Željeznička insfrastruktura Crne Gore (ŽICG) na kraju 2020. godine po osnovu otplate međunarodnih kredita, koji se koriste za rekonstrukciju i modernizaciju pruga, duguje 35 miliona eura, navodi se u izvještaju o realizaciji programa željeznice za prethodnu godinu, koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Na osnovu projekcije ŽICG, za vraćanje kredita u naredne tri godine potrebno je obezbijediti skoro 14 miliona eura, a posljednji kredit na naplatu stiže tek 2037. godine. Za njihovo vraćanje prošle godine iz budžeta je uplaćeno gotovo četiri miliona, dok je još 6,9 miliona izdvojeno za održavanje pruga.
U izvještaju se navodi da “željeznička mreža u Crnoj Gori spada u jednu od najtežih” i da je “evidentno da ŽICG ne može iz poslovnih sredstava da finansira bilo kakvo investiciono ulaganje”, kao ni vraćanje međunarodnih kredita, a kao razlozi za to se navode nemogućnost nabavki djelova za održavanje elektro opreme zbog zastarjele tehnike; sve veće potrebe za nabavkom šina, nove opreme za nesmetano obavljanje funkcije signalno-sigurnosnih uređaja; telekomunikacionih uređaja i daljinskog upravljanja elektro postrojenjima kao i potrebe za kupovinom novih šinskih vozila i opreme za održavanje pruge.
Osim toga, na godišnje obaveze za neto zarade zaposlenih izdvajilo se 6,9 miliona eura, dok obaveze prema dobavljačima iz poslovnih sredstava iznose 1,85 miliona eura.
“I pored značajnih ulaganja kreditnih sredstava i sredstava predpristupne pomoći, sredstva za ulaganje u infrastrukturu na godišnjem nivou treba da budu značajno veća od sredstava koja se opredjeljuju iz Budžeta”, navodi se u izvještaju.
Prosječan broj zaposlenih u toku 2020. godine u ŽICG je bio 760, dok je prosječna zarada iznosila 413 euro.
“Nepovoljna starosna struktura zaposlenih (od ukupnog broja zaposlenih 47,69 odsto starosti je preko 50 godina), uslovi rada izvršnih radnika koji podliježu obaveznim periodičnim ljekarskim pregledima i radnika koji obavljaju teže fizičke poslove, zahtjevaju zapošljavanje mlađe radne snage koji za obavljanje navedenih poslova moraju obaviti neophodnu obuku. Za radove održavanja pruge neophodno je zapošljavanje većeg broja radnika naročito za poslove sezonskog održavanja pruge (čišćenje kanala, košenje trave, kavanje kosina, zamjena pragova i sl.)”, objašnjeno je u izvještaju.
Uz to prirodni odliv kadrova ne prati, kako stoji u izvještaju, adekvatna poslovna politika zapošljavanja u gotovo svim segmentima, dok problem u zapošljavanju predstavlja i nezainteresovanost kvalitetnog srednje stručnog i inženjerskog kadra za rad u izvršnim službama građevinskog i elektro održavanja imajući u vidu težinu i odgovornost poslova koje ne prati odgovarajući iznos plate, koja za inženjere iznosi 490 eura, bez minulog staža.
Dodaje se da je u narednom periodu ovom problemu potrebno posvetiti naročitu pažnju, ali i vrijeme i novac.
Negativna okolnost po ŽICG predstavlja dug od Željezničkog prevoza i Montekarga, zbog problema u likvidnosti tih preduzeća, koji je na kraju 2020. godine, prema izvještaju, iznosio malo preko dva miliona, od čega oba preduzeća duguju gotovo podjednako. Neizmirene obavezama se odnose na zakup prostora, trase, električne energije...
Smanjuje se broj nesreća
U 2020. godini dogodilo se 37 vanrednih događaja što je 38,3 odsto manje u odnosu na 2019. godinu kada se dogodilo 60 vanrednih događaja. Od toga, 15 slučajeva spadaju u nesreće što je smanjenje od 21 odsto, a dogodila su se 22 incidenta na prugama ŽICG, 46,3 odsto manje u odnosu na 2019. godinu kada se dogodio 41 incident.
Kao razlozi za to, u izvještaju se navodi “viša sila”, tehnički nedostaci na vozovima, lični propusti radnika kao i nepažnja putnika.
Ukupan prekid saobraćaja zbog navedenih događaja za cijelu godinu je iznosio 101 sat, što je blago povećanje nego 2019. godine, a nastala materijalna šteta je 205 hiljada eura.
Smrtno je stradala jedna osoba, pet manje nego 2019. godine, dok je šest ljudi povrijeđeno 2020.
Bonus video:
