Neusvajanje amandmana otežaće pregovore sa evropskim partnerima

Zamjena kineskog kredita nužna, odlaganje nije dobro

Prva rata za otplatu kredita za još nezavršenu dionicu auto-puta dolazi na naplatu početkom jula, ali je neizvjesno da li će Skupština do tada usvojiti sada odbijeni amandman na budžet potreban za refinansiranje

34168 pregleda 231 reakcija 89 komentar(a)
U julu na naplatu dolazi prva rata kredita za auto-put koji još nije ni završen: Sa gradilišta, Foto: Luka Zeković
U julu na naplatu dolazi prva rata kredita za auto-put koji još nije ni završen: Sa gradilišta, Foto: Luka Zeković

Neusvajanje amandmana na budžet kojim bi se omogućilo refinansiranje starih dugova sa visokim kamtama otežaće Vladi posao pregovaranja sa evropskim partnerima, jer je bilo planirano da se ovaj posao završi prije nego što početkom jula na naplatu prispiju prve rate dolarskog kineskog kredita za auto-put, saznaju “Vijesti”.

Tako bi se postigao maksimalni učinak i buduća ušteda za državu zbog očekivanih nižih kamata i novog grejs perioda. Sada je pitanje kada će se Skupština ponovo sastati zbog bojkota najvećeg vladajućeg kluba Demokratskog fronta, dok je pozitivno što postoji interesovanje i želja iz Evropske unije da se pomogne Crnoj Gori da se oslobodi rizika od ovog kredita kojeg je bivša vlast dogovorila prije šest godina. Za bolje uslove refinansiranja bitno je i što Vlada dobija pozitivne ocjene od međunarodnih finansijskih institucija.

Amandmanom je bilo predviđeno refinansiranje duga do 900 miliona eura. Do sada je iz kredita Eksim banke za auto-put povučeno oko 680 miliona eura, dok je za završetak preostalo još oko 100 miliona nepovučenog novca, plus kamate čiji će iznos zavisiti od refinansiranja.

Poslanici DF-a saopštili su na odboru za ekonomiju da neće podržati ovaj amandman, zbog sukoba sa premijerom na plenumu prethodnog dana. Nakon toga je ministar finansija Milojko Spajić povukao predlog.

Ekonomista Zarija Pejović kazao je da se na osnovu onoga što je iz Ministarstva prezentovano u medijima, može zaključiti da će finansijska institucija sa zapada refinansirati kredit kod kineske Exim banke i time „zatvoriti“ dug koji Crna Gora ima prema ovoj banci.

Pejović
Pejovićfoto: Boris Pejović

“Ukoliko je ova premisa istinita, to znači da će Crna Gora prema finansijskoj instituciji koja refinansira dug, imati izloženost u eurima, što onemogućava porast duga usljed eventualnog rasta dolara prema euru, što bi bio rizik u slučaju dolarske izloženosti prema Exim banci. Valutni rizik se već realizovao u negativnom smjeru, u odnosu na kurs u trenutku zaključenja ugovora, što uvećava ukupnu zaduženost. Takođe, niža je i kamatna stopa, što umanjuje rashode za kamate, čime imamo direktnu uštedu za državni budžet. Pored toga ponuđeno je još 6 godina grejs perioda, što omogućava akumulaciju sredstava od naplate putarine, za buduću otplatu kredita. Ostaje da se nadamo da će auto-put biti završen do kraja godine”, kazao je Pejović.

On kaže i da se nameće pitanje da li će kineska banka prihvatiti refinansiranje i pod kojim uslovima, budući da otplatu duga ne čini samo glavnica, već i rashodi za kamatu.

“Ukoliko se kredit refinansira, da li to znači da se kineska banka odriče prihoda za kamate u budućnosti? Odnosno da li će kineska banka tražiti naplatu „penala“ zbog prevremene otplate kredita, čime će se dug uvećati”, naveo je Pejović.

Spajić je nakon što je Skupština usvojila budžet kazao da je on “mogao biti u još većem interesu za građane, da je bila na snazi ekonomska logika za podršku amandmanu o refinansiranju”.

On je na odboru za ekonomiju kazao da će kamata na refinansirani iznos kredita biti jedan umjesto sadašnja dva odsto.

Spajić
Spajićfoto: Savo Prelević

“Ročnost će biti 20 godina, a prvih šest godina će biti grejs period. Ukoliko bi koristili trenutnu opciju, otplata bi krenula ovog jula, a mi još nemamo izgrađen auto-put”, rekao je Spajić.

Poslanik SD-a Damir Šehović je kazao da ukoliko Vlada ispregovara navedeno da će on i cijela Skupština podržati takav predlog.

Konjević
Konjevićfoto: Boris Pejović

Poslanik SDP-a Raško Konjević, kazao je da Vlada nema legitimitet parlamenta i da pokušava da uradi nešto što nije korektno. Spajić je podsjetio da je Konjević ranije najavio podršku Vladi ukoliko nađe način da refinansira povoljniji kredit. Konjević je odgovorio da će Vlada dobiti podršku kada dogovori takav aranžman.

Poslanica Demokrata, Zdenka Popović, apelovala je na parlamentarnu većinu da dobro razmisli, jer se radi o zaduženju u cilju refinansiranja prethodnih dugova i vraćanja ogromne kamate od 110 miliona eura. Ona je podsjetila, kako je kazala, kolegu iz opozicije koji je bio dio vlasti do prošle godine, da se tada država zadužila emisijom euroobveznica i to je proglašeno tajnim dokumentom.

Poslanik koalicije Crno na bijelo, Miloš Konatar kazao je da se ovaj iznos koristi za refinansiranje duga kao što je naznačeno, zbog čega nema potrebe da se priča da nije poznato na šta bi se trošila ta sredstva. Predsjednik Odbora Vladan Joković (SNP) kazao je da je za zaduženje po povoljnijim uslovima, ali da su neophodna pojašnjenja.

Mnogo je starih skupih kredita koje treba refinansirati

Pravna savjetnica u NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović odbijanje dijela parlamentarne većine da podrži ovaj amandman nazvala je šokantnom odlukom, zbog koje će građani nastaviti da plaćaju i enormne kamatne stope na naslijeđene kredita iz bivše Jugoslavije, čime će biti manje novca za socijalne i druge potrebe u zemlji.

“Radi se o više ranijih kredita, neki su još iz vremena bivše Jugoslavije, a od kojih su među najnepovoljnijim oni koji se tiču Pariskog kluba povjerilaca”, kazala je Mrdović.

Mrdović
Mrdovićfoto: Boris Pejović

Od ovog kluba ranije je dobijeno 110 miliona eura, do sada je glavnice i kamate vraćeno 111,8 miliona, dok je preostalo da se plati još 64 miliona.

“Ukoliko je postojala mogućnost da se refinansiranjem smanje obaveze za enormne kamatne izdatke, onda su narodni predstavnici (i vlasti i opozicije) morali voditi računa o tome i brinuti o javnom interesu, a ne postupati direktno na štetu svih građana ove zemlje, koji su, evo, duže od tri decenije najlakša „moneta za potkusurivanje“. Za ukazati je i da dostojnost poslaničke funkcije dominantno uključuje donošenje odluka u korist građana, a da svi ostali aspekti te funkcije „padaju u vodu“ pred javnim interesom”, smatra Mrdović.

Preporučujemo za Vas