PREMIJER SE OBRATIO STRANIM INVESTITORIMA

Marković: Rezultati Vlade izuzetni, postignuti u ambijentu političke destrukcije

"Crna Gora je u 2017. godini ostvarila jedan od svojih najvažnijih spoljnopolitičkih prioriteta – a to je članstvo u NATO", rekao je Marković dodajući da je članstvo u NATO za kratko vrijeme dalo neviđene nove prilike za rast crnogorske ekonomije i nova zapošljavanja što potvrđuje ispravnost crnogorske politike koja članstvo u NATO nije vidjela samo kao pitanje bezbjednosti već i ekonomije i razvoja
52 pregleda 15 komentar(a)
Duško Marković, Foto: Vlada Crne Gore
Duško Marković, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 21.11.2017. 17:29h

Predsjednik Vlade Duško Marković rekao je danas na sastanku sa predstavnicima inostrane poslovne zajednice u Crnoj Gori da su mjere ekonomske politike 41. Vlade u proteklih godinu dana dale izuzetne rezultate na ekonomskom i razvojnom planu, pri čemu je naglasio da su ostvarene u specifičnom političkom ambijentu nenaklonjenom Vladi koji su obilježile destrukcija i namjera kompromitacije svake pozitivne politike i rezultata Vlade, saopšteno je danas iz Vlade Crne Gore.

Obraćajući se Savjetu stranih investitora, Marković je rekao da je Vlada izgradila imunitet na takav politički ambijent i ostvarila imponzantne rezultate koje su registrovale kredibilne međunarodne institucije i organizacije Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i Evropska komisija, što Vladu posebno raduje i daje joj dodatni stimulans da nastavi.

"Vlada je izgradila imunitet na takav politički ambijent i ostvarila imponzantne rezultate koje su registrovale kredibilne međunarodne institucije i organizacije Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i Evropska komisija, što Vladu posebno raduje i daje joj dodatni stimulans da nastavi. Uprkos izazovima evropska ekonomija se oporavlja sa projekcijom rasta od 2,3 odsto u ovoj godini i da region Zapadnog Balkana bilježi rast ekonomije na procjenjenih 2,6 odsto. Očekivani realni rast crnogorske ekonomije je znatno iznad planiranog", rekao je premijer dodajući da je planirani rast bio 2,7 odsto, a da je za prvih šest mjeseci imala rast od 4,2 odsto, da je u drugom kvartalu rast bio impozantnih 5,1 odsto – što je jedna od najvećih stopa u Evropi – i da je na godišnjem nivou rast projektovan na 4 odsto.

Marković je istakao da uticaj na rast posebno ima odlična turistička sezona koja je bolja od rekordne iz 1987. godine kako po broju turista tako i po finansijskim efektima.

"Crna Gora je u 2017. godini ostvarila jedan od svojih najvažnijih spoljnopolitičkih prioriteta – a to je članstvo u NATO", rekao je Marković dodajući da je članstvo u NATO za kratko vrijeme dalo neviđene nove prilike za rast crnogorske ekonomije i nova zapošljavanja što potvrđuje ispravnost crnogorske politike koja članstvo u NATO nije vidjela samo kao pitanje bezbjednosti već i ekonomije i razvoja.

Premijer je upoznao Savjet stranih investitora sa rezultatima fiskalne konsolidacije.

"Paralelno sa ovim mjerama nastavili smo rad na našim politikama u oblasti strukturnih reformi", rekao je Marković podsjećajući na mjere socijalne politike na početku mandata Vlade.

"Danas, krajem 2017. godine imamo kredibilniju i održiviju socijalnu politiku i politiku pravednije raspodjele socijalnih fondova", rekao je predsjednik Vlade.

Premijer je informisao Savjet stranih investitora i o razvojnim projektima koji su u toku pri čemu je naglasio da je Vlada posebno skoncentrisana na razvoj Sjevernog regiona.

Govoreći o planovima za budućnost, predsjednik Vlade je rekao da u 2018. godini neće biti novih mjera fiskalne konsolidacije, i da će se u dijalogu sa zainteresovanim stranama, među kojima i sa Savjetom stranih investitora, sagledavati mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja rada.

"Ključni stubovi dinamiziranja ekonomskog rasta i u narednom periodu su: jačanje makroekonomske stabilnosti (fiskalne i finansijske) i povećanje konkurentnosti. Zato ćemo u periodu do 2020. godine, nastaviti sa punom primjenom mjera fiskalne konsolidacije sadržanih u Fiskalnoj strategiji, koje svoj odraz već imaju u Predlogu zakona o budžetu za 2018. godinu. Cilj nam je da realizacijom ovih reformi smanjimo budžetski deficit i uđemo u budžetski suficit već u 2020. godini, kako bi se obezbijedili preduslovi za smanjenje javnog duga od 2020. godine i refinansiranje dijela njegove dospjele glavnice u 2019. i 2020. godini", rekao je Marković.

On je na kraju uvodnog izlaganja nabrojao konkretne reforme koje Vlada planira da sprovede u cilju daljeg snaženja poslovnog ambijenta i rasta investicija i zaposlenosti: poresku reformu, koja, kako je rekao, neće značiti nova opterećenja za privredu, već naprotiv, moguće smanjenje poreskog opterećenja zarada; reforme usmjerene na borbu protiv neformalne ekonomije i jačanje fiskalne discipline; punu implementaciju Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata kao jedne od korjenitijih reformskih mjera u ovoj godini; reformu koncesione politike donošenjem novog zakona o koncesijama i zakona o javno-privatnom partnerstvu; reformu sistema javnih nabavki gdje su neke osnovne intervencije već dale veoma pozitivne rezultate; reformu javne uprave sa fokusom na dalje povećanje efikasnosti državne administracije kao servisa za privredu i građane; povećanje efikasnosti rada katastra i dalje jačanje efiksanosti cijele administracije; nastavak reformi u zdravstvu i u sistema obrazovanja.