prvi dio paketa koji je usvojila Vlada Zdravka Krivokapića

Da se pregura do aprila: Svaki peti građanin dobija pomoć, subvencije zarada za više ugroženih u privredi

Drugi dio podrške, posebno za mala i srednja preduzeća, najavljen do kraja marta. Pravila nalažu da podršku mogu da koriste oni koji već nijesu od države dobili pomoć od ukupno 800.000 eura (po jednom preduzeću). Prema podacima AZK, već ima kompanija koje su kroz ranije pakete dobile taj iznos

43255 pregleda 367 reakcija 87 komentar(a)
Moraju se poštovati rokovi plaćanja privredi: Sa predstavljanja prvog dijela paketa državne pomoći, Foto: Savo Prelević
Moraju se poštovati rokovi plaćanja privredi: Sa predstavljanja prvog dijela paketa državne pomoći, Foto: Savo Prelević

Svaki peti građanin će dobiti pomoć države preko mjera za ugrožene kategorije, a državni paket podrške je tu da se preživi prvi kvartal (januar, februar, mart) ove godine.

Usmjeren je da sačuva zaposlenost, pospješi likvidnost i olakša poslovanje privrede, poveća broj turista, održi poljoprivredu, podstakne zapošljavanje...

Sveobuhvatniji je od dosadašnjih i izdašniji, posebno kod subvencioniranja zarada.

Procjena ukupnog direktnog i indirektnog fiskalnog uticaja mjera je oko 163 miliona eura ili šest odsto kvartalnog bruto-domaćeg proizvoda (BDP).

Grafik: Vijesti

To je poruka ministara ekonomskog razvoja, finansija i poljoprivrede Jakova Milatovića, Milojka Spajića i Aleksandra Stijovića koji su sa saradnicima predstavili prvi dio paketa koji je usvojila Vlada Zdravka Krivokapića.

U Uniji poslodavaca su zadovoljni što je Vlada prihvatila većinu predloga i očekuju da uvaže i ostale sugestije za bolje poslovanje privrede, što doprinosi i državi. Iz Privredne komore “Vijesti” očekuju stav

U paketu je isplata jednokratne pomoći nezaposlenima, penzionerima i dijelu korisnika socijalne pomoći od po 50 do 100 eura, a najavljeno je da će ih dobiti u februaru uz redovna primanja, kao i nastavak subvencija za plate, ali za više djelatnosti i za sve ugrožene u stopostotnom iznosu minimalne zarade (222 eura po registrovanom zaposlenom).

Grafik: Vijesti

Tu je i repogram poreskih obaveza, PDV olakišice, oslobađanje dijela naknada državnim firmama, podsticaj za zapošljavanje građana koji su na birou rada, turistički vaučeri za registrovani privatni smještaj za prosvjetu i zdravstvo, a procjena je da će ih do kraja juna koristiti oko 27.000 zaposlenih.

Slijede krediti

Drugi dio pomoći je najavljen kroz povoljnije kreditne linije Investiciono-razvojnog fonda (IRF) koji pripremaju i juče se nije moglo dobiti više detalja o tome, osim da je cilj da se više pomogne malim i srednjim preduzećima.

To se očekuje najkasnije do kraja marta. Ukazano je da se razmatra i garantna šema.

Saopšteno je da su se prvo morali bazirati na rješavanje zatečenih problema i ovaj dio paketa, a da će pravac razvoja biti prikazan i kroz predstojeći budžet za 2021.

Podrška za privredu je ograničena, odnosno mogu da je koriste samo oni koji već nijesu od države dobili kovid pomoć od 800.000 eura (po jednom preduzeću), a na to je upozorila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK).

Prema podacima AZK, već ima firmi koje su kroz ranije pakete dobile taj iznos.

“Novi paket je u najvećoj mjeri namijenjen socijalno najranjivijim kategorijama i malom privredniku i to je dobro”, jučerašnja je javna ocjena analitičara Predraga Drecuna.

U Uniji poslodavaca su zadovoljni što je Vlada prihvatila većinu predloga i očekuju da uvaže i ostale sugestije za bolje poslovanje privrede, što doprinosi i državi.

Iz Privredne komore “Vijesti” očekuju stav.

Od pandemije zavisi šta dalje

Novi paket je planiran do kraja marta, a za dio mjera finansijska podrška će se realizovati u skladu sa preciziranim uslovima i nakon 31. marta.

“Uporedo će se pratiti kretanje pandemije, trend uticaja krize, inputi privrednika i građana koji su korisnici mjera, kao i efekti mjera podrške, u cilju strateškog pristupa planiranja daljih aktivnosti”, poruka je Vlade.

Za ranjive kategorije stanovništva opredijeljeno je sedam miliona eura pomoći, dok je ostatak novca za privredu.

“Vijesti” objavljuju grafički prikaz pomoći ranjivim kategorijama i ukupne pomoći privrednom sektoru.

Za sprovođenje mjera potrebne su i izmjene zakona, koje će Vlada predložiti Skupštini i očekuje vanredno zasjedanje u februaru.

Konkretno

Za subvencije zarada namijenjeno je 22 miliona eura za tri mjeseca, odložiće se i reprogram plaćanja poreza i doprinosa u iznosu od 120 miliona.

Moguće je odlaganje plaćanja duga za poreze i doprinose po osnovu dohotka za fizička lica koji je nastao od 1. jula do 31. decembra 2020. za sva privredna društva, koja su do 30. juna redovno izmirivali obaveze po ovom osnovu.

Period reprograma duga je 24 mjeseca.

Prijave za subvencije su od 1. do 20. u mjesecu. Primjera radi, od 1. do 20. februara se podnosi prijava za pomoć za januarske plate.

Opredijeljeno je pola miliona eura za elektronsku fiskalizaciju i to jednokratno po 100 eura poreskim obveznicima koji privrednu djelatnost obavljaju u nekoj od ugroženih djelatnosti i onima koji su izmirili sve poreze i doprinose na dohodak koji su dospjeli za plaćanje na 30. 9. 2020. godine ili redovno izmiruju reprogramirane obaveze.

Milatović je kazao da će mjera novog zapošljavanja sa evidencije Zavoda koštati od 200 do 230 eura u ovoj godini po jednom novozaposlenom, 150 eura u sljedećoj godini i 80 eura u 2023.

Grafik:Vijesti

Ovo će budžet koštati preko 10 miliona eura, a podrazumijeva da je poslodavac oslobođen 90 odsto poreza i doprinosa za platu novog zaposlenog u 2021, 60 odsto u 2022. i 30 odsto u 2023.

Oko 20 novih ugroženih djelatnosti

Na listi ugroženih djelatnosti je dodatno oko 20 novih, među kojima su gradski i prigradski prevoz putnika, pomorski priobalni prevoz putnika, male vinarije, kraft pivare, proizvodnju ulja i masti, proizvodnja kožne odjeće, obuće, odmarališta i slični objekti za privremeni boravak, djelatnosti kampova, auto-kampova, ketering djelatnosti...

Ugrožene djelatnosti
foto: Vijesti
Ugrožene djelatnosti
foto: Vijesti

Milatović je objasnio da je dodatno obuhvaćeno 1.000 preduzeća sa 3.000 radnika, dok će u konačnom ukupno iz sektora ugroženih djelatnosti na pomoć države moći da računa 4.500 firmi sa 19.000 radnika.

Milatović
Milatovićfoto: Savo Prelević

Mjera je i povećanje limita ostvarenog prometa sa 18.000 eura na 30.000 eura kao uslova za obaveznu PDV registraciju, što će državni budžet koštati 12,5 miliona eura, smanjenje cijene zakupa prostora u državnom vlasništvu i odlaganje obaveze po istom osnovu, što je manje pola miliona u državnoj kasi.

Preporuke opštinama i CBCG

Vlada u paketu navodi da će preduzeti sistemske mjere u cilju zaštite privrednih subjekata po pitanju poštovanja rokova za plaćanja definisanih Zakonom o rokovima izmirenja novčanih obaveza, odnosno 30 dana od nastanka dužničko-povjerilačkog odnosa.

1,72 miliona eura vrijedan je paket mjera intervencije na tržištu poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva i akvakulture

Opštinama je preporučeno da razmotri mogućnost oslobaćanja privrednika plaćanja lokalnih komunalnih taksi, naknada za korišćenje puta i putnog zemljišta pored opštinskih i nekategorisanih puteva za pristup komercijalnim objektima za 2021. godinu, revidiranja cijena komunalnih usluga u zavisno od toga da li su objekti privrednih subjekata bili zatvoreni ili ne, oslobađanja plaćanja članskog doprinosa turističkim organizacijama za ovu godinui poreza na nepokretnosti....

Centralnoj banci je preporučeno da razmotriti mogućnost za proširenje obuhvata moratorijuma i restrukturiranja kredita za dužnike iz djelatnosti koje nijesu pokrivene postojećim propisima.

Novi plan za IRF

“Vlada je uspjela da napravi mjere koje su mnogo jače nego ikad implemetirane u Crnoj Gori. Godina iza nas je bila teška i sa zastrašujućim rezultatima, padom BDP-a u trećem kvartalu od 26,9 odsto, nezaposlenošću od 19 odsto i fiskalnim deficitom iznad deset odsto. Imamo tešku sliku. Uprkos tome, izašli smo na tržište obveznica u pravom trenutku i dobili injekciju koju trenutno koristimo“, istakao je Spajić, navodeći da je važna za budući razvoj.

Spajić
Spajićfoto: Savo Prelević

Državni sekretar Janko Odović je dodao da timovi ministarstava finansija i ekonomskog razvoja i novo rukovodstvo IRF-a intenzivno pripremaju novi plan, kao i da će značajnu pomoć u kreditnoj politici IRF-a u narednom periodu imati mala i srednja preduzeća.

Odović
Odovićfoto: Savo Prelević

Staro rukovodstvo IRF-a u planu za ovu godinu, na koji je dala saglasnost Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) planiralo je za pomoć privredi oko 120 miliona eura.

U prvom paketu mjera prošle Vlade je bilo najvažnije odlaganje plaćanja obaveza za poreze i kredite, a u drugom subvencije za zarade.

Takozvani treći paket, u kojem je bilo mjera za turizam i poljoprivredu koje se sada nastavljaju, bio je dominantno usmjeren za srednji i duži rok podrške, a ocijenjivan je kao predizborni spisak obećanja tadašnje vlasti.

Rukovodstvo nove avio-kompanije u ponedjeljak

Spajić je najavio da će u ponedeljak biti poznat novi petočlani odbor direktora i izvršni direktor nacionalne avio-kompanija, registrovane kao “ToMontenegro”, a podsjetio je da je raspisan konkurs za njihov izbor.

“Time smo htjeli da pokažemo koliko smo transparentni i otvoreni za prijave i da nemamo neke ljude koji čekaju tamo u pozadini da ih mi samo postavimo. Dobili smo ogroman broj prijava, koji nije bio isključivo samo za te funkcije, nego za sva moguća mjesta u novoj kompaniji”, rekao je Spajić.

Najavio je da će avio-komanija biti spremna do početka ljetnje sezone.

O “plovidbama”

Spajić je ponovio da je Vlada regulisala 4,6 miliona dolara kineskoj Eksim banci i da je novac povučen direktno iz budžeta.

“Postoji međudržavni ugovor koji je državna garancija Crne Gore u tom kreditnom aranžmanu sa Eksim bankom. Mi smo po tom osnovu međunarodnog ugovora regulisali ono što je stiglo na naplatu, odnosno ratu od 4,6 miliona dolara”, rekao je Spajić, ukazujući da je zabranjena direktna državna pomoć kompanijama.

On je naglasio da su u teškim pregovorima sa kineskom stranom došli do dogovora da Eksim banka povuče samo taj dio zasada od ukupno 58 miliona dolara.

“To je izuzetak jer obično neko ko povlači garancije, on će da traži za cijeli iznos jer ne vjeruje da kompanije više mogu da iznesu taj kreditni aranžman do tada. Pregovorima smo došli do dogovora da se povuče samo dio koji je stigao na naplatu i nastavljamo razgovore. Vrlo vjerovatno je da ćemo brzo doći do pozitivnog ishoda”, rekao je Spajić.

Trgovci da vode računa o domaćim proizvodima

Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je kazao da mjerama za pomoć poljoprivredi i ribarstvu žele da očuvaju kontinuitet proizvodnje posebno u segmentima koji su najugroženiji i najviše pogođeni, čime se pomaže opstanak, likvidnost i egzistencija proizvođača.

Stijović
Stijovićfoto: Savo Prelević

On je objasnio da su to mjere intervencije na tržištu poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva i akvakulture koje uključuju povlačenje i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, pomoć u njihovoj distribucije, zatim ustupanje viškova proizvoda javnim ustanovama (bolnice, centri socijalnog stanovanja...), Crvenom krstu, a sve uz nadoknadu proizvođačima od 100 odsto proizvodne vrijednosti tih proizvoda.

Ministarstvo poljoprivrede će posebnim aktom da propiše uslove za realizaciju ovih mjera, a njihov vremenski okvir nije ograničen.

Za ove mjere je namijenjeno 1,72 miliona eura.

Stijović je ukazao i na podršku kupovini domaćih proizvođača.

“Trgovci, ugostitelji i drugi subjekti koji na tržištu nude poljoprivredno-prehrambene proizvode će za vrijeme epidemije i tokom saniranja posljedica posebno voditi računa o tome da tretman proizvoda koji su proizvedeni u Crnoj Gori ne bude u gorem položaju od tretmana sličnih ili istih uvoznih proizvoda. To sve u cilju održavanja poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori i dohotka crnogorskih proizvođača, čiji je opstanak ugrožen zbog pandemije koronavirusa”, rekao je Stijović.

Preporučujemo za Vas