Poslodavci traže da se smanje dažbine na zarade ili neće podržati povećanje minimalne zarade

Sazrelo da se uvede neoporezivi dio zarade

Prevobitni predlog bio je da ovaj iznos minimalne zarade bude u primjeni od 1. jula, ali se od toga, prema informacijama “Vijesti” odustalo, upravo kako bi se postigao dogovor sa poslodavcima, a i budžet pripunio tokom ljetnje sezone.

16860 pregleda 155 reakcija 6 komentar(a)
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock

Crna Gora bi nakon 11 godina od ukidanja konačno mogla ponovo dobiti neoporezivi dio zarade, jer će to biti uslov poslodavaca da prihvate povećanje minimalne zarade sa 222 na 250 eura, saopšteno je “Vijestima” iz Unije poslodavaca (UPCG).

Do 2010. godine na dio zarade koju je činio topli obrok i jedna dvanaestina regresa, što je te godine iznosilo oko 60 eura, nije bio računat porez. Vlada je tada ukinula ovo pravo kao dio antikriznih mjera, odnosno kako bi naplatila veći dio dažbina.

Na dnevnom redu skupštinskog zasjedanja koje je počelo juče nalazi se predlog izmjena Zakona o radu kojim se minimalna zarada povećava na 250 eura, što bi trebalo važiti od 1. oktobra, što su predložili poslanički klubovi nove skupštinske većine.

Prevobitni predlog bio je da ovaj iznos minimalne zarade bude u primjeni od 1. jula, ali se od toga, prema informacijama “Vijesti” odustalo, upravo kako bi se postigao dogovor sa poslodavcima, a i budžet pripunio tokom ljetnje sezone.

Ministarstvo finansija je prije dva dana formiralo radnu grupu u kojoj se nalaze i predstavnici poslodavaca i sindikata, a koja treba da pronađe način za smanjenje dažbina na zarade. Ukupne dažbine na jedan euro neto zarade sada iznose oko 65 centi. Prethodne Vlade u dva mandata su dobijale predloge o uvođenju neoporezivog dijela zarade.

“Od nastanka COVID-19 krize crnogorska preduzeća svakodnevno se bore sa čitavim nizom problema koji direktno utiču na održivost i opstanak poslovanja, kao i očuvanje radnih mjesta zaposlenih. U takvim okolnostima, nerealno je očekivati da biznis zajednica može podnijeti bilo kakva dodatna opterećenja - čak ni ona po osnovu najavljenog povećanja minimalne zarada. Iako UPCG apsolutno podržava najavljeno povećanje, važno je naglasiti da je preduslov tome da se istovremeno omogući i smanjenje opterećenja na zarade”, saopšteno je “Vijestima” iz UPCG.

Kako je najavljeno iz ove organizacije, u novoformiranoj radnoj grupi insistiraće na smanjenju opterećenja na zarade, odnosno na umanjenju pojedinih parafiskaliteta koji prate zaradu.

“Iako ne predstavlja novinu u našim zahtjevima upućenim Vladi, UPCG će u pregovorima tražiti uvođenje neoporezivog dijela zarade do iznosa posebnog dijela zarade (topli obrok, 1/12 regresa za korišćenje godišnjeg odmora). U UPCG smatramo da je potrebno vratiti model koji je bio na snazi do 2010. godine. Inače, iako je to javnosti poznato, treba dodati da neoporezivi dio zarade još uvijek predstavlja svojevrstan ‘ekskluzivitet’ naše države, što znači da je Crna Gora jedina zemlja u regionu, ali i jedna od rijetkih u odnosu na zemlje EU, koja nema neoporezivi dio zarade. Vjerujemo da je došlo vrijeme da Vlada Crne Gore pokaže da je i po ovom pitanju konačno spremna da pomogne privredi. Troškovi po osnovu zarada zaposlenih su i izuzetno veliki i opterećujući za preduzeća, čega su svjesni i naši socijalni partneri - kolege iz sindikata”, naveli su iz UPCG.

Oni podsjećaju da su predstavnici poslodavaca i sindikata u više navrata javno iskazivali punu saglasnost za smanjenja dažbina na zarade.

“Dobar primjer su i naše inicijative iz 2018. godine prema tadašnjoj Vladi i resornom ministarstvu, podnijete u vidu jedinstvenog zahtjeva UPCG, USSCG i SSCG za povećanje minimalne zarade uz istovremeno smanjenje opterećenja na zarade - uvođenje neoporezivog dijela zarade. Iako su tadašnji pregovori prilično potrajali, na kraju su rezultirali konkretnim promjenama - povećanjem neto minimalne zarade sa 193 na 222 eura, te smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca sa 4,3% na 2,3%. Nadamo se da će rad članova novoformirane radne grupe pokazati da među njima postoji dobra volja i razumijevanje, a zatim i puna saglasnost da se u mnogo kraćem roku nego ranije postigne dogovor koji će omogućiti ispunjenje dugogodišnjih zahtjeva i UPCG i crnogorskih poslodavaca”, saopšteno je “Vijestima” iz UPCG.

Ministarstvo: Cilj da se smanje dažbine na zarade

Iz Ministarstva su prije dva dana saopštili da radna grupa za analizu fiskaliteta i parafiskaliteta na rad razmatra predložene scenarije socijalnih partnera u vezi sa rješavanjem problema na koji se ukazuje godinama, a odnosi se na poresko opterećenje na zarade.

“Radna grupa radi od aprila, a formirana je rješenjem Ministarstva ekonomskog razvoja 22. marta ove godine i njome koordinira Ministarstvo finansija i socijalnog staranja. Članovi su, osim predstavnika ministarstava, predstavnici Unije poslodavaca, Unije slobodnih sindikata, Saveza sindikata, Sekretarijata savjeta za konkurentnost, Montenegro biznis alijanse i Privredne komore. S obzirom da su se socijalni partneri usaglasili o uvećanju minimalne zarade na iznos od 250 eura, cilj Radne grupe je pronalaženje optimalnog rješenja da bi se unaprijedio standard zaposlenih sa minimalnom zaradom, a da se istovremeno ne uspori rast zaposlenosti i konkurentnost privrede, kao i da se postigne neutralan efekat na državni budžet”, navedeno je u saopštenju Ministarstva.

Kako je ranije saopšteno zbog povećanja neto minimalne zarade za 28 eura, državna kasa bi dobila 11 miliona eura za planiranu primjenu od šest mjeseci u 2021.

„Osnovna pretpostavka od koje se polazi u analizi je da povećanje minimalne zarade povećava troškove za poslodavca po zaposlenom sa minimalnom zaradom, a godinama se ukazuje na već visoko poresko opterećenje. Zbog toga će fokus Radne grupe biti na pronalaženju optimalnog rješenja kojim bi se u velikoj mjeri nadomjestili troškovi za poslodavca nastali povećanjem minimalne zarade, naročito za mikro i mala preduzeća u kojima je zaposleno najviše radnika koji primaju minimalnu zaradu. Pri tome je potrebno voditi računa o dugoročnoj stabilnosti i održivosti javnih finansija u uslovima sprovođenja mjera fiskalnog prilagođavanja, a u cilju smanjenja deficita javnih finansija i javnog duga“, saopšteno je iz Radne grupe.

Predviđeno je da se rezultati Radne grupe prezentuju Savjetu za konkurentnost i Socijalnom savjetu u trećem kvartalu ove godine (jul, avgust, septembar).

Prethodne vlade u dva mandata su dobijale predloge o uvođenju neoporezivog dijela zarade

Preporučujemo za Vas