POSLODAVCI ĆUTE O ODLUCI CBCG

Mjenica za privredu tabu tema

Kako su objasnili u okviru kreiranja povoljnih uslova poslovanja, jedan od osnovnih zahtjeva privrede je da se unaprijedi finansijska disciplina i skrate kašnjenja u plaćanju novčanih potraživanja
146 pregleda 1 komentar(a)
Poslovna komora Crne gore, Foto: Savo Prelević
Poslovna komora Crne gore, Foto: Savo Prelević
21.05.2019. 13:04h

Da li treba stopirati  sva podnijeta rješenja za naplatu duga mjenicom nakon što je Ustavni sud  ukinuo  član  218a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju pitanje je na koje “Vijesti” nijesu dobile odgovor od Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Privredne komore (PKCG) i Montengro biznis alijanse (MBA).

Iako je Ustavni sud  ukinuo  član  218a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju kojim je bilo propisano   izvršenje po osnovu mjenice (prinudna naplata duga po osnovu mjenice),  Centralna banka (CBCG) je odlučila da  sva započeta  izvršenja  direktno podnijetih mjenica prije 17. novembra  nastavi.

Taj  član  zakona je sporan jer je omogućavao naplatu potraživanja preko mjenice prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju i bez mogućnosti žalbe.

“Poštujući odluku Ustavnog suda  i zahtjeve privrede, potrebno je normativno definisati kvalitetan model naplate potraživanja koja su obezbijeđena mjenicom u skladu sa ženevskim konvencijama i domaćim propisima i na taj način uspostaviti balans između prava povjerilaca i prava dužnika”, kazali su u PKCG.

Kako su objasnili u okviru kreiranja povoljnih uslova poslovanja, jedan od osnovnih zahtjeva privrede je da se unaprijedi finansijska disciplina i skrate kašnjenja u plaćanju novčanih potraživanja. 

“Mjenica kao sredstvo plaćanja i obezbjeđenja plaćanja je u opticaju više od 700 godina, a njeno izdavanje i promet bez efikasnog namirenja potraživanja je nesvrsishodno. Shodno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, mjenica i dalje predstavlja vjerodstojnu ispravu koja je podobna za izvršenje (odredba koja nije osporena)”, rekli su izPKCG. Iz Montenegro  biznis alijanse (MBA) su kazali da se sudske odluke donose da bi se poštovale.

“Međutim, ne događa se rijetko, da i pored toga, svaka od zainteresovanih strana, zavisno od svog interesa, istrajava u svom doživljavanju pravde. Nelikvidnost je veliki problem  naše ekonomije i treba tražiti načine da se postupno počne prevazilaziti, ma koliko oni za ponekoga bili problematični. U svakom slučaju, u tom procesu, interesi privatnog sektora, iz razumljivih razloga, moraju biti prioritetni”, kazali su iz MBA.

Unija poslodavaca  nije željela da  na pitanja “Vijesti” u vezi sa ukidanjem spornog člana zakona da  komentar. Ustavni sud je na sjednici 29. septembra donio odluku kojom je ukinuo  sporni član, a koja je zvanično  17. novembra objavljena u Službenom listu. 

Kako je CBCG saopštila  u oktobru,  od juna 2014. godine je dostavljeno 5.533 mjenice po osnovu kojih se potražuje  176,64 miliona eura  od čega je naplaćeno i 41,3 miliona eura, a ostatak duga je  bio 133,5 miliona. 

Pošto je  CBCG odlučila da sva započeta izvršenja mjenica realizuje, to znači  da će se, suprotno odluci suda, neustavno naplatiti  133,5 miliona eura uz već naplaćenih  41,3 miliona.  Sporni  član   218a Skupština je usvojila u junu 2014. godine, kao amandman tadašnjeg poslanika Damira Šehovića, a inicijativu za ocjenu zakonitosti tog člana Ustavnom sudu su prije više od dvije godine podnio poslanik Aleksandar Damjanović. 

Podaci CBCG pokazuju da  najveći broj mjenica su podnijele banke,  3.504, koje su  potraživale 134,5 miliona. Od te sume su naplatile  31 milion eura.

Ustavni sud i Vlada moraju zaštititi svojinska prava

Damjanović je   kazao  da je  najnovije u nizu ignorisanje  odluke Ustavnog suda od strane CBCG je žalostan primjer u kojem se  nalaze  državne institucije.

 “Odbijanje CBCG  da sprovede eksplicitnu odluku Ustavnog suda  kojim je iz sistem uklonjena neustavna i nezakonita odredba  o direktnom izvršenju putem mjenice, čime su kršena zajamčena imovinska prava,  direktan je  interes  finansijskih lobija koji su imali  najveću korist od primjene  te neustavne odredbe”, ocijenio je Damjanović.

Prema njegovim riječima,  sem nezakonito naplaćenih  više od 40 miliona  u periodu od  donošenja uredbe  do njenog ukidanja i to uglavnom od strane finansijskih institucija, sada se  ignorisanjem   odluke Ustavnog suda omogućava naplatiti  više od 130 miliona  podnijetih dnevnica u periodu prije objavljivanja odluke u Službenom listu.

“Ustavni sud, odnosno, Vlada moraju da zaštite svojinska prava  svih subjekata  kojima se ona  krše  nastavkom primjene  norme  koja od 17. novembra  ne postoji u  pravnom sistemu. U suprotnom  se rizikuje   pravni spor pred međunarodnim instancama, uz potpuni gubitak  kredibiliteta institucija”, ocijenio je Damjanović.