je što važe samo još do kraja godine.

2509 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Nevladina organizacija Institut alternativa (IA) upozorila je da kad god da se usvoji budžet za 2021. godinu - ne smije da sadrži dozvolu Vladi da se zaduži koliko hoće bez saglasnosti parlamenta, kao što je to bio slučaj sa ovogodišnjim Zakonom o budžetu.

“Zaduženje 750 miliona ili 7,5 milijardi, sve bi, nažalost, bilo zakonito ove godine. Skupština je dala razriješene ruke Vladi da se zaduži 750 miliona eura (ili 7,5 milijardi ako je htjela/mogla) kada je u junu usvojila rebalans budžeta za 2020. godinu. Tim rebalansom nisu samo promijenjeni iznosi. Unijeta je nova odredba koja kaže da se u slučaju potrebe za finansiranjem dodatnih troškova, Vlada može zadužiti dodatno, na neprecizirani iznos”, naglasili su iz IA.

Ocijenili su da koliko god da je zbog krize i neizvjesnosti trebalo ostaviti odriješene ruke Vladi da osigura stabilnost javnih finansija, ovakva neograničena ovlašćenja se ne smiju ponavljati i dobro je što važe samo još do kraja godine.

Vlada je 9. decembra emitovala na međunarodnom tržištu obveznice u vrijednosti od 750 miliona eura po kamatnoj stopi od 2,87 odsto. U dokumentaciji o pozajmici koja je dostavljena parlamentu i poslaničkim klubovima u kojoj se, između ostalog, navodi da se zbog velikog interesovanja investitora, čija je ponuda za otkup državnih obveznica dostigla 2,8 milijardi eura, uspjela spustiti kamatna stopa sa početne od 3,37 odsto, na 2,875 odsto. Prema planu, kamata će se isplaćivati svakog 16. decembra od 2021. do datuma dospjeća obveznica, odnosno 2027. godine.

Ministar finansija Milojko Spajić kazao je da je emisijom obveznica ušteđeno oko 100 miliona eura po osnovu kamate, jer da se čekalo da se emisija sprovede u narednoj godini, cijena bi bila višetruko veća, što podrazumijeva veću kamatu.

Procjena je da će sa ovom pozajmicom javni dug države u bruto iznosu dostići 106 odsto bruto-domaćeg prizvoda (BDP).

Iz Vlade je saopšteno da će većinu zaduženja usmjeriti na stare dugove bivše vlasti i deficit budžeta.

Preporučujemo za Vas