Unija poslodavaca smatra da uz veću minimalnu zaradu treba da idu i niži nameti

Smanjiti porez na plate

Iz ove organizacije za “Vijesti” su kazali da u predlogu budžeta prepoznaju namjeru da se racionalizuje javna potrošnja, ali primjećuju da postoji prostor i za neka dodatna smanjenja za koja očekuju da će se realizovati.

9430 pregleda 4 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Unija poslodavaca (UPCG) smatra da je jedna od slabosti predloga budžeta za ovu godinu što planirano povećanje minimalne zarade od 1. jula ne prati i smanjenje opterećenja na njih, a što može dovesti do daljeg rasta sive ekonomije.

Iz ove organizacije za “Vijesti” su kazali da u predlogu budžeta prepoznaju namjeru da se racionalizuje javna potrošnja, ali primjećuju da postoji prostor i za neka dodatna smanjenja za koja očekuju da će se realizovati.

Vlada je prošle sedmice utvrdila predlog budžeta za ovu godinu kojim se minimalna zarada povećava sa 222 na 250 eura od 1. jula.

“U predlogu budžeta primjetne su izvjesne slabosti po pitanju fiskalne procjene uticaja propisa i projekcije tržišnih kretanja. Primjer tome je povećanje minimalne zarade koje ne prati i očekivano smanjenje opterećenja na zarade, a što, u ovako teškoj situaciji u kojoj se nalaze crnogorska preduzeća, ne govori u prilog procesima koji vode rasterećenju i održivosti poslovanja i oporavku privrede. Postojeći nivo opterećenja na zarade je destimulativan za očuvanje nivoa zaposlenosti i otvaranje novih radnih mjesta, tako da svako novo odlaganje smanjenja troškova na zarade može dovesti do rasta neformalne zaposlenosti, te dodatno usložiti borbu protiv sive ekonomije koja predstavlja jedan od gorućih problema u državi”, rekli su u UPCG.

Oni su podsjetli da su socijalni partneri početkom marta dogovorili da se formira radna grupa koja će uraditi analizu troškova zarada sa zadatkom snižavanja opetećenja na njih. Ukazuju da taj model može da rastereti troškove poslovanja preduzeća i da državnom budžetu poveća prihode.

“Između stanja u privredi i tržišta rada postoji duboka uzročno-posljedična veza. Ne možemo govoriti o dobrom položaju radnika ako ga ne prati i dobar položaj poslodavaca i obratno. Zato godinama insistiramo da povećanje minimalne zarade prati smanjenje fiskalnog opterećenja troškova rad, posebno jer se time stimuliše otvaranje novih radnih mjesta i povećanje legalnog zapošljavanja, smanjuje se neformalno poslovanje i obezbjeđuje širi opseg naplate poreza i doprinosa. Jedino za predlog budžeta koji uvažava ovo daćemo podršku”, istakli su iz Unije.

Ne ponoviti grešku sa akcizama

U UPCG kažu da kada je u pitanju povećanje akciza na duvan to ih podsjeća na predlog od prije nekoliko godina kome su se protivili i ukazala da se radi o mjeri koja može uticati na održivost preduzeća, očuvanje radnih mjesta i stabilnost javnih finansija. “Iako ministarstvo finasija u početku nije imalo sluha za argumentovana upozorenja i procjene o očekivanom rastu sive ekonomije koju će biti teško kontrolisati, svjedoci smo da je Vlada kasnije revidirala tu odluku. Da se ne bi ponovila ista greška, ističe da planirano povećanje akcize vodi okretanju potrošača alternativnim izvorima snabdijevanja, te je teško očekivati da stopa pada legalne prodaje može biti nadomještena primjenom visokih akciznih stopa. To potvrđuje i raniji predlog kada je povećanja akciza umjesto očekivanog povećanja budžetskih prihoda dovelo do smanjenja prihoda”, naglasili su u UPCG.

U Crnoj Gori postoji, smatraju u UPCG, vrlo izražena “siva zona” na tržištu cigareta koju najavljeno povećanje akciza može dodatno povećati, što bi dodatno ugrozilo legalnu prodaju i preduzeća koja nisu u sivoj zoni. Umjesto saniranja moguće štete po tom osnovu, u UPCG vjeruju da postoji prostor za odluke koje će uvažiti očekivanja biznis zajednice i države i koje će podstaći poslovanje održivih firmi i smanjiti broj onih koje posluju van zakonom propisanih ekonomskih tokova.

Iz UPCG podsjećaju da je plan fiskalne konsolidacije 2017. godine predviđao rast prihoda od akcize na duvanske proizvode od preko 30 odsto da bi realizacija u periodu januar-jun 2018. pokazala pad od 26 odsto u odnosu na period prije promjene poreskog opterećenja.

“Pad od 26 odsto plus 30 očekivanih je 56 odsto manje i zato je Vlada bila primorana da uvede novi kalendar koji će postepeno dovesti do godišnjeg povećanja prihoda i ispunjenja EU zahtjeva. Sadašnji kalendar obezbjeđuje taj uslov na kraju 2024. godine. Praksa EU je da se dodijeli prelazni period od četiri do šest godina za usklađivanje akciznih opterećenja zemljama nakon formalnog članstva u EU. Zahvaljujući tada naglo uvedenim visokim stopama Crna Gora je postala zemlja sa najvećim učešćem nelegalnog tržišta u ukupnoj potrošnji duvanskih proizvoda od oko 60 odsto”, istakli su u UPCG.

Preporučujemo za Vas