Dio od 750 miliona eura koje je država nedavno pozajmila treba usmjeriti ka razvojnim projektima.
Neophodno je što prije usvojiti i set mjera za smanjenje nivoa sive ekonomije koja, prema pojedinicim procjenama, u crnogorskom BDP-u učestvuje sa oko 25 odsto, što čini jednu veliku rezervu za održavanje tekuće budžetske ravnoteže i izvor za finansiranje razvojnih projekata.
Time bi se priča o dužničkom ropstvu stavila u drugi plan, ocijenio je za “Vijesti” redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Milivoje Radović.
Da bi preživjeli udare krize po džepu, Radović predlaže građanima da ostvare i dodatne prihode sa porodičnih gazdinstava, koja su većinom odavno zapuštena i zaboravljena.
Šta treba mijenjati u privrednoj strukturi Crne Gore i kako gledate na najave iz Vlade da će prioritetni pravci razvoja biti energetika i poljoprivreda, umjesto snažnog oslanjanja na turizam?
Zadnjih dvadeset godina se priča da privrednu strukturu treba mijenjati. Nikako da se konkretno i intenzivnije krene u njenu promjenu, a promjena privredne strukture zahtijeva: ideje, vrijeme, kapital i nadzor države. Mislim da nam od svega prethodnog ponešto fali. Neophodnost izmjene privredne strukture danas je izvjesnija nego ikada. Buduću privrednu strukturu trebalo bi razvijati i jačati u industrijskom i informatičkom sektoru, osim poljoprivrede i energetike, kao i u svim ostalim sektorima za koje imamo komparativne prednosti i koji donose novostvorenu vrijednost.
Šta raditi da se zaustave otpuštanja, jer broj nezaposlenih konstantno raste? I šta preporučujete građanima, kako da prežive udar po džepu u ovoj krizi?
Poslovanje u uslovima krize dovelo je mnoga preduzeća na ivicu opstanka. Troškovi radne snage su obično oni koje privrednicima čine najveći dio troškova, a njihovo smanjenje direktno utiče na poslovni rezultat, te stoga jedan dio privrednika se vodio logikom da otpusti radnike - smanji troškove i opstani. Isto tako, jedan dio privrednika iskoristio je stimulativne mjere Vlade za novozaposlene, pokušao je da na račun manje dobiti ili pak gubitka zadrži zaposlene, pa čak i poveća broj zaposlenih. S obzirom na radno-intenzivnu karakteristiku crnogorske privrede, rezultat na tržištu rada je bio rast broja nezaposlenih. Nadam se da će se ovaj trend u bliskoj budućnosti zaustaviti, bar što se tiče privrede. Dobar privrednik mora da zna i da dijeli, a ne samo da množi. Isto tako, dobar radnik uvijek ima posao. Kako preživjeti udar pod džepu? Osloniti se na neke dodatne prihode, u većini slučajeva to su prihodi sa porodičnih gazdinstava, koja smo većina odavno zapustili i zaboravili.
Najavljena je do marta nova ekonomska politika. Na šta preporučujete da se Vlada usmjeri, koje razvojne projekte...?
Osim razvojnih projekata u oblasti energetike i poljoprivrede koje je Vlada najavila, mislim da postoji potencijal u sektoru industrije i informatičkom sektoru i da sa razvojem i jačanjem malih i srednjih preduzeća i zanatstva u ovim sektorima može računati na izvjesniju ekonomsku budućnost.
Kompanije iz uslužnog sektora, turizma, poljoprivrede... traže dodatne subvencije i pomoć države kako bi opstale. Kakvu podršku savjetujete, s obzirom da državi prijeti i scenario dužničkog ropstva?
Kad sve ide dobro, obično je država privredi problem, kad krene loše država rješava problem. Intervencija države u uslovima pandemije je bila neophodna i očekivana, da bi se postojeća privredna strukura, koja je dosta ranjiva, sačuvala, ali ne može ni ta pomoć vječno da traje. Prvo od čega treba poći jeste fiskalna konsolidacija kroz koju će se optimizirati javna potrošnja i podići nivo efikasnosti javnog sektora. Mislim da dio sredstava koji je država pozajmila treba usmjeriti ka razvojnim projektima, a takođe što prije usvojiti set mjera za smanjenje nivoa sive ekonomije, koja prema nekim procjenama u našem GDP-u učestvuje čak oko 25 odsto, što čini jednu veliku rezervu za održavanje tekuće budžetske ravnoteže i izvor za finansiranje razvojnih projekata. Time bi se priča o dužničkom ropstvu stavila u drugi plan.
Procjene su da će turistička privreda i dogodine biti pogođena i da će dobiti tek oko 30 do 50 odsto prihoda iz 2019. godine. Kakva su Vaša očekivanja?
Ko je god loše predviđao, nažalost, uvijek je pogađao. Ipak, mislim da stavljanjem pod kontrolu, koliko je to moguće, pandemije do kraja marta i sa jednom dobro osmišljenom turističkom kampanjom da ćemo se vratiti na neka tradicionalna turistička tržišta i time doprinijeti da taj pad bude manji od 50 odsto. Pri tome bih se koristio iskustvima zemalja iz okruženja koje su u jeku pandemije ostvarile i do 90 odsto očekivanih prihoda od turizma.
Jačati nezavisnost i kontrolnu funkciju Centralne banke
Kako biste ocijenili ulogu banaka i Centralne banke (CBCG) u korona krizi i da li i na koji način treba jačati vrhovnu monetarnu instituciju?
Teško je bilo, a i dosta nepoznato, naći balans između banaka i klijenata. Mislim da je CBCG odradila taj posao dobro. S obzirom na instrumente koji joj stoje na raspolaganju. Najbitnija uloga Centralne banke, kao nezavisnog regulatornog tijela, je kontrolna funkcija, te stoga treba jačati njenu nezavisnost i kontrolnu funkciju.
Treba nam razvojna banka
Da li bi IRF trebalo da preraste u državnu razvojnu banku sa aktivnijom ulogom na finansijskom tržištu? Očekujete li probleme u ovoj instituciji sa vraćanjem kredita datih biznismenima koji slove za privilegovane (iako to u IRF-u negiraju)?
Za očekivati je da se projekat državne razvojne banke napokon realizuje. Poučeni iskustvima nekih evropskih zemalja, jasno je kolika je uloga razvojnih banaka bila za očuvanje ekonomske supstance tih država u vrijeme pandemije. Naveo bih kao primjer državne razvojne banke Njemačke i njihovu ulogu u ovom kriznom vremenu. Problemi oko vraćanja kredita uvijek postoje, određeni procenat nenaplativosti kredita je nešto što prati poslovanje svake banke, samo je pitanje koliko je učešće takvih kredita u ukupnim plasmanima. Kredit je nešto što uzmete za petnaest minuta, a obično se kajete petnaest godina, kaže jedna poslovica.
Bonus video:
