MINISTAR FINANSIJA I SOCIJALNOG STARANJA PORUČIO DA RADE ZAKONITO I ČISTO

Gasimo požare na sve strane, znaće se gdje ide svaki cent

Svako insistiranje na nečemu kao što je “tehnički” (nepostojeći) rebalans, pred kraj godine, je maliciozan pokušaj trošenja dragocjenog vremena, spinovanja priče o nezakonitom radu nove Vlade, kao i pokušaj zaustavljanja reformi

58222 pregleda 2095 reakcija 108 komentar(a)
Ministar Milojko Spajić, Foto: Savo Prelević
Ministar Milojko Spajić, Foto: Savo Prelević

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić u intervjuu “Vijestima” je izjavio da će Vlada imati ciljno orijentisani predlog zakona o budžetu za iduću godinu, koji će omogućiti apsolutnu transparentnost u trošenju svakog centa novca poreskih obveznika - da se tačno zna zašto i gdje novac tačno ide.

Spajić je poručio da je Crna Gora, zahvaljujući emisiji obveznica od 750 miliona eura, mirno ušla u neizvjesnu 2021. godinu, i da su interne procjene investicionih banaka, koje su bile fnansijski savjetnici, da se ovim uštedjelo skoro 100 miliona eura.

Ministar je rekao da emitovanje nije bilo tajno, već internog karaktera, koje zahtjevaju sve hartije od vrijednosti izdate pod Rule 144A američkog SEC-ja, navodeći da je glavni dio transakcijske dokumentacije već javno objavljen i na Londonskoj berzi.

“Teško je shvatljivo zašto neki političari koji se predstavljaju za finansijske eksperte mogu da stavljaju u pitanje ove stvari, jer svako ko je ikad učestvovao na tržištu kapitala u bilo kom kapacitetu, ili da karikiram da je čak u najgorem slučaju gledao neku Netflix seriju sa tom tematikom, može da potvrdi navedeno”, rekao je Spajić, nakon što je objasnio proceduru i pravila.

Za realni predlog budžeta treba više vremena: Ministar Spajić
Za realni predlog budžeta treba više vremena: Ministar Spajićfoto: Savo Prelević

Spajić je rekao da nije potreban rebalans budžeta za ovu godinu, tvrdeći da je sve urađeno zakonito te da je situacija čista po tom pitanju.

“Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave se nijedan cent iznosa utvrđenih u Zakonu o budžetu za 2020. godinu nije mijenjao... Imajući u vidu navedeno, krajnje je zlonamjerno i pogrešno “dobacivanje” pojedinaca da se uredbom mijenja Zakon o budžetu za 2020. I ne samo da je zlonamjerno, već ovakav diskurs predstavlja krajnji stepen licemjerja, jer su ti isti pojedinci nebrojeno puta u proteklih 30 godina - dok su bili na vlasti, postupali na identičan način nakon formiranja izmijenjene Vlade, uredbom su utvrđivali koja ministarstva će upravljati i raspolagati sredstvima iz budžeta, za tu tekuću kalendarsku godinu. Uredba i Zakon o budžetu za 2020. godinu egzistiraju u našem pravnom poretku paralelno i među njima nema nikakve kolizije, niti nezakonitosti u njihovoj koegzistenciji”, naglasio je Spajić.

Ministar je kazao da su se odlučili za odlaganje predloga budžeta za 2021, između ostalog, i zbog netransparentnog vođenja državnih finansija od potrošačkih jedinica prethodne vlade, gdje za primjer navodi troškove za iznajmljivanje nepoznatih kancelarija, kupovinu i održavanje megalomanskog voznog parka, 50 miliona eura konsalting ugovora, čak i zarade zaposlenih koji se ne pojavljuju...

Dodao je da privremeno finansiranje nema nikave veze za budžetom za ovu godinu i da svako insistiranje na nečemu kao što je (nepostojeći) “tehnički” rebalans, samo nedelju dana do kraja godine, “predstavlja krajnje maliciozan pokušaj trošenja dragocjenog vremena, spinovanja priče o nezakonitom radu nove Vlade, kao i pokušaj zaustavljanja reformi i gašenja požara na svim stranama”.

“Da sumiramo, Zakon o budžetu za 2020. godinu prestaje da važi istekom 2020. i nema nikakve veze sa 2021. godinom i privremenim finansiranjem..,” ukazao je Spajić.

Poručuje da se privremenim finansiranjem obezbjeđuje redovna isplata zarada, penzija, socijalnih i drugih davanja, kao i servisiranje ostalih važnih isplata koje su od značaja za građene i privredne subjekte.

 Emitovanje nije bilo tajno, već internog karaktera: Spajić
Emitovanje nije bilo tajno, već internog karaktera: Spajićfoto: Savo Prelević

Ministar je kazao da su se odlučili za odlaganje predloga budžeta za narednu godinu, između ostalog, i zbog netransparentnog vođenja državnih finansija od potrošačkih jedinica prethodne vlade, gdje za primjer navodi troškove za iznajmljivanje nepoznatih kancelarija, kupovinu i održavanje megalomanskog voznog parka, 50 miliona eura konsalting ugovora, čak i zarade zaposlenih koji se ne pojavljuju...

“Iz ovog razloga, odlučili smo da pristupimo izradi predloga zakona o budžetu za 2021. godinu, tek nakon niza provjera”, naglasio je on.

Spajić, čijem je resoru sada pripojena i socijalna politika, najavio je vraćanje dječjeg dodatka za koji su, kako tvrdi, analize pokazale da je bolje rješenje za podsticanje nataliteta od spornog zakona o majkama.

Poručuje i da u novoj Vladi, čiji je član, neće biti praksa predlaganja izmjena zakona u cilju personalnih (ne)promjena, za razliku od nekih prethodnih vlada.

Nakon pozajmice od 750 miliona eura, izjavili ste da se mirno naredne dvije godine. Zbog neizvjesnosti koju nosi pandemija i očekivanja za lošu i narednu turističku sezonu, možemo li biti mirni ili državu čeka novo zaduženje?

Kakva god da bude sezona, odnos javnog duga i BDP-a je dostigao svoj vrhunac i počeće da pada kroz 2021. godinu. Čak i taj iznos od oko 88,6 odsto BDP-a je više posljedica velikog pada BDP-a, nego povećanja duga u apsolutnom iznosu jer, prema procjenama koje imamo, neto javni dug, u apsolutnom iznosu, bi trebalo da zadrži nivo koji je približan prošlogodišnjem.

Najbitniji dio je korišćenje sredstava koje se kroz obveznice dobiju. Ako sredstva budu išla na potrošnju, to predstavlja problem, međutim ako budu išla na vraćanje starih dugova i nove investicije, to je pozitivno za Crnu Goru.

Scenario po kojem smo pravili projekcije prihoda za 2021. godinu predviđa turističku sezonu na 55 odsto nivoa iz 2019. godine (pred-kovid godina), što govori da smo prilično konzervativni pri skiciranju budžeta, imajući u vidu da su Albanija i Hrvatska imale taj procenat realizacije u turizmu i u 2020.

Zbog potrebe da se proaktivno reaguje i da se na vrijeme obezbijede sredstva za otplatu duga ušli smo u realizaciju 750 miliona euroobveznica, nastojeći da iskoristimo povoljan tržišni momenat, ali i potrebu da ne čekamo posljednji trenutak da se sredstva obezbijede, jer smo imali vrlo tešku situaciju u trezoru, a obveznica iz 2016. je dolazila na naplatu u martu 2021. Da smo čekali januar ili februar 2021.godine, kamata bi bila sigurno mnogo veća, ako bi uopšte bili u mogućnosti da se zadužimo.

Međunarodni monetarni fond i investicione banke su nam ukazale da je samo prije mjesec nego su emitovane obveznice za prošlu Vladu rađen scenario izlaska na tržište sa 3,5 - 3,6 odsto kamatnom stopom. Uz to, Ukrajina koja je samo dva dana kasnije posle nas izašla na tržište sa sličnim kreditnim rejtingom je imala skoro dvaput veću kamatnu stopu, istakao je Spajić

Interna procjena investicionih banaka koje su bile finansijski savjetnici je da smo ovim činom uštedjeli skoro 100 miliona eura u budućnosti.

To emitovanje nije bilo tajno, već internog karaktera koje zahtjevaju sve hartije od vrijednosti izdate pod Rule 144A američkog SEC-ja (trilioni eura svjetskih obveznica koriste taj Rule 144A koje je inače najkorišćeniji za te svrhe).

Interni karakter podrazumijeva da samo osobe koje su esencijalne pri pripremanju dokumenata i odluka vezanih za obveznicu se i upute u proces. To se radi zbog prevencije (tzv. insajder trejdinga) da se ne bi spekulisalo sa obveznicama Crne Gore koje su već na tržištu i zbog drugih ograničenja koje taj Rule 144A predpostavlja. Uz to, čitava dokumentacija i zbir svih troškova transakcije je sada posle završetka listiranja na berzi javno dostupan na upit, a već su parlamentarci i razne NVO i grupe građana iskoristile to pravo i mi smo im poslali sve zahtjevane informacije iako je prospektus (glavni dio transakcijske dokumentacije) već javno objavljen na Londonskoj berzi. Teško je shvatljivo zašto neki političari koji se predstavljaju za finansijske eksperte mogu da stavljaju u pitanje ove stvari, jer svako ko je ikad učestvovao na tržištu kapitala u bilo kom kapacitetu, ili da karikiram - da je čak u najgorem slučaju gledao neku Netflix seriju sa tom tematikom može da potvrdi gore navedeno.

Iako je prvobitno bilo planirano da emitujemo obveznicu u vrijednosti od 500 miliona eura zbog vanredno velikog interesovanja investitora (ukupno interesovanje investitora bilo je skoro tri milijarde eura), između kojih posebno treba istaći najveći svjetski fond BlackRock (2.000 puta veći od crnogorskog BDP-a ili polovina BDP-a čitave Evrope), koji je, prvi put, investirao u naše obveznice, odlučili smo se da emitujemo dodatne obveznice u vrijednosti od 250 miliona eura.

Staviše, uzeli smo to pod najpovoljnijim uslovima koje je jedna država sa B+ kreditnim rejtingom ostvarila ove godine. Primjera radi, MMF i investicione banke su nam ukazale da je samo prije mjesec dana za prošlu Vladu rađen scenario izlaska na tržište sa 3,5 - 3,6 odsto kamatnom stopom. Takođe, Ukrajina koja je samo dva dana kasnije posle nas izašla na tržište sa sličnim kreditnim rejtingom je imala skoro dvaput veću kamatnu stopu. Crna Gora će sad mirnije ući u neizvjesnu 2021. godinu u kojoj se Evropa zatvara zbog novih verzija kovid-19. Novac dobijen ovim zaduživanjem biće raspoređen na sljedeći način: 385 miliona eura iskoristićemo za otplatu dugova koji dospijevaju na naplatu u 2021. godini, iznos od 135 miliona eura biće iskorišćen u slučaju eventualnog deficita, odnosno kao svojevrstan buffer (tampon) i dodatna sigurnost u slučaju negativnih okolnosti kao što su MA i drugo. Od ostalih 230 miliona eura, dio sredstava će otići na prijevremenu otplatu jako skupih, netransparentnih i operativno opterećujućih kredita koji su zaključeni u ranijem periodu, dok će drugi dio biti investiran u našu privredu, odnosno njen razvoj.

Ono što je vrlo značajno i na čemu ćemo insistirati kao preduslovu za uspješno smanjivanje javnog duga je održavanje budžetskog deficita ispod tri odsto koji je i Mastriški kriterijum Evropske unije za članice.

Najavljen je predlog budžeta više puta za 20. decembar, kao i dan prije odluke da idete na privremeno finansiranje. Odakle takva odluka u “posljednji čas” i zašto, kako se stav promijenio u samo par dana?

Državna revizorska institucija (DRI) je ocijenila da u budžetu za 2019. godinu, potrošačke jedinice nijesu, u svim materijalno značajnim aspektima uskladile poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima koji regulišu budžetsko poslovanje u Crnoj Gori, zbog čega je dato negativno mišljenje na taj budžet.

Ako bismo dali predlog budžeta koji se oslanja na ranije korišćenu, metodologiju za pripremu budžeta iz 2019. i 2020. godine, i ova Vlada bi ponovila istu grešku. Zbog netransparentnog vođenja državnih finansija od strane potrošačkih jedinica prethodne vlade (troškovi za iznajmljivanje nepoznatih kancelarija, kupovina i održavanje megalomanskog voznog parka, 50 miliona konsalting ugovora, čak i zarade zaposlenih koji se ne pojavljuju...).

Iz ovog razloga, odlučili smo da pristupimo izradi predloga zakona o budžetu za 2021. tek nakon niza provjera. Posebno treba naglasiti novu instituciju budžetskog inspektora koju uvodimo u praksu i kojom će se olakšati dubinska provjera trošenja državnog novca. Rad bužetskog inspektora, u kombinaciji sa nalazima DRI, će dati puni presijek stanja trošenja državnog novca. DRI, saglasno zakonu, postupak provjere i davanja mišljenja i nalaza daje post festum (nakon usvajanja završnog računa), dakle - kada je trošenje već završeno.

Znaće se tačno gdje ide novac poreskih obveznika: Milojko Spajić
Znaće se tačno gdje ide novac poreskih obveznika: Milojko Spajić foto: Luka Zeković

Nažalost, ova institucija u skorije vrijeme izašla je iz svojih nadležnosti, te je našla za shodno da daje tumačenje zakona iz nadležnosti Ministarstva finansija i socijalnog staranja, a prije nego je kalendarska godina završena i završni račun usvojen. Konkretno, mislim na situaciju gdje je ova institucija na njenom veb sajtu, javno iznijela stav o ispravnosti pivremenog finansiranja, ne samo prije usvajanja završnog računa za 2020. godinu, već i prije donošenja zvaničnog akta o privremenom finansiranju. U našem pravnom poretku, tačno je određeno da tumačenje zakona može davati Skupština Crne Gore, Ustavni sud ili u pojedinim slučajevima institucija koja je bila ovlašćeni predlagač za donošenje konkretnog zakona.

Instituciju budžetskog inspektora ćemo da uvedemo u praksu i time će se olakšati dubinska provjera trošenja državnog novca. Rad bužetskog inspektora, u kombinaciji sa nalazima Državne revizorske institicje, daće puni presjek stanja trošenja državnog novca

Sada pred sobom imamo “bijeli list papira” na kojem ćemo dati ciljno orijentisani predlog zakona o budžetu, koji će omogućiti aplolutnu transparentnost u trošenju svakog centa novca poreskih obveznika, da se tačno zna zašto i gdje novac tačno ide.

Privremeno finansiranje niko ne spori, ali ukazuju na potrebu tehničkog rebalansa i zbog promijenjene uredbe i usklađivanja prihodne strane sa novih 750 miliona. Da li je zakonito bez rebalansa?

Kao prvo, “tehnički rebalans” ne postoji. Nijedan važeći zakon taj izraz ne poznaje. Kao što sam već naveo, uravnoteženje, odnosno rebalans budžeta definisan je odredbama člana 8. Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kojim je izričito predviđeno da se uravnoteženje budžeta vrši ako tokom fiskalne godine, usljed vanrednih okolnosti i potreba, dođe do povećanja planiranih izdataka ili smanjenja planiranih primitaka.

Krajnje su zlonamjerne nijednim argumentom nepodržane tvrdnje pojedinaca o nezakonitosti privremenog finansiranja. Naime, odredbom člana 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti propisano je da ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini. Potpuno je jasno da je navedenom odredbom zakona određeno da se finansiranje potrošačkih jedinica (ministarstava, ustanova i slično.) vrši do iznosa jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini.

Dakle, privremeno finansiranje nema nikakve veze sa Zakonom o budžetu za 2020. godinu koji predstavlja plan prihoda i rashoda države, već sa stvarnim troškovima potrošačkih jedinica, troškovima koji su se dogodili. Dakle, privremeno finansiranje nema nikakvih dodirnih tačaka sa budžetom za 2020. godinu. Svako insistiranje na nečemu kao što je (nepostojeći) “tehnički” rebalans, samo nedjelju dana do kraja godine, predstavlja krajnje maliciozan pokušaj trošenja dragocjenog vremena, spinovanja priče o nezakonitom radu nove Vlade, kao i pokušaj zaustavljanja reformi i gašenja požara na svim stranama. Da sumiramo, Zakon o budžetu za 2020. godinu prestaje da važi istekom 2020. godine i nema ama baš nikakve veze sa 2021. godinom i privremenim finansiranjem.

Privremenim finansiranjem obezbjeđuje se redovna isplata zarada, penzija, socijalnih i drugih davanja, kao i servisiranje ostalih važnih isplata koje su od značaja za građane i privredne subjekte

Takođe, još jednom želim da istaknem da se privremenim finansiranjem obezbjeđuju redovne isplate zarada, penzija, socijalnih i drugih davanja, kao i servisiranje drugih važnih isplata koje od značaja za građene i privredne subjekte.

Vlada je praktično nastavila dosadašnju praksu bivše vlasti u neusklađivanju izmijenjenih uredbi sa Zakonom o budžetu, premijer je izjavio da nećete ići na rebalans ovogodišnjeg budžeta zbog nove organizacije Vlade. To znači da Uredba nije povučena, smatrate da je po zakonu?

Pretpostavljam da mislite na paraleno postojanje Zakona o budžetu za 2020. godinu i Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave i situacija je apsolutno čista. Zakonom o budžetu za 2020. godine utvrđen je plan primitaka i izdataka za tu kalendarsku godinu, dok je Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, kako joj i samo ime kaže, utvrđena organizacija i način rada državne uprave.

Drugim riječima, Zakonom o budžetu za 2020. godinu uređen je plan prihoda i potrošnje države, odnosno javne uprave, dok su Uredbom osnovana ministarstva i organi uprave, utvrđene upravne oblasti za koje se organi državne uprave osnivaju i slično. Odredbom člana 58a navedene uredbe utvrđeno je koja ministarstva će upravljati i raspolagati sredstvima utvrđenim Zakonom o budžetu za 2020. godinu. Dakle, Uredbom se nijedan cent iznosa utvrđenih u Zakonu o budžetu za 2020. godinu nije mijenjao, odnosno, uredba ni u jednom slovu nije izmijenila navedeni zakon.

230 miliona od 750 miliona iz emisije obveznica u jednom dijelu će otići na prijevremenu otplatu jako skupih, netransparentnih i operativno opterećujućih kredita koji su zaključeni u ranijem periodu, dok će drugi dio biti investiran u privredu, odnosno njen razvoj

Imajući u vidu navedeno, krajnje je zlonamjerno i pogrešno “dobacivanje” pojedinaca da se Uredbom mijenja Zakon o budžetu za 2020. godinu. I ne samo da je zlonamjerno, već ovakav diskurs predstavlja krajnji stepen licemjerja, jer su ti isti pojedinci nebrojeno puta u proteklih 30 godina - dok su bili na vlasti, postupali na identičan način nakon formiranja izmijenjene Vlade, uredbom su utvrđivali koja ministarstva će upravljati i raspolagati sredstvima iz budžeta, a tu tekuću kalendarsku godinu.

Uredba i Zakon o budžetu za 2020. godinu egzistiraju u našem pravnom poretku paralelno i među njima nema nikakve kolizije, niti nezakonitosti u njihovoj koegzistenciji.

Ne vodimo se revanšizmom ni u slučaju CBCG

Da li je tačno da su planirane izmjene i dopune zakona o Centralnoj banci da bi se došlo do smjene u vrhu institucije?

Želim da istaknem da se nova Vlada u svom djelovanju neće ni u kom slučaju voditi načelom revanšizma, već samo i isključivo najboljim interesima Crne Gore, odnosno njenih građana. Takođe,predlaganje izmjena zakona u cilju personalnih (ne)promjena, za razliku od nekih prethodnih Vlada, nije karakteristika Vlade čiji sam član.

Scenario po kojem smo pravili projekcije prihoda za 2021. godinu predviđa turističku sezonu na 55 odsto nivoa iz 2019. godine, što govori da smo prilično konzervativni pri skiciranju budžeta

Dječji dodatak bolje rješenje od zakona o majkama

Najavili ste dječji dodatak, koliko je za to opredijeljeno i iz kojih izvora će se finansirati?

Moram da istaknem da su sve analize pokazale da je dječji dodatak mnogo bolje rješenje za podsticanje nataliteta u Crnoj Gori, nego što je to bio sporni zakon o majkama. Pored podsticanja nataliteta, uvođenje dječjeg dodatka pomoći će u rješavanju još jednog velikog problema sa kojim se susrećemo - dječjeg siromaštva.

Prema podacima kojim trenutno raspolažemo, dječje siromaštvo zastupljeno je sa skoro 33 odsto kod nas. Ovo predstavlja jedan od najvećih socijalnih problema našeg društva, koji takođe planiramo da riješimo. Sredstva potrebna za isplatu dječjeg dodatka planiramo da ostvarimo povećanjem prihoda budžeta, kao i dobrom alokacijom i racionalnijim trošenjem novca iz državne blagajne koji je do sad rasipan na bahatost i korupciju.

385 miliona od ukupne pozajmice ide na otplatu starih dugova koji dospijevaju na naplatu u 2021, a iznos od 135 miliona eura biće iskorišćen u slučaju deficita, odnosno kao svojevrstan tampon i dodatna sigurnost u slučaju negativnih okolnosti kao što su MA i drugo

Nije bilo straha da neće proći u parlamentu, već hoćemo realan i domaćinski budžet

Da li je odluka o odustajanju od predloga budžeta podstaknuta strahovanjem da dio vladajuće koalicije u parlamentu neće za njega glasati?

Prije svega, želim da Vas ispravim. Mi nismo odustali od “predloga budžeta”. Kao što sigurno znate, prethodna Vlada prekršila je odredbe člana 33. Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, jer nije do 15. novembra Skupštini dostavila predlog zakona o budžetu za 2020. Dakle, ova Vlada nije imala od čega da odustane.

Kada je u pitanju predlaganje budžeta za narednu godinu, pred ovom Vladom, čiji je prvi radni dan bio 7. decembra ove godine, stajale su dvije opcije. Prva je predlaganje budžeta koji odslikava tekuće politike, te njegovo revidiranje i usklađivanje sa Fiskalnom strategijom odnosno politikama nove Vlade, već početkom naredne godine i druga opcija donošenje odluke o privremenom finansiranju budžeta uz predlaganje budžeta početkom godine.

Odabrana je druga opcija, kako bi se u saradnji sa svim potrošačkim jedinicama, ali i u komunikaciji sa privredom, razmotrili svi budžetski zahtjevi i planovi i definisala Fiskalna strategija koja će sublimirati mjere fiskalne konsolidacije i srednjoročne fiskalne planove ove Vlade. Dakle, ova odluka nije podstaknuta strahovanjem da budžet neće dobiti podršku u parlamentu, već smo se vodili isključivo racionalnim pristupom ovom pitanju.

Teško je shvatljivo zašto neki političari koji se predstavljaju za finansijske eksperte mogu da stavljaju u pitanje ove stvari, jer svako ko je ikad učestvovao na tržištu kapitala u bilo kom kapacitetu, ili da karikiram da je čak u najgorem slučaju gledao neku Netflix seriju sa tom tematikom, može da potvrdi navedeno”, rekao je Spajić, nakon što je objasnio proceduru i pravila za emisiju obveznica

Kao što sam već istakao u odgovoru na jedno od prethodnih pitanja, glavni i odlučujući razlog za nedostavljanje predloga zakona o budžetu za 2021. Skupštini bio je nedostatak vremena. Opet ponavljam činjenicu da je moj prvi radni dan kao ministra bio 7. decembar ove godine. Imajući u vidu da je za pripremu valjanog predloga zakona o budžetu neophodno imati sve informacije o prihodima i o rashodima države, a s obzirom na krajnje neuredno i netransparentno poslovanje i rukovođenje prethodne Vlade, odlučili smo da nam je za izradu dobrog, domaćinskog i realnog predloga zakona o budžetu za 2021. godinu prosto neophodno više vremena. Privremeno finansiranje obezbijediće u potpunosti urednu i redovnu isplatu zarada, penzija, socijalnih i drugih davanja.

Državi treba avio-kompanija, održiva i koja posluje po zakonu

Spajić je kazao da će narednih dana imati više konkretnijih informacija u vezi sa nacionalnim avio-prevoznikom Montenegro Airlines (MA).

“Imajući u vidu da je Crna Gora i dalje dominantno turistička avio-destinacija, nacionalna avio-kompanija ima značajnu ulogu u pregovaračkoj poziciji na avio-tržištima. Međutim, poslovanje kompanije, bez obzira na njen značaj za državu, mora biti zakonito, te ekonomski održivo. Nijedna opcija na stolu, oprost dugova sa privatnim partnerom ili bez, kupovina karata za državnu administraciju unaprijed, pozajmice ili bilo šta drugo ne bi bilo nista drugo do nelegalna državna pomoć, jer je za razliku od nekih drugih evropskih avio-kompanija MA je i prije kovid krize imao velike probleme u poslovanju. Tako da jedino rješenje koje je realno iIi legalno je osnivanje novog nacionalnog avio-prevoznika.

Paralelno sa osnivanjem državne avio-kompanije treba da se uđe u potpunu liberalizaciju crnogorskog neba da bi naši građani imali najjeftiniju i najkvalitetniju moguću ponudu. U tim uslovima će se takmičiti i nova nacionalna kompanija, koja će morati da bude potpuno tržišno orijentisana, a time i održiva

Međutim, paralelno sa osnivanjem te državne kompanije treba da se uđe u potpunu liberalizaciju crnogorskog neba da bi naši građani imali najeftiniju i najkvalitetniju moguću ponudu. U tim uslovima će se takmičiti i nova nacionalna kompanija, koja će morati da bude potpuno tržišta orijentisana, a time i održiva. Taj novac koji bude uložen kao osnivački kapital neće biti trošak i bačen novac, već strateški uložen novac koji će se vratiti u budućnosti kroz dividende, kapitalnu aprecijaciju, prodaju akcija ili slično”.

Preporučujemo za Vas