Crna Gora ima najvećA OPTEREĆENJA na zarade u regionu

Privrednici traže da se smanje dažbine pa poveća minimalac

Na svaki euro minimalca u Crnoj Gori za poreze i doprinose treba platiti još 64 centa, u Federaciji BiH 61, Srbiji 57, Hrvatskoj 46 centi

29696 pregleda 163 reakcija 42 komentar(a)
PKCG, Foto: Vesko Belojević
PKCG, Foto: Vesko Belojević

Privrednoj komori je prihvatljiv predlog za povećanje minimalne zarade sa 222 na 250 eura, ali samo uz istovremeno smanjenje dažbina na zarade, dok je Unija poslodavaca predala inicijativu Skupštini da povuče izmjene Zakona o radu kojim se uvećava minimalna zarada i da se o tome pregovara na Socijalnom savjetu.

Ovaj predlog Skupštini prije tri dana uputili su predstavnici klubova nove parlamentarne većine i on će se naći na dnevnom redu sjednice koja počinje 18. februara. Ukoliko predlog dobije većinu iznos minimalne zarade od 250 eura važio bi od 1. jula.

Na sadašnji iznos minimalca ukupno opterećenje poslodavca je 364 eura, dok bi na 250 eura ono iznosilo 410 eura.

Iz Privredne komore saopštili su “Vijestima” da je sama stopa poreza na lični dohodak najmanja u Crnoj Gori i iznosi devet odsto, dok je u Srbiji i Bosni i Hercegovini 10 odsto, a u Hrvatskoj 20 odsto, ali da su ukupne dažbine na zaradu značajno veće nego u regionu i da tu postoji mogućnost za smanjenje.

Kako je u regionu

“Analiza koju je pripremila Privredna komora pokazuje da poslodavaci u Crnoj Gori na svaki euro neto minimalne zarade zaposlenog moraju dodatno da uplate na ime poreza i doprinosa 64 centa, dok u Federaciji BiH plaćaju 61, Srbiji 57, Republici Srpskoj 49 i Hrvatskoj 46 centi. Prema tome poresko opterećenje rada u Crnoj Gori je najveće i povećanje osnovice dodatno će ugroziti likvidnost privrednih subjekata i za jedan dio njih predstavljati motiv za prelazak u sivu zonu. Stoga cijenimo da ovakve promjene u poreskoj politici moraju biti sagledane iz više uglova - zadovoljstva zaposlenih, prihoda države i uticaj na poslovanje kompanija”, kazali su “Vijestima” iz Privredne komore.

Oni predlažu da prvi korak bude da se adekvatnim mjerama suzbijanju siva ekonomije i proširi baza poreskih obveznika i time povećaju budžetski prihodi, drugi da se smanje doprinosi na zarade a zatim da se poveća minalni lični dohodak.

“PKCG podržava povećanje minimalne zarade na 250 eura, ali isključivo uz adekvatno smanjenje fiskalnog opterećenja po osnovu rada. Pored smanjenja doprinosa, a u cilju podrške privrednim subjektima da u ovim teškim vremenima sačuvaju poslovanje, potrebno je razmotriti mogućnost uvođenja tzv. neoporezivog dijela zarade, odnosno onog dijela koji služi za pokrivanje egzistencijalnog minimuma”, smatraju u Privrednoj komori.

Obaveza socijalnog dijaloga

Unija poslodavaca uputila je dopis predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću i tražila da se predlog povuče iz skupštinske procedure, kao i da se ova tema “vrati u okvir Socijalnog savjeta i proceduru propisanu domaćim i međunarodnim propisima”.

UPCG navodi da su poslanici postupili suprotno od uspostavljenih i propisanih procedura za utvrđivanje minimalne zarade i zanemarili ulogu Socijalnog savjeta koja je definisana Ustavom Crne Gore, kao i Zakonom o radu i Zakonom o socijalnom savjetu i konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada koje je Crna Gora ratifikovala.

“Takođe, obaveza tripartitnih konsultacija socijalnih partnera o pitanjima od značaja za poslodavce i zaposlene proističe i iz mjerila za poglavlje 19, za koje je u svim dosadašnjim izvještajima EK ukazivano da postoji potreba intenzivnijeg dijaloga i veće uključenosti socijalnih partnera u procese donošenja odluka koje se tiču njihovog položaja”, naveli su iz Unije poslodavaca, koja sa Unijom slobodnih sindikata, Savezom sindikata i Vladom i čini Socijalni savjet.

Oni navode da Socijalni savjet nije ni upoznat sa ovom inicijativom i da se to “može percipirati kao grubo urušavanje socijalnog dijaloga”, iako je Zakonom o radu definisano da Vlada utvrđuje iznos minimalne zarade na predlog Socijalnog savjeta.

UPCG: Predlog poslanika je ishitren, prvo pregovarajmo

Iz Unije poslodavaca su pozvali da se prvo pregovara na Socijalnom savjetu.

“Smatramo da se i o ovako važnom pitanju pristupa ishitreno tj. bez urađene ozbiljne analize uticaja predloženog povećanja minimalne zarade na privredu, ali i na troškove javnog sektora. Naime, iako od predlagača nije pokrenuta inicijativa da se prvo, primjera radi, pristupi izmjenama Zakona o porezu na dohodak kako bi se uveo neoporezivi dio dohotka (koji Crna Gora, za razliku od većine zemalja EU i regiona, još uvijek nema) ili da se započne proces izmjena Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ili smanje neki od postojećih parafiskalnih nameta, u njihovom predlogu ipak je sadržano “uvjerenje” da povećanje minimalne zarade neće predstavljati značajno povećanje troškova ni u privatnom ni u javnom sektoru, odnosno da će se negativni efekti anulirati smanjenjem poreskih opterećenja ili uvođenjem neoporezivog dijela zarade (što je zahtjev koji UPCG godinama potencira, uključujući i prilikom poslednjih pregovora socijalnih partnera kada je povećanje minimalne zarade i dogovoreno)”, naveli su iz UPCG.

Oni kažu da se zbog krize usljed pandemije ne može govoriti o potrebnom nivou produktivnosti kao uslovu za povećanje minimalne zarade.

Preporučujemo za Vas