Foto: Luka Zeković

POSLJEDICE PANDEMIJE NA ZAPOŠLJAVANJE

Korona ugasila petinu radnih mjesta

Privreda traži kredite i subvencije da bi se povećao broj novih radnih mjesta. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja očekuju da će mjera oslobađanja dijela plaćanja poreza i doprinosa smanjiti nezaposlenost

22463 pregleda 22 reakcija 22 komentar(a)
Foto: Luka Zeković
Foto: Luka Zeković

Od početka pandemije koronavirusa u Crnoj Gori broj nezaposlenih je povećan sa 35 hiljada, koliko je iznosio na kraju marta prošle godine, na 56 hiljada koliko ih ima na evidenciji Zavoda za zapošljavanje krajem maja ove godine. Istovremeno broj zaposlenih, prema Upravi za statistiku Monstat, je smanjen sa 187 na 151 hiljadu, odnosno izgubljeno je 20 odsto ili svako peto radno mjesto.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) smatraju da je put za oporavak privrede dalja imunizacija građana, uspješna turistička sezona, ali i nastavak subvencija privredi kako bi se povećao broj radnih mjesta.

U cilju smanjenja nezaposlenosti, Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) su kroz drugi paket mjera predvidjeli subvencije za nova zapošljavanja kroz smanjenje dažbina, ali ta mjera još nije zaživjela jer se čekalo na usvajanje i stupanje na snagu izmjena Zakona o porezu na dohodak i doprinosa na obavezno socijalno osiguranje što je završeno početkom juna.

Podsticaji za nova zapošljavanja

Iz MER-a očekuju da će nove podsticajne mjere, koje se primjenjuju od 10. juna dovesti do rasta zapošljavanja. Podsticaji za novozaposlene radnike važe od 1. januara ove godine, a omogućavaju oslobađanje od plaćanja dijela poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za PIO na teret poslodavca i zaposlenog od 90 odsto za 2021. godinu, 60 odsto za 2022. i 30 odsto u 2023. godini.

„Nova zakonska rješenja propisuju obavezu poslodavca, koji je zainteresovan za oslobađenje od plaćanja dijela poreza i doprinosa, da podnese Upravi prihoda i carina zahtjev i dokaze o ispunjenosti uslova koji su zakonima propisani. Imajući u vidu da je mjera Vlade za nova zapošljavanja aktivna 20-ak dana, a da Upravi prihoda i carina tek pristižu zahtjevi za oslobađanje od plaćanja dijela poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za PIO, nije realno u ovom momentu govoriti konkretno o brojkama koje su rezultat novih zakonskih rješenja, a efekti od mjere se očekuju u narednom periodu”, objasnili su u MER-u.

Oni navode da su u kontiuniranoj komunikaciji s privredom i da očekuju da će se za poreske olakšice prijaviti veliki broj poslodavaca.

„Nakon sprovedene procjene efekata od primjene novih zakonskih rješenja, imaćemo realniju sliku o rezultatima sprovedenih mjera u praksi, te u skladu s tim ćemo reagovati ako bude potrebe za dodatnim promovisanjem. Ova mjera je snažan podsticaj zapošljavanju, a očekujemo da će se na osnovu ovih povoljnosti smanjiti nezaposlenost”, naveli su iz Ministarstva.

Prema rezultatima istraživanja UPCG gotovo 90 odsto preduzeća je u drugoj polovini prošle godine zabilježilo pad prihoda, koji je prosječno na nivou uzorka iznosio 47 odsto. To pokazuje da su privrednici ostvarili tek polovinu prihoda koji je evidentiran u istom periodu 2019. godine.

Nastaviti antikrizne mjere

„Iako se epidemiološka situacija u međuvremenu značajno promijenila, moramo biti svjesni da je pandemija ostavila izuzetno teške posljedice po našu privredu i zato je veoma teško, a i nezahvalno, baviti se projekcijama daljih ekonomskih kretanja i predviđati moguću dinamiku oporavka privrede i vraćanja poslovanja u redovne tokove. Oštar pad privrednih aktivnosti, praćen potresima za cijelo društvo, proizveo je brojne negativne efekte koji nijesu privremeni, već će se osjećati na duži rok”, rekli su za “Vijesti” iz UPCG.

Oni navode da ih ohrabruju podaci o turističkoj posjeti, ali da je za pun oporavak privrede, na nivou prije korone potreban duži period, pri čemu se za pojedine sektore – poput turizma, prema prognozama, to ne može desiti prije 2023. godine.

Unija poslodavaca Crne Gore

„Zato treba nastaviti s anktikriznim mjerama Vlade za podršku privredi, dodatno intezivirati započete ekonomske reforme, snažnije raditi na izgradnji stabilnog i podsticajnog biznis ambijenta, te omogućiti da se opštine aktiviraju po pitanju ukidanja ili značajnog smanjenja troškova koji opterećuju poslovanje preduzeća i očuvanje radnih mjesta u njima. Sve to treba da prate odgovarajuće politike i mjere koje će doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji naše privrede, kao i snažnijem povezivanju turizma i poljoprivrede. Osnov daljeg djelovanja mora biti rad na uklanjanju biznis barijera, kao i udružen nastup svih segmenata društva u borbi protiv koronavirusa. Ovo posebno zbog činjenice da ekonomska kriza u Crnoj Gori još nije završena, niti su zdravstveni rizici pandemije u potpunosti eliminisani”, smatraju iz UPCG.

Oni kažu da sada stabilna epidemiološka situacija u zemlji, kao i podaci o vakcinaciji 30 odsto punoljetnih građana, nosi izvjesnu dozu optimizma, kao i da liberalnije epidemiološke mjere pogoduju obavljanju privrednih djelatnosti i oporavku privrede.

Evropska komisija za ovu godinu predvidjela je rast crnogorske ekonomije za 7,1 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj u svom izvještaju krajem juna procijenila da će rast iznositi 8,5 odsto.

Ekonomija
foto: URA

„Iako zdravstveni rizici još postoje ove prognoze ohrabruju, ali i govore da privredi treba obezbijediti još snažniju podršku za očuvanje likvidnosti i radnih mjesta, što znači da se od nadležnih očekuje da osiguraju mjere koje su privrednici prepoznali kao najneophodnije, poput subvencija na zarade zaposlenih i finansijske podrške, odnosno, mogućeg kreditiranja preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF) ili komercijalnih banaka”, naveli su iz UPCG.

Vlada je dva puta od početka godine pomagala ranjive kategorije jednokratnom novčanom pomoći od 50 do 100 eura. Isplaćivana je novčana pomoć za korisnike materijalnog obezbjeđenja i lične invalidnine, kao i penzionere koji primaju iznos penzije do 222 eura, kao i za nezaposlene na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Ukupan broj korisnika podrške bio je 96.495, a podržani su sa 6.131.500 eura.

Polovina domaćinstava lošije živi

Prema podacima Unije slobodnih sindikata (USS) iz ankete koju su sproveli krajem aprila ove godine na pitanje kako ocjenjuju ekonomsku situaciju u kojoj se nalazi njihovo domaćinstvo u odnosu na period prije pandemije, 47,3 odsto anketiranih je odgovorilo da je ostala ista, 31,3 odsto da se donekle pogoršala, a 16,6 odsto da se značajno pogoršala. Da su im se ekonomske mogućnosti tokom panedmije značajno poboljšale saopštilo je 0,6 odsto anketiranih, a da su se donekle poboljšale još 4,3 odsto.

kancelarija, posao
foto: Shutterstock

Od ukupno 1.010 ispitanika, koji su u toku ankete bili u radnom odnosu, 28,9 odsto je saopštilo da su im tokom pandemije smanjene zarade. Da su imali niži obim posla izjasnilo se 31,2 odsto, a da se povećao 25,8 odsto anketiranih.

Da je njihov poslodavac imao prekide u radu navelo je 34,8 odsto, na rad od kuće prešlo je 19,3 odsto, dok je neku drugu drugačiju organizaciju radnog vremena imalo 56,3 odsto anketiranih.

Statistika lijepo slika

Zvanična crnogorska statistika zna da na prvi pogled bude suprostavljena samoj sebi, poput podatka da se u periodu od aprila prošle do kraja maja ove godine na evidenciju nezaposlenih prijavilo 11 hiljada građana koji su prethodno dobili otkaz ili im je raskinut ugovor, a da je u istom periodu broj zaposlenih smanjen tri puta više – 36 hiljada. Čudno zvuči i zvanični podatak da je u kriznoj 2020. godini, bilo više zapošljavanja nego u rekordnoj 2019.

Iz Zavoda za zapošljavanje, nezvanično, pojašnjavaju da je tačno da je u ovom periodu 11 hiljada novo prijavljenih nezaposlenih navelo da je prethodno dobilo otkaz ili im je istekao neki od ugovora o radu. Iako nije obavezno da se osoba kojoj je prestao radni odnos prijavi na biro za zapošljavanje, većina to uradi kako bi dobijala naknadu.

„Više puta je Vlada u ovom periodu dijelila jednokratnu novčanu pomoć nezaposlenima na evidenciji, ili su smanjivani računi za električnu energiju. Kada bi se ta pomoć najavila, imali smo ogroman rast prijava. To su vjerovatno osobe koje ne traže zaposlenje, rade negdje na crno ili ih izdržava neko drugi, ali su se tada prijavili zbog te pomoći. To značajno povećava ukupan broj nezaposlenih, jer istovremeno nijesmo sprovodili restriktivnu politiku brisanja s evidencije”, naveli su iz Zavoda.

Zavod za zapošljavanje
foto: Luka Zeković

Nevjerovatno zvuči i podatak, kojeg je Zavod za zapošljavanje dobio od Uprave prihoda i carina, da je tokom 2020. godine bilo prijavljeno 13.664 novih zapošljavanja, a da ih je u 2019. bilo 13.314. Takođe, od početka ove godine do kraja maja bilo je 5.438 zapošljavanja, a u istom periodu 2019. godine 4.978.

Kako je moguće da je u periodu korone bilo više zapošljavanje nego u rekordnoj 2019, nezvanično objašnjava sagovornik iz “Vijesti” Zavoda, koji kaže da se veći broj poslodavaca, nego što je uobičajeno, zbog neizvjesnosti poslovanja opredjeljivao da radnike angažuje na po mjesec.

“Svaki novi ugovor za sljedeći mjesec formalno je značio novo zapošljavanje. Takođe, pad broja zaposlenih u ovom periodu za 36 hiljada ne znači da je toliko bilo otkaza, već da neke grupe radnika nijesu angažovane. Na primjer 2019. godine imali smo kvote za 20 hiljada stranih radnika, koji su bili u ukupnoj brojci zaposlenih, a tokom pandemije prošle godine nijesu angažovani jer mnogi turistički objekti nijesu ni radili, a za ostale je većinom bilo dovoljno domaće radne snage”, objašnjava sagovornik “Vijesti”.

I izbori održani u 2020. godinu su, prema za sada još nezvaničnim podacima, „značajno uticali” na rast zapošljavanja, naročito u javnom sektoru.

foto: sin
Preporučujemo za Vas