u sjevernoj makedoniji se Čekao snijeg da bar malo pomogne turizmu

Turistički sektor u agoniji, samo zimski centri s nadom

Rizort „Mavrovo“ očekuje uspješnu zimsku sezonu. Razlog za optimizam je oprema za vještački snijeg, ali i činjenica da su sobe u hotelima u najvećem broju već rezervisane. Ali, drugi zimski centri nemaju vještački snijeg, a jezerski turizam skoro i da ne postoji. Ova godine će prvi put biti i bez novogodišnjih proslava

8419 pregleda 1 komentar(a)
Stigao prvi snijeg..., Foto: Sloboden pečat
Stigao prvi snijeg..., Foto: Sloboden pečat

Sve oči turističkih radnika su uperene prema nebu, da li će i koliko padati snijeg, da se bar malo, koliko-toliko privuku turisti. Veći snijeg i turiste očekuju skijališta u Mavrovu, Popovoj Šapki, Pelisteru, ali i u hotelima u Berovu, Kruševu, kao i na drugim mjestima gdje priroda, posebno zimi, privlači turiste.

Hotelijeri se nadaju da će zimska idila, bar djelimično, pobijediti strah od pandemije.

Vlada je dugo držala ski-centre u neizvjesnosti da bi konačno 1. decembra objavila vijest da je dala zeleno svjetlo za protokole prema kojima skijaški centri mogu da rade.

Prema protokolima, ispred biletarnica, žičara i ski-liftova će biti redarska služba koja će obezbjeđivati obavezno rastojanje između turista, od 1,5 - 2 metra, a ugostiteljski objekti na terenima će raditi samo na otvorenom prostoru i sa šalterskom prodajom uz obavezan pribor za jednokratnu upotrebu.

Sobe u rizortu „Mavrovo“ već rezervisane

Ognjen Cigovski, direktor resorta „Mavrovo“ u čijem je sastavu sportski centar „Mavrovo“ sa hotelima „Bistra“, „Sport“ i „Lodž“, očekuje uspješnu zimsku sezonu.

Razlozi za optimizam su i oprema za vještački snijeg, ali i činjenica da su sobe u hotelu u najvećem dijelu već rezervisane.

"Sobe su rezervisane i gosti su sa Kosova..., a i pripejd karte za skijanje su već plaćene tako da je sezona za nas dosta dobro počela. Ja očekujem da bude puno gostiju i na skijalištima. Svakako, ne govorim o rekordnim ciframa, ali ipak govorim o nekakvim brojevima. Preduzete su sve mjere za bezbjedan turizam u vrijeme pandemije. Skijanje je na otvorenom i tu nema neke opasnosti, ali su pojačane redarske službe za držanje rastojanja svuda gdje je to potrebno. Građani čak ne moraju da čekaju u redu da kupe karte jer im je to omogućeno da urade on-line", kaže Cigovski.

Nažalost, drugi zimski centri u Makedoniji se ne mogu pohvaliti „topovima za vještački snijeg“, a na zimsku sezonu, osim uticaja korone, moguć je i uticaj vremenskih prilika.

Svakako da skopsko zagađenje pomaže turizam na Popovoj Šapki, gdje je prošle godine, i bez proglašenja pandemije, iako bez snijega, bilo mnogo jednodnevnih izletnika koji su tražili spas od zagađenja.

Iz Sjeverne Makedonije
Iz Sjeverne Makedonijefoto: Sloboden pečat

Jezerski turizam u zimskom snu

Što se tiče jesenjeg i zimskog jezerskog turizma, tu je stanje veoma loše. Nema kongresnog turizma, a i „najluđa noć“ u godini, ove godine će biti izuzetno tiha.

"Dio hotela je već zatvoren, posebno oni koji su dalje od centra i koji nemaju restorane. Ako rade, oni samo prave troškove. S druge strane, već postaje jasno da i za Novu godinu neće biti gostiju iz regiona, prošle godine smo imali puno gostiju iz Bugarske, Srbije i iz Grčke. Onda, prema protokolima, polovina sale treba da bude popunjena, a mi ne možemo da dupliramo i tako povećamo cijene, što je razlog da se većina odlučuje da ne radi i da čekaju do proljeća", kaže Krste Blaževski, predsjednik Hotelske asocijacije Makedonije i direktor struškog hotela Drim.

Pored Nove godine, Ohrid je u prošlosti privlačio i brojne goste za veliki hrišćanski praznik Vodice, ali je izvjesno da će ove godine takva masovnost izostati.

Sloboden pečat grafik
foto: Sloboden pečat

Dolaze gosti iz Ukrajine, najave i iz Hong Konga

Kovid kriza je udarila i po turističkim agencijama i po turističkim vodičima.

Novembarska i decembarska crna kovid statistika i zahlađenje su slobodno možemo da kažemo, zaustavili njihov rad.

Ipak, kao što kažu najuporniji, ne smiju se „dići ruke“, pa oni, pazeći na sve protokole, organizuju putovanja, čak i van naše zemlje, ali najavljuju i posjete gostiju iz inostranstva.

Vlasnik turističke agencije „Arbo travel“, Dončo Nacev, s ponosom kaže da 3. januara dočekuje grupu gostiju koja dolazi iz Ukrajine.

"Direktna avionska linija Skoplje-Kijev je veoma značajna. Prvi let na ovoj relaciji je već napravljen, a imaće let dva puta nedjeljno, nedjeljom i četvrtkom i tako pravimo turu. Dočekaćemo 3. januara naših 30 gostiju iz Ukrajine koji će posjetiti Skoplje, Mavrovo, gdje su izrazili želju i da skijaju, poslije toga ih vodimo u Ohrid, a posjetiće i neke naše manastire, kao i jednu vinariju", krekao je Nacev.

On dodaje da su već uspostavili odličnu komunikaciju sa jednom kompanijom iz Hong Konga, čiji će predstavnik doći u Makedoniju za Kinesku novu godinu.

"Očekujem da preciziramo detalje oko dovođenja turista iz Hong Konga u Makedoniju. Dobro je što za njih nema viza, ali bih želeo još jednom da opomenem da vlada riješi pitanje viza za kineske državljane upravo zato što će oni i indonežanski turisti obilježiti turizam u Evropi u 2021. godini. Prema raspoloživim informacijama oko 10 miliona turista iz Kine su spremni da počnu svoje evropsko putovanje i mi treba da postupimo razumno i da ne propustimo mogućnost da i naša zemlja bude uključena tu kao jedna od destinacija", ističe Nacev.

U odnosu na to da li i gdje putuju naši turisti, Nacev kaže da i pored hladnog vremena i pogoršanja stanja sa pandemijom, manastirski turizam još postoji. Posjećuju se manastiri u Makedoniji, a od skora i u Srbiji, ali i ta zemlja je uvela test na kovid. Interesovanja ima, ali, kao što kaže Nacev, kod naroda je primjetan strah.

Sloboden pečat grafik
foto: Sloboden pečat

Manastirski turizam, jahanje konja, vožnja bicikala…

„Sloboden pečat“ je bio gost jednodnevnog putovanja do manastira Sveto preobraženje u prilepskom selu Zrze, koje je organizovala TA „Arbo“. Dan je bio prekrasan za šetnju, s priroda i manastirski spokoj su donosili ljepotu i mir duši.

Tu su, kažu turisti sa kojima smo razgovarali, bar nakratko zaboravili da postoji pandemija, iako su im lica bila prekrivena zaštitnim maskama.

Na ovom putovanju smo sreli Zoricu Đorđijesku, koja je bila u društvu svojih šest prijateljica.

"Dugo smo se kolebali, međutim, kad smo ušli u autobus strah je nestao. Vidjeli smo da se pravila o zaštiti u cjelosti poštuju", kaže naša sagovornica.

Turistički vodič Goce Nastoski, koji je pratio turiste u Zrze, kaže da se agencija već 20 godina bavi manastirskim turizmom, međutim ovog puta je sve bilo drugačije sa maskama i protokolima.

Ipak, kaže Nastoski, ljudi koji dolaze u manastire vjeruju da im se tamo ništa loše ne može dogoditi.

Godinu koja prolazi zapamtićemo i po jednom drugačijem turizmu. Malo više se doznalo o mogućnostima jahanja konja po Mavrovu, o organizovanom pješačenju i o biciklizmu.

Na primjer, turistička agencija „Enjoy Balkans“, koja je specijalizovana za takozvani dolazni turizam, odnosno koja je oduvijek radila sa strancima, ove godine je dio svojih tura ponudila domaćim gostima.

Veće padavine bi privukle više gostiju
Veće padavine bi privukle više gostijufoto: Sloboden pečat

U ponudi je bilo pješačkih i biciklističkih tura, ali i posjeta kraljevskoj vinariji u Demir Kapiji, radionici za rezbarenje drveta, arheološkom lokalitetu Stobi, posjeta pčelarskoj farmi na Pelisteru i pješačenje po ovom Nacionalnom parku, posjeta Kruševu…A jedno putovanje „Enjoy Balkans“ je postalo istinski hit u javnosti - pješačka ili biciklistička tura sa posjetom heroini iz „Medene zemlje“, Atidže Muratova. Tura koja traje devet sati, od kojih je 4 sata pješačenja, uključuje i pauze koje nose jedinstveno iskustvo, kao što je osvježenje voćnom salatom sa lokalnih poljoprivrednih imanja, tradicionalni turski čaj, posjeta i edukacija u lokalnoj poljoprivrednoj kući, piknik-ručak na rijeci Bregalnici i turska kafa poslužena na tradicionalni način u selu Bekirlija u društvu Atidže.

Povezani članci

21. Decembar 2020.

Oporavak od kraha zbog korone najmanje tri do pet godina

Ipak je sve daleko od normalnog

Ipak, svi napori koji se prave u sektoru turizma, kao što kažu mnogi turistički radnici, su preživljavanje na rubu provalije. To se preslikava i u ciframa koje objavljuje Državni zavod za statistiku. Ljetnja sezona je pokazala da je u junu broj turista bio smanjen za 95,6 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a noćenja su smanjena čak za 94,6 odsto. U julu je smanjen broj turista za 56 odsto, a noćenja za 36,1% u odnosu na jednu godinu ranije.

U avgustu u Makedoniji je bilo 38,2 odsto manje turista i ostvarili su 24.3% manje noćenja. U septembru, smanjenje broja turista je za 63,9% a broja noćenja za 57,5 odsto.

Predsjednik Hotelske asocijacije Makedonije Krste Blaževski je izjavio da će hotelijerstvo ove godine ostvariti samo 20 odsto od prihoda koje je ostvarilo u prošloj godini i da se ne može sa dva mjeseca rada opstati cijele godine.

Turizam, ugostiteljstvo i transport su bili prve žrtve kovid krize i zato je država prvi paket mjera usmjerila u najvećem dijelu prema njima. Kompanije iz ova tri sektora mogle su da uzmu beskamatni kredit sa grejs periodom od 6 mjeseci i rokom otplate od 24 mjeseca, na tromjesečne rate a u iznosu od 3 hiljade eura do 30 hiljada eura. U prvom paketu bilo je predviđeno da kompanije mogu da koriste i subvencioniranje doprinosa za zaposlene u visini do 50 odsto.

Kako je u Sjevernoj Makedoniji ovih dana
Kako je u Sjevernoj Makedoniji ovih danafoto: Sloboden pečat

Drugi paket mjera je uključivao i mogućnost direktne finansijske pomoći za plate radnika u iznosu od 14.500 denara. Trećim paketom ekonomskih mjera, građani sa malim prihodima su dobili vaučere za turizam u vrijednosti od 6.000 denara.

Međutim, krajnji rezultat je bio veoma mala iskorišćenost vaučera. Odnosno, od 130 hiljada građana koji su dobili vaučere, do novembra samo 43 hiljade su ih iskoristili. Rok za vaučere ističe 15. decembra, zbog čega se i pravi pritisak da se taj rok produži. I u četvrtom paketu mjera postoji pomoć za plate, a iznos varira u zavisnosti od smanjenih prihoda kompanije. Dopunski, organizatori noćenja imaju pravo na povrat turističke takse za 2019. godinu, a nepovratna sredstva mogu dobiti turističke agencije, turistički vodiči, diskoteke i noćni klubovi, kao i turističke agencije sa A i B licencom.

Priča o uticaju pandemije na turizam nastala je u saradnji dnevnih novina "Sloboden pečat" iz Sjeverne Makedonije i "Vijesti" iz Crne Gore.

 
Preporučujemo za Vas