RCC pokrenuo mapu zaposlenosti

Bregu: Na Zapadnom Balkanu broj prijavljenih nezaposlenih do novembra povećan na skoro 1,4 miliona

„Kako se kriza nastavila uz usvojene mjere ograničavanja i Vladine odgovore, Mapa zaposlenosti pokazuje da promjene broja prijavljenih nezaposlenih osoba u većini ekonomija nijesu bile toliko naglašene“, saopštila je Bregu

2928 pregleda 1 komentar(a)
Foto: RCC
Foto: RCC

Savjet za regionalnu saradnju (RCC) pokrenuo je Mapu zaposlenosti na Zapadnom Balkanu, kako bi pratili posljedice pandemije COVID-19 na tržišta rada širom regiona i pokazali trendove u različitim ekonomijama.

Generalna sekretarka RCC-a, Majlinda Bregu, je u autorskom tekstu navela da je riječ o online platformi koja objedinjuje i predstavlja podatke o tržištima rada prikupljene iz službenih izvora svake od šest ekonomija Zapadnog Balkana.

„Danas, kada je pokrećemo, Mapa zaposlenosti nam pokazuje da je na početku krize, u martu prošle godine, ukupan broj prijavljenih nezaposlenih osoba iznosio oko 1,22 miliona i da je do novembra povećan na skoro 1,4 miliona, što znači da se skoro 177 hiljada građana prijavilo kao nezaposleno u javne službe za zapošljavanje“, rekla je Bregu.

To je, kako je navela, povećanje prijavljenog broja nezaposlenih za oko 14,5 odsto tokom devet mjeseci na Zapadnom Balkanu.

„Kako se kriza nastavila uz usvojene mjere ograničavanja i Vladine odgovore, Mapa zaposlenosti pokazuje da promjene broja prijavljenih nezaposlenih osoba u većini ekonomija nijesu bile toliko naglašene“, saopštila je Bregu.

Prema njenim riječima, te ukupne brojke za ekonomije Zapadnog Balkana "kriju" važne razlike, jer je u nekim ekonomijama u ovom periodu čak došlo i do smanjenja broja prijavljenih nezaposlenih osoba, iako neznatnog, dok je u drugim povećanje bilo mnogo značajnije nego što to pokazuju brojke na regionalnom nivou.

„Jednako je važno to što ove brojke ne obuhvataju gubitke u broju radnih sati i platama, niti potpuno odražavaju promjene u neformalnom sektoru i nivoima aktivnosti koje su veoma bitne za sve ekonomije Zapadnog Balkana“, dodala je Bregu.

Ona je kazala da je, bez obzira na razlike među ekonomijama, jasno da su radna mjesta teško pogođena i da je pandemija pojačala strukturne izazove tržišta rada na Zapadnom Balkanu.

„Čak i kada bi se ove posljedice danas poništile i vratilo stanje prije pandemije koronavirusa, opet bi bili u nepovoljnom položaju sa zapošljavanjem u neformalnom sektoru, koje se prema procjenama kreće na nivou od 18 odsto do čak 30 odsto u ekonomijama regiona, niskom stopom zaposlenosti mladih, visokim stopama neaktivnosti i prisutnim neravnopravnostima“, tvrdi Bregu.

Ona je rekla da odgovor na pitanje kako da se ekonomije Zapadnog Balkana oporave od svojih strukturalnih slabosti, koje su umnožene negativnim socioekonomskim posljedicama pandemije, nije jednostavan.

„Ova kriza je opasno jedinstvena. I odgovori politika moraju biti jedinstveni“, poručila je Bregu.

Ona je ocijenila da zajedničko regionalno tržište (CRM), koje je razvio RCC zajedno sa svojim partnerima u regiji i Evropske unije (EU) može biti dobar instrument.

„Jedna od mogućih koristi od CRM-a je da ono može dovesti do dodatnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u regionu za 6,7 odsto. U stvarnosti, to znači veći broj boljih radnih mjesta za naše ljude“, objasnila je Bregu.

Ona je rekla da je pred svima težak ali izvodljiv zadatak i da je sada vrijeme za djelovanje, dok još postoji dovoljno ljudskog kapitala na koji se može računati, kao i talenta, energije i entuzijazma.

„Mapa zaposlenosti je ovdje da bi pružala podatke o tržištima rada iz svih ekonomija na regionalnom nivou, na mjesečnoj, kvartalnoj i godišnjoj osnovi. Radeći s našim partnerima, proširivaćemo podatke koje prikupljamo i razvrstavati ih prema polu, starosti i obrazovanju, otkrivajući tako važne trendove u ekonomijama“, zaključila je Bregu.