u planu set zakona u vezi sa fiskalnim ambijentom i porezima

Krivokapić: Razmatramo uvođenje poreske policije

"Ja ne volim kazne, to mi djeluje ružno. Čitav sistem treba da djeluje preventivno i da nađemo mehanizme kako to da spriječimo, a ne da kažnjavamo i liječimo“, rekao je premijer

20641 pregleda 630 reakcija 50 komentar(a)
Krivokapić, Foto: Vlada Crne Gore
Krivokapić, Foto: Vlada Crne Gore

Vlada planira donošenje seta zakona u vezi sa fiskalnim ambijentom i porezima, koji imaju za cilj poboljšanje poslovnog ambijenta i smanjenje sive ekonomije, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.

„Najavljuje se set zakona u vezi sa fiskalnom politikom i porezima, pa se nadam da će se kroz te zakone poboljšati ambijent. Ja ne volim kazne, to mi djeluje ružno. Čitav sistem treba da djeluje preventivno i da nađemo mehanizme kako to da spriječimo, a ne da kažnjavamo i liječimo“, rekao je Krivokapić.

On je na događaju Otvoreno sa premijerom u organizaciji Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham), kazao da su dvije ključne institucije koje brinu brigu o suzbijanju sive ekonomije Poreska i Uprava carina, koje bi trebalo više da se angažuju.

„Jedan model koji razmatramo je uvođenje poreske policije, gdje mislimo da bi tako mogli da suzbijemo ono što je moguće. Kako prevesti ovo iz nelegalnih tokova, niko do kraja nije riješio, ali je preduslov za to dosljednja primjena zakonskih propisa“, smatra Krivokapić.

On je, govoreći o nedostatku kadra, kazao da je broj nezaposlenih povećan od prošle godine 17 hiljada, što je velika briga koju Crna Gora ima u tom socijalnom dijelu.

„Na Zavodu za zapošljavanje (ZZZ) imamo 26 osoba visoko stručnog kadra i 128 stručnog kadra. Pošto nam je to bilo izuzetno potrebno, telefonski smo razgovarali sa svakom osobom pojedinačno i došli do podatka da samo troje od tih 26 osoba ne radi“, naveo je Krivokapić.

On je kazao da se obično siva ekonomija vezuje za nisko kvalifikovan kadar.

„Zamislite u kojoj smo mi situaciji. Taj čovjek koji je više od pet godina izgubio na studijama, prihvati takvo stanje i radi u takvim uslovima. Tu moramo i svijest da promijenimo, jer ako ne krenemo sa tim, siva ekonomija će samo da cvjeta, pogotovo u krizama“, rekao je Krivokapić.

On je kazao da su očekivanja većine da Vlada radi efektivno, brzo i efikasno, što je i prirodno.

„Mi smo spremni da sva očekivanja ispunimo na zadovoljstvo svih korisnika. Opredjeljenje ove Vlade je da kreira poslovni ambijet kako žele zainteresovane strane, odnosno da pravi jasnije politike koje će biti usmjerene na zadovoljstvo krajnjih korisnika“, ocijenio je Krivokapić.

Vlada je, kako je podsjetio, formirala Savjet za konkurenciju, čiji je osnovni cilj da preispita postojeći ambijent, ukaže na sve što je dobro i projektuje još bolje.

On smatra da je podatak iz izvještaja AmChama o sivoj ekonomiji frapantan i u zoni alarma, a ne opreza.

„Sada završavamo program rada Vlade, koji je malo specifičan. Prvi put je transparentan, jer svako može da daje svoje sugestije“, dodao je Krivokapić.

On je, odgovarajući na pitanje da li će doći do smanjenja poreza na teret poslodavca, kazao da sa stanovišta finansijskih mogućnosti koje država ima, trenutak nije sjajan.

„Kada bi mene lično pitali, mislim da je tih 250 eura koliko iznosi minimalna zarada nedostojno za život. Sa druge strane, to jeste određeni namet na poslodavcu“, rekao je Krivokapić.

On je objasnio da bi 21. januara došlo do bankrota države, da se Crna Gora nije zadužila obveznicama.

„Desilo se to zaduženje i mi planiramo sve prema boljoj turističkoj sezoni nego što je bila prošle godine. Naša projekcija je da uradimo ono što su uradile Albanija i Hrvatska prošle godine i želimo odluke da donosimo na bazi činjenica“, naveo je Krivokapić.

Izvršni direktor AmCham-a, Marko Miročević, je predstavljajući rezultate Izvještaja o poslovnom ambijentu za period 2019/2020, kazao da je ocjena na skali od jedan do deset iznosila 5,8, što je pogoršanje u odnosu na prethodni izvještaj, kada je bila 6,29.

“Osnovni razlog takvog pogoršanja, kompanije članice su vidjele prije svega u efektu koji je pandemija novog koronavirusa imala na crnogorsku ekonomiju, kao i u mjerama koje su uvedene za njeno suzbijanje”, rekao je Miročević.

Izvještaj je, premanjegovim riječima, pokazao da je došlo do značajnog pada u produktivnosti kompanija i njihove efikasnosti, što je u krajnjem rezultriralo gubitkom klijenata, na šta je ukazalo gotovo 40 odsto kompanija članica.

“I pored činjenice da je došlo do značajnog pada prihoda, ono što nas raduje jeste da su, na pitanje ocjene perspektive u narednom petogodišnjem periodu kompanije članice u visokom procentu, od gotovo 82 odsto, izrazile da imaju optimistično gledanje”, dodao je Miročević.

Ključni razlog takvog optimističnog gledanja kompanije, prije svega, vide u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU).

Kompanije su, kada su u pitanju glavni rizici, u procentu od 84 odsto ukazale da je nepredvidivost tržišta ono što najviše zabrinjava.

“Kompanije su ukazale na zabrinutost kada je u pitanju stanje sive ekonomije, gdje je gotovo 84 odsto njih stanje u toj oblasti ocijenilo kao loše. Tu je i oblast trajanja sudskih postupaka, gdje je 80 odsto kompanija članica ukazalo na loše stanje”, naveo je Miročević.

On je rekao da je jasno da suzbijanje sive ekonomije mora biti prioritet Vlade.

“Potrebno je omogućiti kontrolu i sakcinisanje i onih subjekata koji nijesu registrovani, a koji obavljaju privrednu djelatnost, zatim povećati kapacitet i efikasnost inspekcijskih službi i kreirati stimulativne mjere za prelazak subjekata iz sive u regularnu ekonomiju”, smatra Miročević.

Kompanije članice su ocijenile i da poreska politika mora biti predvidiva i konkurentna, kao i da je u tom smislu potrebno da izmjene poreskih zakona prati adekvatan privatno-javni dijalog, uz obavezno održavanje javnih rasprava.

U oblasti radnih odnosa, gotovo 64 odsto kompanija članica je ukazalo da je stanje na tžištu rada loše, pri čemu je jedan od osnovnih problema crnogorskog radnog zakonodavstva nedovoljna fleksibilnost zakonske regulative, na šta je ukazalo gotovo 54 odsto ispitanika.

“I naravno, iz godine u godinu se javlja činjenica da je stopa poreza i doprinosa na zarade jako visoka za crnogorsku ekonomiju. Naš stav je da uređenje radnih odnosa, u skladu sa najboljim međunarodnim praksama, mora biti prioritet Vlade i u tom smislu potrebno je smanjiti poresko opterećenje troškova rada i unaprijediti regulative iz oblasti radnih odnosa”, poručio je Miročević.

Takođe, potrebno je smanjiti jaz između potreba poslodavaca i ponude na tržištu rada i to modernizacijom obrazovnih programa i kreiranjem ekosistema koji podržava cjeloživotno učenje.

“U dijelu digitalne transformacije zabrinjava činjenica da je gotovo 69 odsto kompanija članica ukazalo da je digitalna pismenost stanovništva loša. Tu se može mnogo toga unaprijediti”, smatra Miročević.

Kompanije su u oblasti građevinarstva, stanje u katastru u visokom procentu ocijenile jako lošim i izrazile zabrinutost kada je u pitanju planiranje prostora.

Krivokapić je, komentarišući oblast digitalne transformacije, kazao da zabrinjava loša ocjena digitalne pismenosti iz izvještaja.

“To znači da moramo svi, počev od obrazovanja, da krenemo u te promjene. Potrebno je cjeloživotno učenje, jer godine nijesu prepreka za rad sa računarom“, smatra Krivokapić.

Na pitanje da li se mogu očekivati izmjene Zakona o radu, Krivokapić je odgovorio da će Vlada pokušati da popravi sve što vidi da je loše.

„Imamo dobre zakone, ali ih ne primjenjujemo. Ako je neki zakon pokazao svoje nedostatke, valjda treba da se mijenja. Mjera svega je dobar odnos radnika i poslodavca i da radni odnos bude kvalitetan, kako bi korist imali i radnici i poslodavac i država. To trojstvo, kad se dobro uredi, niko nema problema“, rekao je Krivokapić.

On je kazao da se nada da će Zakon doživjeti promjenu i da će svi biti zadovoljni.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Džudi Rajzing Rajnke, podstakla je Krivokapića da zajedno sa komitetima AmChama rade na izradi mape puta u smislu budućeg angažovanja privatnog sektora i onoga što je akcentovano u izvještaju AmChama.

Ona je kazala da su u prošloj godini vidjeli brojne novonastale prilike u novim resorima, poput digitalnog zdravstva. AmCham je uočila te promjene i počela da sagledava načine kako da se zajedno koriste zdravstvo i tehnologije.

„Premijera podstičem da ostvari partnerstvo sa Amcham-om u vezi sa inicijativom za digitalno zdravstvo, koja će se realizovati u narednom periodu“, rekla je Rajzing Rajnke.

Ona je podsjetila da su AmCham i njene članice pokazale posvećenost zajednici kroz donacije i pomoć kojima je to potrebno, dok je i Ambasada SAD-a donirala finansijsku pomoć.

„Ponudili smo tehnološke grantove crnogorskoj Vladi za covid i bolničnu opremu od preko 100 hiljada USD“, dodala je Rajzing Rajnke.

AmCham i Ambasada SAD posvećeni su snažnom partnerstvu sa Crnom Gorom i njenim građanima.

„Pred nama je puno posla, a što tješnje budemo sarađivali Crna Gora će biti privlačnija stranim investitorima. Nadam se da ćemo moći da stvaramo prilike za saradnju“, zaključila je Rajzing Rajnke.

Preporučujemo za Vas