"značajan za privredu sjevera"

Obnoviti proizvodnju u Rudniku uglja Berane

"Formirali smo Ministarstvo za kapitalne investicije u čijem su fokusu rudarstvo, energetika, saobraćaj, pomorstvo i investicije. Cilj nam je da pružimo puni doprinos i sa vlasnikom pronađemo rješenje za Rudnik uglja Berane, na dobrobit cjelokupne društvene zajednice", rekao je Bojanić

7699 pregleda 36 reakcija 6 komentar(a)
Rudnik uglja u Beranama, Foto: Tufik Softić
Rudnik uglja u Beranama, Foto: Tufik Softić

Za Rudnik uglja Berane potrebno je iznaći način da nastavi sa radom na tržišnim osnovama, jer je to u interesu vlasnika, zaposlenih, ekonomije i društvene zajednice, saopšteno je na sastanku u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG).

Na sastanku su, kako je saopšteno iz PKCG, učestvovali predsjednik te asocijacije Vlastimir Golubović, ministar za kapitalne investicije Mladen Bojanić, državni sekretar Marko Perunović, predstavnici Opštine Berane, kompanije Metalfer vlasnika Rudnika, Elektroznačajoprivrede Crne Gore (EPCG), preduzeća „Ankara Kjumur“ koji su, kako se navodi, zainteresovani za investiranje u taj privredni subjekat.

Golubović je ukazao na dugu istoriju Rudnika Berane, čiji počeci, kako je naveo, datiraju prije Prvog svjetskog rata, i njegov značaj za privredu, posebno sjevera Crne Gore.

"Ovdje smo da razmotrimo sve mogućnosti da se sačuva ovaj privredni subjekt, što je interesu kompanije, zaposlenih, Opštine Berane i cjelokupne ekonomije Crne Gore", rekao je Golubović.

Iz PKCG su naveli da je projektovani kapacitet rudnika 250 hiljada tona, a da je maksimalna proizvodnja od 106 hiljada tona ostvarena 1986. godine

"Kompletna proizvodnja uglja se isporučivala Termoelektrani Pljevlja. Vlasnik rudnika od 2014. je kompanija Metalfer koja je zapošljavala 157 radnika. Kada je u martu prošle godine obustavljena proizvodnja, zaposleno je bilo 86 radnika", kaže se u saopštenju.

Bojanić je rekao da će Vlada tražiti rješenje za Rudnik uglja Berane u korist svih.

"Mi imamo volje i uvjereni smo da možemo doprinijeti da se obnovi proizvodnja u Rudniku", kazao je Bojanić.

On je ukazao na ograničenja, prvenstveno sa ekološkog aspekta koja nameće Evropska energetska zajednica, kao i da rješenje za nastavak rada rudnika koje bude predloženo mora da dobije saglasnost Agencije za zaštitu konkurencije.

"Formirali smo Ministarstvo za kapitalne investicije u čijem su fokusu rudarstvo, energetika, saobraćaj, pomorstvo i investicije. Cilj nam je da pružimo puni doprinos i sa vlasnikom pronađemo rješenje za Rudnik uglja Berane, na dobrobit cjelokupne društvene zajednice", rekao je Bojanić.

Govoreći o mogućnosti izgradnje toplane, on je kazao da je riječ o sveobuhvatnom rješenju koje treba detaljno sagledati, i da postoji ekonomska opravdanost s obzirom na to da bi se jednom investicijom riješili brojni problemi, ali da treba uraditi neophodna istraživanja i studije u vezi sa tim projektom.

Bojanić je pozvao sve crnogorske opštine da daju predloge za kapitalne investicije, nakon čega će, kako je rekao, Ministarstvo izabrati prioritete.

Izvršni direktor Rudnika uglja Berane, Rade Guberinić, upoznao je učesnike sastanka sa privatizacijama kroz koje je kompanija prošla od 2002. godine.

Iz PKCG su naveli da je sadašnji vlasnik Metalfer uložio u revitalizaciju rudnika četiri miliona EUR, finansirajući oporavak, i subvencionirajući minus koji je kompanija pravila posljednjih godina.

"Početkom pandemije obustavljena je proizvodnja, zadržano svega 15 radnika kojima se redovno isplaćuju zarade, a ostali su dobili otpremnine", navodi se u saopštenju.

Guberinić je kazao da je vlasnik Rudnika uglja, i pored navedenih problema u poslovanju, spreman da nastavi proizvodnju, ukoliko se iznađe održiv model.

On je ukazao da Rudnik uglja trenutno plaća po osnovu raznih obaveza prema državi 80 hiljada EUR mjesečno, a da za njegovo rentabilno poslovanje taj trošak treba da iznosi 30 hiljada EUR.

Guberinić smatra da se ulaskom novog investitora može prevazići ta situacija.

On je ukazao na interesovanje turske kompanije „Ankara Kjumur“, za investiranje u Rudnik.

"Druga varijanta je izgradnja toplane koja bi uz ugalj iz Rudnika koristila komunalni otpad i biomasu", naveo je Guberinić.

Direktor Funkcionalne cjeline (FC) Proizvodnja EPCG i v.d. direktora Termoelektrane Pljevlja, Luka Jovanović, objasnio je saradnju sa Rudnikom uglja Berane.

"Termoelektrana može da preuzme 150 do 180 hiljada tona beranskog uglja, što čini sedam do deset odsto proizvodnje Rudnika uglja Pljevlja", kazao je Jovanović, navodeći da je kvalitetno rješenje za Rudnik izgradnja nove toplane.

Predstavnik kompanije „Ankara Kjumur“, Hamdi Goksu, objasnio je da bi isporuka 240 hiljada tona uglja EPCG-u omogućila da se uposli 150 domaćih radnika i 30 iz Turske, navodeći da su porezi i doprinosi u Turskoj upola manji nego u Crnoj Gori.

"Mi bismo za 18 mjeseci investirali oko 1,5 miliona EUR u Rudnik i kreirali polumehanizovani sistem proizvodnje", rekao je Goksu.

Savjetnik predsjednika Opštine Berane Darko Stojanović istakao je važnost Rudnika uglja za Berane i sjever Crne Gore.

"Obnavljanje proizvodnje u Rudniku, na održiv i tržišni način je u interesu svih i doprinijeće povećanju zaposlenosti na našem području. Rudnik će u Opštini uvijek imati iskrenog partnera", rekao je Stojanović.

Sekretar Odbora udruženja energetike i rudarstva, Ranko Vukmirović, smatra da Crna Gora mora valorizovati rudna ležišta dok još može.

On je kazao da je saglasan sa predlogom da se izgradi toplana koja bi u radu koristila ugalj iz beranskog rudnika.

Golubović je rekao da se nada da će, uz angažovanje svih aktera, Rudnik Berane obnoviti proizvodnju i istakao da su na raspolaganju svi kapaciteti ove poslovne asocijacije kako bi se unaprijedio ambijent i kompanijama omogućilo uspješno poslovanje.

Preporučujemo za Vas