Centralna banke (CBCG), pozivajući se na poslovnu tajnu, juče nije odgovorila na pitanje “Vijesti” da li su dvije transakcije novca koje su u okviru ADMAS projekta iz kredita iz Abu Dabi fonda za razvoj legle na specijalni račun u Prvoj banci evidentirane u sistemu vrhovne monetarne institucije.
“Povodom pitanja o međunarodnim platnim transakcijama iz 2015. godine i 2017. godine nijesmo u mogućnosti da dostavimo tražene podatke, jer oni predstavljaju poslovnu tajnu. U skladu sa članom 54 stav 1 Zakona o platnom prometu podaci do kojih pružalac platnih usluga dođe u toku poslovanja, a odnose se na korisnika platnih usluga, uključujući i podatke o njegovoj ličnosti, kao i podaci o platnoj transakciji i stanju i promjenama na računu za plaćanje korisnika platnih usluga čine poslovnu tajnu i mogu se dostaviti samo u izuzetnim slučajevima propisanim zakonom, a u koje ovaj zahtjev ne spada. Uz to, članom 84 Zakona o CBCG propisana je obaveza čuvanja tajnosti informacija i podataka koji, u skladu sa zakonom ili drugim aktom, predstavljaju tajnu, osim u slučaju izuzetka u koje ne spada ovaj zahtjev”, zvanični je odgovor iz CBCG kojom rukovodi guverner Radoje Žugić.
Putevi novca
Pozivajući se na ista zakonska rješenja nije odgovoreno na pitanja kako je prošlo ovo plaćanje, odnosno da li preko svifta ili nekim drugim kanalom transfera novca i ko je korespodentska banka, u kojoj valuti je poslat novac, dolarima ili eurima i ako je novac poslat u dolarima gdje je izvršena eventualna konverzija u eure i ko snosi troškove eventualne konverzije.
Na specijalni račun u Prvoj banci, mimo sistema državnog trezora (Ministarstva finansija) od 50 miliona kredita u dolarima, za koje je data državna garancija 2015. godine je leglo 15 miliona dolara, a 2017. godine 14,6 miliona dolara. Ovo je zvanično saopštio ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović. Stijović je do podataka došao, kako je rekao, nakon što je skinuta oznaka tajnosti sa dijela dokumentata u vezi ADMAS projekta i sve je predao Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se utvrdi ima li elemenata za proširenje istrage.
Kada je prva tranša novca uplaćena na račun u Prvoj banci Žugić je bio ministar finansija, a kada je uplaćena druga tranša novca 2017. godine ministar finansija je bio Darko Radunović. On je krajem 2016. godine zamijenio Žugića na toj poziciji koji je na jesen te godine izabran za guvernera.
Prema godišnjem izvještaju o poslovanju Prve banke za 2016. godinu, Radunović je do 29. septembra bio član Odbora direktora, odnosno u vrijeme kada je prva tranša kredita legla na specijalni račun. Stijović je kazao da je prva tranša kredita uplaćena u avgustu 2015. godine, a druga u junu 2017. godine.
Kolateral za garanciju
Stijović je saopštio da moraju od kreditora iz Abu Dabija da traže garanciju pošto je nema u državnom trezoru, te da ne znaju njen sadržaj i šta su obaveze države.
Ova garancija je obezbijeđena dodatnim kolateralom, što je Žugić zvanično saopštio na konferecniji za novinare u oktobru 2014. godine kada je Vlada utvrdila predlog budžeta za 2015. i kada je on najavio da će se izdati ova garancija.
“Odobrili smo nekoliko novih garancija i ono što je vodilo Vladu i nas u Ministarstvu finansija je, ističem jasno, da ćemo davati samo održive garancije koje neće imati rizik pada na teret budžeta, pa smo dopunili član predloga zakona o budžetu da za svaku datu garanciju je neophodno obezbijediti kolateral. Jeste malo bankarski, ali je to sa aspekta sigurnosti i onih pozicija koje se tiču samih datih garancija svakako manji stepen rizika i manji nivo ranjivosti javnih finansija. Jedna je garancija vezana za poljorivredu i tu smo našli prostora da osnažimo i povećamo zaposlenost i kapacitete, ali i po tom osnovu data garancija za sobom povlači adekvatan kolateral datog nivoa koji će smanjiti rizik pada na teret budžeta”, rekao je Žugić, ne precizirajući detalje u vezi sa kolateralom.
Veza sa Prvom bankom
SDT je istragu u vezi sa ovim slučajem proglasilo tajnom zbog čega ne može da govori o daljim postupcima, odnosno hoće li saslušati Žugića i predsjednika Opštine Nikšić, odnosno bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, koji je dao nalog za uplatu druge tranše kredita, dok se za prvu ne zna ko je odobrio.
Stijović je saopštio da je Žugićev potpisa na prevedenim ugovorima o zajmu i kreditu, dok se u originalima na engleskoj verziji nalazi potpis bivšeg direktora IRF-a Zorana Vukčevića. Bivši ministar poljoprivrede poljoprivrede Petar Ivanović koji je sada poslanik DPS-a i savjetnik predsjednika države Mila Đukanovića se navodi u ugovorima kao svjedok. Prvu banku kontroliše Aco Đukanović, brat predsjednika države. Žugić je ranije bio u revizorskom odboru Prve banke.
Žugić, Simović i Ivanović tvrde da su zakonito radili.
SDT je u ovoj istrazi saslušalo Ivanovića i Vukčevića zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj, te da su dozvolili nenamjensku raspodjelu i trošenje novca kredita iz Abu Dabi fonda. Zbog sumnje da su počinili krivično djelo - nesavjestan rad u službi, u SDT-u su iskaz dali i nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić, čiji se izvještaj o zalozima firmi našao u nekoliko spornih predmeta.
Drugog dana istrage specijalna tužiteljka Stojanka Radović saslušala je Dragana Brkovića, vlasnika kompanije “Vektra”, Ljuba Perišića, čija firma “Eko Per” iz Šavnika flašira vodu “diva” i biznismene Krsta Kneževića, Džemala Škrijelja i Vladimira Kujundžića. Oni su osumnjičeni da su nezakonito trošili novac koji su njihove firme dobile od kredita iz Abu Dabi fonda.
U reviziji završnih računa nema podataka o uplatama
U podacima iz budžeta za 2015. godinu piše da će država izdati 101,6 miliona eura garancija, od čega je za projekat Investiciono-razvojnog fonda sa Abu Dabi fondom za razvoj za projekat ADMAS 50 miliona eura.
U završnom računu budžeta za tu godinu ne navodi se nigdje uplata prve tranše od 15 miliona dolara, a u reviziji završnog računu, koju je uradila Državna revizorska institucija (DRI), u izvještaju o garancijama nema podatka da je ona izdata. Ista je situacija i sa revizijom završnog računa za 2017.godine gdje nema uplate od 14,6 miliona dolara.
Bonus video:
