"nautičke luke su budućnost turizma"

Lukom da upravlja Opština Budva, a ne Morsko dobro

U zahtjevu za izmjene Zakona o lukama, navodi se da Morsko dobro mora da prekine praksu nezakonitog ustupanja Luke na osnovu prostog ugovora o zakupu, umjesto davanja koncesije

12622 pregleda 187 reakcija 12 komentar(a)
Luka Budva, Foto: Vuk Lajović
Luka Budva, Foto: Vuk Lajović

Upravljanje lukama od lokalnog značaja, u koje spada i Luka Budva, treba ustupiti opštinama, a ne kao do sada da njima upravlja Javno preduzeće Morsko dobro.

To piše u Predlogu izmjena i dopuna Zakona o lukama, koji je funkcioner budvanskih Demokrata Đorđe Zenović dostavio Vladi, nakon što je Generalni sekretarijat Vlade uputio javni poziv organima, organizacijama, udruženjima i građanima da se uključe u pripremu Godišnjeg programa rada Vlade za 2021. i dostave svoje inicijative, predloge, sugestije i komentare.

Kako je iz Vlade Zdravka Krivokapića saopšteno, cilj poziva je davanje mogućnosti zainteresovanoj javnosti da prvi put podijeli svoje ideje, predloge i sugestije prilikom sačinjavanja Godišnjeg programa rada Vlade, te da se prikupi i razmotri što veći broj stavova o zadacima koje bi Vlada trebalo da planira za 2021, na primjer koje zakone bi trebalo Vlada da predloži ili izmijeni, za koje oblasti nedostaju strategije, akcioni planovi, programi, koja bi postojeća strateška dokumenta trebalo revidirati....

"Jedan od predloga zakonskih tekstova koji očekujem da se nađe u programu Vlade za ovu godinu jeste izmjena i dopuna Zakona o lukama. Po sadašnjem rješenju, lukama od lokalnog značaja upravlja Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, a naša namjera je da se upravljanje lukama od lokalnog značaja zakonom ustupi opštinama na čijoj teritoriji se nalaze. Demokrate su više puta pozivali Morsko dobro da prekine praksu nezakonitog ustupanja Luke Budva na osnovu prostog ugovora o zakupu, umjesto davanja koncesije, kako to Zakon i predviđa", kazao je "Vijestima" Zenović.

On navodi da se od početka budvanska luka ustupa određenim pravnim licima bez javnog poziva, te da je do prije par godina iznos godišnje zakupnine luke iznosio oko 30.000 eura.

"To je, recimo, cijena zakupa jedne ugostiteljske terase ili dva veza u luci za veće brodove. Posebna je priča način na koji JP Morsko dobro i zakupac luke tretiraju zakupce vezova i mještane, prvo cijenom vezova, a zatim i zabranom korišćenja i dostupnosti luke kao javne površine svima, što je takođe suprotno Zakonu o lukama. Više je nego jasno koliki je ekonomski interes zakupca i nesrazmjeran je izdvajanjima za lučku infrastrukturu i investicije. Komunalni red u luci niko sada ne kontroliše, pa je gradska luka nerijetko ljeti idealna lokacija za pravljenje žurki do ranih jutarnjih časova u nekoj od jahti koje služe za rentiranje, a nalaze se na mjestu predviđenom za operativno pristanište, koje bi trebalo da služi za redovan linijski saobraćaj. Da ne pominjem koliko to štete nanosi ostalim privrednicima, izdavaocima smještaja i žiteljima Starog grada", ocijenio je Zenović.

Kako je kazao, nautičke luke su budućnost turizma i kao takve su neophodne Crnoj Gori, ali nikako u samom srcu grada.

"Posebno ne tamo gdje za njih ne postoje uslovi i kapaciteti. Da ne pominjem da sada luka nema ni zimovnik za plovila, ima dizalicu koja je urađena na divlje i lukobran koji uopšte nije urađen po pravilima struke. Iz svih tih razloga je neophodno da se male, gradske luke namijene upravo za komunalne vezove i linijski saobraćaj i da njima upravlja preduzeće koji bi osnovala Opština i to je upravo namjera Demokrata, da sačuvamo luku kao srce ovog grada od daljeg otuđenja i propadanja, zajedno sa gradskim parkom, Starim gradom i gradskim plivalištem i da ne dozvolimo da i oni odu u ruke privatnika", kazao je Zenović.

Nekadašnji gradonačelnik Budve Dragan Krapović (Demokrate) je još u februaru 2017. saopštio da je Opština spremna da preuzme upravljanje Lukom Budva, ukoliko država nastavi i dalje da ignoriše lokalnu upravu u izradi planskih dokumenata o budućem razvoju najvrednije lokacije u metropoli turizma.

Krapović je tada u gradskoj marini sa saradnicima održao konferenciju za novinare tražeći od državnih institucija kojima je tada rukovodio DPS da mora uključuti i upoznati Opštinu o svim potezima koji se tiču budvanske luke.

Deklaracija ostala mrtvo slovo na papiru

Predstavnici 19 političkih partija (izuzev DPS i SD), udruženja građana i nevladinih organizacja iz Budve, još u aprilu 2016. potpisali su Deklaraciju kojom su pozvali javnost, državne institucije, međunarodne organizacije, ambasade, da se napokon stane sa urbanističkim uništavanjem grada i tajnim izradom planskih dokumenta.

Okupljeni simbolično u Luci Budva, kao jednoj od posljednjih lokacija u gradu kojoj je tada u režiji Ministarstva održivog razvoja, prijetilo novo urbanističko urušenje, pozvali su nadležne da ozbiljno shvate njihove zahtjeve, kako "ne bi bilo potrebe za daljom radikalizacijom situacije u Budvi".

Deklaracija je proslijeđena direktno kabinetu tadašnjeg premijera Mila Đukanović, šefa prlamenta Ranka Krivokapića, ministra održivog razvoja Branimira Gvozdenovića, direktora JP Morsko dobro Predraga Jelušića, gradonačelnika Budve Srđe Popovića (DPS), kao svim poslaničkim klubovima crnogorskog parlamenta i ambasadama i delegaciji EU u Crnoj Gori.

Reakcije Vlade i države nije bilo, a te godine, poslije pune decenije, DPS je izgubio izbore u Budvi.

Potpis su stavili predstavnici budvanskih odbora Demokratske Crne Gore, Pokreta za promjene, Nove, Demosa, Građanskog pokreta URA, SDP, SNP, CDU, Liberalne partije, Građanske akcije, Budvanskog građanskog saveza, Inicijative "Budva 2020", Udruženja građana "Porat- Pizana", NVO "Nezavisne građanske incijative", Mjesne zajednice "Stari grad", KSR "Širun", Ekološkog društva Budva, KSR "Delfin" i KSR "Tuna".

Preporučujemo za Vas