iz akcije za socijalnu pravdu poručili:

"Vlada da razmotri uvođenje posebnog poreza na nekretnine koje su javni funkcioneri stekli pod povlašćenim uslovima"

"ASP nadalje ukazuje da, ukoliko Vlada ne namjerava da ukine subvencije koje plaćaju potrošači vlasnicima malih hidroelektrana i vjetroelektrana, treba uvesti dodatnu naknadu koju će plaćati privatni vlasnici, a što će biti prihod države"

13402 pregleda 20 reakcija 20 komentar(a)
Sa jedne od sjednica Vlade, Foto: Flickr
Sa jedne od sjednica Vlade, Foto: Flickr

Izmjenama fiskalne politike Vlada treba da razmotri mehanizam uvođenja naplate posebnog poreza na sve nekretnine koje su javni funkcioneri stekli pod povlašćenim uslovima, kao i da razmotri uvođenje poreza na luksuz, a u cilju makar i djelimičnog zadovoljenja principa socijalne pravde u zemlji i obezbjeđenja većih prihoda za državu.

To su neke od preporuka nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu (ASP) dostavljene na Predlog fiskalne strategije Crne Gore za period 2021-2024 godina.

Iz ASP je saopšteno da je javnu raspravu iniciralo jMinistarstvo finansija i socijalnog staranja, te da je ona okončana juče.

"ASP nadalje ukazuje da, ukoliko Vlada ne namjerava da ukine subvencije koje plaćaju potrošači vlasnicima malih hidroelektrana i vjetroelektrana, treba uvesti dodatnu naknadu koju će plaćati privatni vlasnici, a što će biti prihod države. Do početka ove godine, potrošači su za subvencije za struju proizvedenu iz malih hidroelektrana i vjetroelektrana platili nestvarnih 53 miliona", ističe se u saopštenju ASP.

Ta NVO predlaže i ukidanje poreskih izuzetaka, koje privileguju najbogatije na račun svih građana, a što se kako navode, posebno odnosi na gorivo za jahte, ali i niže poreske stope za usluge u luksuznim hotelima i/ili nabavku opreme za luksuzne turističke komplekse.

"Stopa poreza na dobit u Crnoj Gori je duže od deceniju svega 9 odsto i kao takva je među najnižim ne samo u regionu, već i Evropi, čime se Država odriče značajnih prihoda, pa je potrebno preispitati poresku politiku i u tom dijelu. Koncesiona oblast je takođe područje gdje je moguće, i potrebno, uvećati koncesione stope, ali i preispitati postojeće koncesione aranžmane kako bi se postigla finansijska ravnoteža, koja je sada uglavnom narušena na štetu Države Crne Gore, pa joj ostaju mali prihodi, dok privatni koncesionari ostvaruju ogromne prihode (a koristeći resurse svih građana)", rekli su iz ASP.

Oni preporučuju i smanjenje bruto zarada u javnom sektoru kroz smanjenje koeficijenata za grupe poslova A, B i C i kroz optimizaciju javne uprave, ali i uštede za zarade i izdatke javnih preduzeća, koja su do sada funkcionisala dobrim dijelom van kontrole od vlasnika, tj države.

"Potrebno je značajno smanjiti izdatke tekućeg budžeta kroz racionalnu i svrsishodnu upotrebu javnog novca, tj kroz ozbiljnu uštedu na mnogim pozicijama na kojima se godinama neopravdano troši novac građana (ostale naknade, konsultantske usluge, ostali izdaci...). ASP navodi i da je potrebno revidirati ukupnu politiku kapitalnog budžeta i realizovati samo one projekte, koji imaju najširi društveni interes, a ne partikularne i/ili privilegovane interese, a što sve treba da utiče na konsolidaciju javnih finansija", piše u saopštenju ASP.

Kada je riječ o socijalnoj politici, ASP ukazuje da je potrebno definisati pravedniju socijalnu politiku prema građanima, kako bi je dobijali oni kojima je pomoć zaista najpotrebnija, uz izmjenu sadašnjih kriterijuma za pomoći, ali i većih izdataka za najugroženije kategorije.

"Materijalna davanja treba da prate rast potrošačke korpe u zemlji i utvrđuju se u odnosu na nju. Penziona politika takođe treba da bude pravednija, a što će biti, prije svega, ispoljeno kroz veće iznose minimalne penzije, jer je postojeća granica ispod svakog elementarnog ljudskog dostojanstva. Takođe treba ponovo pokrenuti raspravu o oporezivanju najvećih penzija u zemlji", zaključuje se u saopštenju ASP.

Preporučujemo za Vas