Skupština mora što prije ponovo usvojiti izmjene Zakona o radu kojim se produžava važenje Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) koji ističe 7. januara. Očekujem da poslodavci neće zloupotrijebiti ovu situaciju i uskratiti prava svojim radnicima, kazao je u intervjuu “Vijestima” generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.
Predsjednik Države Milo Đukanović u subotu nije potpisao više zakona usvojenih na sjednici Skupštine 29. januara, među kojima je i Zakon o izmjenama zakona o radu kojim bi se produžilo važenje Opšteg kolektivnog ugovora do kraja godine. On je te zakone vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. Zbog toga OKU prestaje da važi 7. januara ove godine a time i značajan dio radničkih prava.
Pojasnite zbog čega novi OKU nije usvojen tokom prošle godine?
Ključni razlog zbog kojeg novi Opšti kolektivni ugovor nije ispregovaran u zakonskom roku ogleda se u okolnosti da je nepredviđena pandemija koronavirusa, početkom prošle godine, poremetila sve normalne društvene tokove, a time i proces intenzivnog socijalnog dijaloga o novom OKU, koji je bio očekivan kada je u pitanju tako važan opšti akti. Zbog preporuka NKT-a, karantina i samoizolacija, proces socijalnog dijaloga je često prekidan, nekad i na period od 60 dana. Mi smo negdje u oktobru shvatili da je u takvim okolnostima teško ispregovarati novi OKU, pa smo predložili socijalnim partnerima da Skupštini Crne Gore podnesemo inicijativu za produženje važenja aktuelnog OKU, kako bi dobili dovoljno vremena za usaglašavanje novog OKU. Na kraju, tu inicijativu su podnijele dvije reprezentativne sindikalne centrale (USSCG i SSCG) i bilo nam je posebno zadovoljstvo kada je objavljeno da su našu inicijativu podržali svi poslanički klubovi.
Koja prava gube radnici prestankom važenja OKU i koje su moguće posljedice?
Najveći gubitnici su zaposleni koji rade u djelatnostima u kojima nije zaključen granski kolektivni ugovor i u kojima skoro da i nemamo sindikalno organizovanje na nivou poslodavca ili, i ako ga imamo, nemamo zaključene kolektivne ugovore kod poslodavca. U pitanju je više desetina hiljada zaposlenih u raznim djelatnostima - trgovini, bankarstvu, metalskoj industriji… Svi oni, pa čak i neki zaposleni koji imaju zaključene granske i kolektivne ugovore kod poslodavaca, crpe prava iz OKU-a, kao što su pravo: na uvećanje zarade po osnovu minulog, prekovremenog, noćnog i prazničnog rada; na veći broj dana godišnjeg odmora; na plaćeno odsustvo u određenim životnim situacijama; na otpremninu u slučaju odlaska u penziju; na jednokratnu novčanu pomoć u slučaju smrti člana uže porodice; na doprinos poslodavca za prevenciju radne invalidnosti i rekreativne aktivnosti i pet slobodnih dana za zaposlene koji to pravo koriste; na brojna sindikalna prava i slobode, itd.
Šta se sada može uraditi kako bi se izbjegla ova situacija, odnosno uklonila opasnost za zaposlene ili makar smanjila šteta?
Potrebno je i koristim ovu priliku da apelujem na predsjednika Skupštine Crne Gore i sve poslanike, da Skupština u što kraćem roku usvoji izmjene Zakona o radu i tako, što je više moguće, smanji period u kojem će OKU biti van primjene.
Da li je realna opasnost da neki poslodavci iskoriste ovu situaciju na štetu radnika?
Takva opasnost postoji i u svakodnevnim, a ne samom u ovim vanrednim okolnostima. Međutim, iskreno vjerujem da najveći broj poslodavaca neće iskoristiti ovu priliku da uskrati prava iz OKU-a svojim zaposlenima. Da je tako nešto za očekivati osvjedočili smo se u bliskoj prošlosti, kada su 2018. godine poslodavci dominantno nastavili da primjenju OKU, jer smo kasnili sa produženjem njegovog važenja. Moram posebno da naglasim da OKU utvrđuje minimum prava zaposlenih u državi. Zato, koristim priliku da uputim apel svim poslodavcima da, do donošenja izmjena Zakona o radu, nastave sa primjenom OKU-a, jer on zaista propisuje minimum prava koje danas imaju zaposleni u razvijenim evropskim zemljama, a mi želimo integraciju u EU.
Bankarima i privredi gledaće kroz prste dok novi zakoni ne stupe na snagu
Kako je Đukanović odbio da potpiše izmjene zakona o kreditnim institucijama i elektronskoj fiskalizaciji, juče su održane neformalne konsultacije među bankarima, a i zvaničan između Centralne banke i Ministarstva finansija, dok će Unija poslodavaca danas imati sastanke zbog ove nametnute vanredne situacije.
Izmjenama ovih zakona, vraćenih Skupštini na ponovno glasanje, produživali su se rokovi bankama da se prilagode novim zakonskim obavezama u poslovanju, kao i privrednicima da pređu na elektronsku fiskalizaciju PDV računa. Sada zbog Đukanovićeve odluke sve obaveze za banke i privrednike važe od 1. januara bez dodatnih rokova za prilagođavanje.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” Centralna banka, koja treba da kontroliše banke, kao i Poreska uprava koja nadzire elektronsku fiskalizaciju žmuriće na obaveze tih obveznika, koje su trebale biti odložene, dok se ponovo ne usvoje izmjene tih zakona.
Banke su većinom bile spremne za primjenu velikog broja novina u njihovom radu, iz zakona o kreditnim institucijama, od 1. januara ove godine, ali smatraju da je ipak bolje što prije ponovo usvojiti izmjene zakona kojim se rok produžava na 1. januar naredne godine. To su predstavnici Centralne banke juče prenijeli ministru finansija Milojku Spajiću.
Produženje ovog roka tražilo je Udruženje banaka 20. jula prošle godine. Izmjenu zakona kojim se produžava rok za početak primjene, ali i za brojne druge postupke predviđene zakonom, predložila je nova Vlade 23. decembra i on je prošao svu skupštinsku proceduru bez zamjerki i uz podršku poslaničkih klubova.
Privrednici koji nisu ispunili obaveze za elektronsku fiskalizaciju, a što im se izmjenama produžavalo do 1. juna, radiće od sjutra kao i do sada, odnosno kao da Đukanović nije ni vratio zakon dok će Poreska nezvanično odložiti kontrole.
Svi privrednici koji nijesu završili elektronsku fiskalizaciju poreskih registar kasa do 1. januara, sada su formalnom prekršaju, ali će nastaviti da PDV obračunavaju i plaćaju kao i do sada, a Poreska će “žmuriti”.
Bečić i Krivokapić: Niko ne smije biti jači od Države
Niti jedan organ ili pojedinac nije i ne smije biti jači od države Crne Gore, od njenih institucija i od njenog pravnog sistema, a naročito ne od volje građana izražene na izborima, poručeno je juče nakon sastanka predsjednika Skupštine Alekse Bečića i predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića.
Bečić i Krivokapić su juče u crnogorskom parlamentu razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji, sa, kako je saopšteno, posebnim osvrtom na pokušaj opstrukcije opozicije sa namjerom blokade institucija sistema.
“Mir i stabilnost, jačanje institucija sistema, poštovanje Ustava Crne Gore i međunarodnih standarda, uzvišeni su ciljevi nove parlamentarne većine i izvršne vlasti koje niko neće i ne može ugroziti”, saopšteno je iz Skupštine.
Navodi se da su se sagovornici saglasili da je Skupština pravovremenom reakcijom spriječila protivpravni pokušaj DIK-a da prekroji izbornu volju građana, blokira institucije sistema i spriječi ustavno funkcionisanje Skupštine:
“Na taj način je najviši zakonodavni organ države zaštitio i Ustav Crne Gore i svoju ustavnu poziciju”.
Navodi se da je konstatovano da sve vještački produkovane tenzije i opstrukcije opozicije treba rješavati na miran, demokratski i ustavan način.
“Dva predsjednika su posebno istakla važnost odlučnog institucionalnog odgovora na svaki pokušaj uzurpacije nadležnosti ili instrumentalizacije državnih organa”, navodi se u saopštenju.
Institucije sistema su, kako je saopšteno, spremne da odbiju svaki naredni pokušaj protivpravnog djelovanja bilo kog pojedinca ili grupe, čiji je interes da zaustave mirnu tranziciju vlasti.
“Ozbiljnošću, odgovornošću, mirom i demokratijom čuvamo institucije sistema, a građanima poručujemo da na svaki pokušaj dizanja tenzija i unošenja razdora i podjela odgovore ispruženom rukom prijateljstva i solidarnosti “, saopšteno je sa sastanka.
Poručeno je da nema tog pokušaja blokade sistema, niti zloupotrebe državnih organa, na koji nemaju odgovor u duhu demokratije, civilizovanog pristupa i dosljedne primjene Ustava Crne Gore, zakona i drugih propisa.
Danas dogovori o novoj sjednici Skupštine
Skupština bi već danas mogla zakazati konsultacije poslaničkih klubova kako bi se dogovorili o datumu vanredne sjednice na kojoj bi se ponovo glasalo o zakonima koje je Đukanović odbio da potpiše i vratio na ponovno razmatranje.
On je vratio sve zakone usvojene na sjednici 29. decembra - izmjene Zakona o radu, izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima, dopunu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji kreditnih institucija, i izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.
Obrazloženje Đukanović je da Skupština nije poštovala poslovnik, jer kako smatra poslanica u izolaciji nije mogla obezbijediti kvorum kao i da Skupština nije mogla konstatovati zamjenu poslanika GP URA.
Spor je izazvala Državna izborna komisije čija je većina, od stranaka iz bivše vlasti, odbila da konstatuje zamjenu mandata poslanicima URA, što se desilo prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma. Nakon toga mandat novoj poslanici iz URA konstatovala je Skupština, što se dešavalo i ranije kada je sadašnja opozicija bila parlamentarna većina. Takođe i tokom prošle godine poslanici u epidemiološkoj izolaciji su učestvovali u radu Skupštine i tada to niko nije problematizovao, a Đukanović je potpisao više od 20 zakona usvojenih na taj način.
Kada Skupština ponovo usvoji jednom već vraćene zakone, Đukanović mora da ih potpiše inače bi prekršio Ustav zbog čega bi mogla da bude pokrenuta procedura njegovog opoziva.
Bonus video:
