Crnogorski Telekom je prošlu godinu posvetio transformaciji kompanije, saopštila je izvršna direktorica Dina Cibulskaja i dodala da je interni fokus ostao na unapređivanju i stvaranju boljih i učinkovitijih poslovnih procesa, imajući na umu efikasniji pristup korisnicima i njihovo zadovoljstvo.
Cibulskaja je kazala da nema industrije u Crnoj Gori koja nije osjetila posljedice pandemije koronavirusa.
"Ekonomsku krizu, koja je pratila zdravstvenu, dodatno je pojačao izostanak turističke sezone, što se osim u turizmu, ugostiteljstvu i pratećim djelatnostima, značajno osjetilo i u telekomunikacionoj industriji, posebno u dijelu roming prihoda. Sve to ne dovodi u pitanje kontinuitet pružanja usluga korisnicima, što je prioritet i u vanrednim okolnostima, jer obavljamo djelatnost od javnog značaja, a to je posebno došlo do izražaja u uslovima pandemije“, rekla je Cibulskaja u intervjuu agenciji Mina-business.
Ona je dodala da korisnici i partneri Telekoma mogu da budu sigurni da će kompanija, uprkos velikim izazovima, nastaviti da pruža usluge na nivou koji se očekuje.
Cibulskaja je podsjetila da je Telekom od 2005. dio Deutsche Telekom grupe, koja ima oko 230 hiljada zaposlenih i koja je u prošloj godini globalno generisala 80,5 milijardi eura prihoda.
"Istovremeno, ako primijenimo analogiju našeg direktnog većinskog Hrvatskog Telekoma, Crnogorski Telekom je, kao vodeći operator u zemlji, prethodnih godina učestvovao u generisanju 2,5 do tri odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore na godišnjem nivou“, rekla je Cibulskaja.
Ona je napomenula i da je Telekom, kao jedan od najvećih investitora u svojoj oblasti, u proteklih deset godina u Crnu Goru uložio oko 200 miliona eura, od kojih skoro 50 miliona u razvoj mobilne mreže i frekvencijske opsege na državnoj aukciji spektra, a više od 30 miliona u fiksnu pristupnu mrežu odnosno u razvoj optičke mreže.
"Takođe, naša kompanija ima preko 500 zaposlenih, a generišemo još oko 300 radnih mjesta u lancu poslovanja“, precizirala je Cibulskaja.
Govoreći o aktivnostima koje je kompanija realizovala u vrijeme epidemije, Cibulskaja je kazala da su u Telekomu, prateći standarde Deutsche Telekom grupe, sa primjenom preventivnih mjera počeli u februaru, prije nego što su u Crnoj Gori propisane zvanične mjere, kako bi se na vrijeme pripremili na ono što je uslijedilo.
"Najprije smo se posvetili reorganizaciji rada u šopovima i zaposlenih na terenu da bismo bili na raspolaganju korisnicima u svakom trenutku. Drugi važan zadatak bila je nabavka zaštitne opreme za zaposlene, koje smo imali u dovoljnim količinama i kada je na tržištu vladala nestašica pa smo u više navrata pomagali druge kompanije iz našeg sektora i neke državne organe“, navela je Cibulskaja.
Telekom je, kako je saopštila, od početka dio projekta UčiDoma kroz ustupanje prava za televizijske kanale na kojima se emituje nastava.
"Javnom sektoru i privredi smo u prvom talasu značajno izašli u susret povećavajući kapacitete internet pristupa, što je za njih bio preduslov da organizuju rad u novonastalim okolnostima. Kroz direktne donacije podržali smo borbu protiv epidemije sa preko 40 hiljada eura, a novac su prikupili kompanija, zaposleni, sindikat i menadžment“, poručila je Cibulskaja.
Takođe, kompanija je, kroz partnerske inicijative sa njemačkom organizacijom Help, Rotary klubom i Rudnikom uglja iz Pljevalja i organizacijama Udruženje Roditelji i Juventas, socijalno ugroženoj djeci širom Crne Gore kao podršku u učenju donirala više od 180 pametnih uređaja sa besplatnim internetom.
"Nove okolnosti su dodatno istakle činjenicu koliko smo kao kompanija odmakli u digitalnoj transformaciji. U tom trenutku je 75 odsto naših kolega na radnom zadatku radilo od kuće, a među njima i agenti Call centra, njih oko 60, koji su prvi put u istoriji Telekomu sa korisnicima radili iz svojih domova“, dodala je Cibulskaja.
Na pitanje kakav trend u poslovanju i razvoju usluga i servisa očekuje u ovoj godini, Cibulskaja je odgovorila da će tehnologija svakako nastaviti da igra ključnu ulogu u životima svih.
"To se prije svega odnosi na povezanost i pristup mreži koje Telekom omogućava, kao i provjerena digitalna rješenja koja razvijamo i nudimo korisnicima i koja i našim zaposlenima omogućavaju da neometano obavljaju svakodnevne obaveze i učestvuju na sastancima i radionicama sa kolegama iz Deutsche Telekom grupe, što je posebno značajno za kompaniju poput naše“, saopštila je Cibulskaja.
Prema njenim riječima, Telekom je, kako bi digitalizovao poslovanje privatnog sektora, razvio Cloud Call centar kao profesionalno call centar rješenje za mali i srednji biznis, a veliko interesovanje bilo je i za alate iz biznis portfolija kompanije, poput Microsoft Teams i Office 365.
"Razvili smo i nove alate koji će tek dobiti punu primjenu i to Cumulus, aplikaciju za digitalno računovodstvo i Folder X, za digitalno upravljanje dokumentima i arhivom“, dodala je Cibulskaja.
Ona je kazala i da su u Telekomu prethodni period iskoristili da sa partnerima iz kompanija VG eFiskal i DATALAB.MN razviju kompletno rješenje za elektronsku fiskalizaciju, trenutno najsavremenije na tržištu, kako bi crnogorski privrednici bili spremni da se prebace na novi način poslovanja uz što manje troškove.
Na pitanje kakva su očekivanja od Vlade u oblasti digitalne transformacije, Cibulskaja je odgovorila da je, u cilju ubrzanja digitalne transformacije, potrebno kontinuirano unapređivati investicioni ambijent za tehnološki sektor.
"U Crnoj Gori su nedavno predstavljene konkretne mjere i zakoni za stimulisanje ulaganja u inovacije i od ključnog značaja je da nova Vlada nastavi sa aktivnostima u ovom pravcu još intenzivnije“, smatra Cibulskaja.
Prema njenim riječima, crnogorska ekonomija zbog pandemije trpi ozbiljne udarce od kojih će se sporo oporavljati.
"Naše prognoze govore četiri ili pet godina, zbog čega je potrebno pronaći nove modele poslovanja, kako bi se podstakla ulaganja tamo gdje će imati stvarnog uticaja i gurati ekonimiju naprijed“, kazala je Cibulskaja.
Ona je rekla da se vremena mijenjaju, pa treba promijeniti i pristup regulaciji telekomunikacione industrije.
"Danas bi Vlade i regulatori trebalo da operatore tretiraju kao partnere u izgradnji digitalne budućnosti. Ulogu oblikovanja digitalne budućnosti preuzeli su veliki međunarodni igrači – Google, Amazon, Netflix, koji ne plaćaju lokalne poreze, ne zapošljavaju lokalne radnike, i u potpunosti su izvan lokalne regulative. Pa ipak, oni pobjeđuju“, poručila je Cibulskaja.
Zbog toga, kako smatra, vlade treba da podrže lokalne kompanije u želji da postignu operativnu i investicionu efikasnost.
"Istovremeno, vlade imaju način da osiguraju da korisnici iz toga izađu kao pobjednici. Takođe, postoje i modeli koji bi osigurali da se dio profita reinvestira u cilju dobrobiti digitalnog društva na lokalnom nivou“, dodala je Cibulskaja.
Ona je ocijenila da će takva revizija zakonodavnih praksi, zajedno sa usmjerenim naporima na promociji digitalne ekonomije, promijeniti zemlju
"Na primjer, digitalna rješenja bi trebalo da budu promovisana sa najviših adresa kao prvi, čak i jedini, izbor građana, a ne kao alternativa tradicionalnim načinima obavljanja posla. Samo se tako može ubrzati neophodni proces digitalizacije“, zaključila je Cibulskaja.
