Nakon pada se vraća vrijednost

Šta se desilo sa obveznicama: Nema povećanja troškova, da li je bilo "šortovanja"?

Vrijednost crnogorskih euroobveznica juče se počela oporavljati, nakon prethodnog pada

38380 pregleda 95 reakcija 35 komentar(a)
Vlada u depozitima ima 400 miliona eura, dok je ovogodišnja rata za auto-put 40 miliona (Ilustracija), Foto: Shutterstock
Vlada u depozitima ima 400 miliona eura, dok je ovogodišnja rata za auto-put 40 miliona (Ilustracija), Foto: Shutterstock

Pad cijena crnogorskih euro obveznica na međunarodnim berzama ne utiče na povećanje troškova na dosadašnja zaduženja i država time nema nikakve dodatne troškove. Ako bi se država ove ili naredne godine morala iz nekih razloga dodatno zadužiti na međunarodnom tržištu, a ostane sadašnji trend, to bi moglo uticati na veće kamate odnosno skuplja buduće zaduženja, kazao je “Vijestima” crnogorski broker Aleksandar Jovović.

Neko od ranijih kupaca crnogorskih euroobveznica prodavao ih je tokom ove sedmice ispod cijena za oko 2,5 odsto, ali se njihova vrijednost juče počela vraćati na prethodni nivo.

Kada država emituje - prodaje obveznice već tada se definiše kada dospijevaju, odnosno kada će država morati da ih otkupi i uz tačno definisani prinos kamatu. Na primjer, Vlada je u decembru emitovala euroobveznice na osnovu čega je pozajmila 750 miliona eura, koje treba da vrati za sedam godina uz godišnji prinos od 2,87 odsto.

Oni koji su tada kupili obeveznice u međuvremenu mogu da ih prodaju na berzama za cijenu koja bude na tržištu, a Vlada će ih otkupiti od onoga ko bude njihov vlasnik u trenutku dospijeća - za sedam godina.

Prodaja obveznica prije roka dopsijeća ispod cijene, može značiti da je investitor izgubio povjerenje u emitenta ili da je tom kupcu u tom trenutku prihvatilo novca. Treća mogućnost je da je neko “šortovao” odnosno namjerno mešetarenjem izazvao pad vrijednosti da bi ih kupio jeftinije i na taj način zaradio.

Direktor sektora za finansijska tržišta u Hipotekarnoj banci Gojko Maksimović je prije dva dana na društvenim mrežama upozorio na ovu pojavu navodeći da predstavnici Vlade moraju da znaju težinu koje izgovorene riječi imaju kod investitora i kakve posljedice ostavljaju na međunarodnom tržištu. Neki domaći mediji kao i DPS, juče su optužila da je za ovaj pad kriva izjava potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da EU treba da otplati crnogorski kredit za auto-put, iako je Vlada u stvari tražila mogućnost reprograma kredita kod banaka EU jer je bivša vlast uzela kredit u dolarima kod kineske Eksim banke.

Ministar finansija Milojko Spajić više puta je tokom ove i prethodne sedmice kazao da Vlada nema problema u vraćanju ovog kredita, već je problem što je on ugovoren u dolarima i da ga to zbog kursnih razlika čini nepovoljnim, kao i da je bivša Vlada “zaboravila” da produži ugovor o krediti kada je produžavala rok za završetak radova. Ugovor je kreditu je isticao 14. aprila, kada bi VLadi ostalo zamrznuto 128 miliona eura, pa bi morala sama da obezbjedi dodatnmo taj novac za završetak preostalih radova na auto-putu.

Ove godine u julu dolazi na naplatu prva rata za autoput, koja sa kamatama iznosi skoro 40 miliona eura. Od decembarskog emitovanja obveznica od 750 miliona eura, Vlada je u januaru platila dio starog duga koji je dolazio na naplatu od oko 350 miliona eura, tako da u depozitima sada ima oko 400 miliona. Spajić je ranije kazao da Vlada ove i naredne godine neće imati potrebu da se dodatno zadužuje.

Preporučujemo za Vas